Hrvatsko gospodarstvo bilježi vrlo dobar prvi i drugi kvartal, s porastom BDP-a za 3,9% za prvo tromjesečje, odnosno 3,3% za drugo tromjesečje. Time se Hrvatska svrstala u skupinu zemalja s najbrže rastućim ekonomijama, koju predvodi Poljska.

Podsjetimo se, u svibanjskoj prognozi Europske komisije predviđen je rast hrvatskoga gospodarstva od 3,3% za ovu godinu te 2,9% za sljedeću, čime se Hrvatska istaknula očekivanim drugim najvišim rastom BDP-a (3,2%) u Europskoj uniji, dok je prvo mjesto zauzela Malta (4,6%). 

- Hrvatska hvata korak s prosjekom razvijenosti Europske unije. Već smo 2023. godine stigli na 76% prosjeka razvijenosti EU i ove ćemo se godine približiti 80%. Također, 2023. godine Hrvatska je, po BDP-u po glavi stanovnika, prema kupovnoj moći, bila ispred Bugarske, Grčke, Latvije i Slovačke, a sad se približavamo standardu Poljske i Portugala - kaže Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

U nastavku objašnjava što to znači za hrvatske poduzetnike te se osvrće na neke od izazova s kojima se gospodarstvo trenutno suočava.

Stabilizacija cijena

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), inflacija je u rujnu nastavila padati te je godišnja stopa iznosila 1,6%, što je najniža razina od siječnja 2021. godine. No s cijenama se nije dogodilo isto. Prema prvoj procjeni DZS-a, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u rujnu 2024. godine bile su više za 1,6% u odnosu na rujan 2023. 

- Jedan od glavnih razloga zbog kojih je hrana skuplja je pad poljoprivredne proizvodnje. Ako pretpostavimo da iste količine hrane jedemo, a domaća proizvodnja pada, logično je da veći udio hrane moramo uvoziti - objašnjava Šaravanja te dodaje kako smo time izloženiji kretanjima cijena izvana, a pritom uvezenu hranu treba dopremiti u Hrvatsku, što također nije besplatno.

- Povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje, uz poboljšanja u logističkoj djelatnosti, smanjili bi inflatorne pritiske - kaže ekonomist te dodaje kako logistička djelatnost ima mnogo potencijala u Hrvatskoj zbog položaja zemlje u odnosu na Sloveniju i Mađarsku.

- Otišao bih toliko daleko i rekao da je ona strateška djelatnost zbog izražene sezonalnosti ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj. Naime, poboljšanje efikasnosti u logistici svakako smanjuje vrijeme dopreme roba i ukupnih troškova svim ostalim sektorima ekonomije. Na taj način povećavamo toliko spomenutu produktivnost, koja je jamac održivog rasta i razvoja ekonomije - objašnjava sugovornik.

Šaravanja pritom navodi industrijske sektore poput metaloprerađivača i dobavljača raznih dijelova za autoindustriju kao sektore u kojima ima prostora za daljnji razvoj i još kvalitetnije uključenje u europske lance opskrbe. Dodaje da bi se i u prehrambeno-prerađivačkoj industriji, uz poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji, otvorile dodatne perspektive.

Priljev stranih radnika

Uz spomenuti pad godišnje stope inflacije, gospodarskom boljitku zemlje pridonio je niži postotak nezaposlenih. Pritom, kad je riječ o stopi (ne)zaposlenosti, valja spomenuti da je zapošljavanje stranih radnika sve veći trend kod hrvatskih poslodavaca, pa je u Hrvatskoj trenutno više od 100.000 stranih radnika. No Šaravanja objašnjava kako hrvatski građani ne trebaju brinuti jer priljev stranih radnika neće utjecati na domaću radnu snagu niti će se time sniziti cijena rada.

- Sama činjenica da trebamo posegnuti za stranom radnom snagom govori da domaći bazen radne snage ne pokriva potrebe gospodarstvenika. Dok je ekonomija u fazi rasta, nema straha da će doći do pada cijene rada u privatnom sektoru - kaže ekonomist te dodaje da bi potražnja za radnicima pala kad bi gospodarski rast usporio osjetnije, no pitanje je bi li se to dogodilo i s cijenom rada.

- Ekonomija djeluje u ciklusima i gospodarstvenici su svjesni da nakon usporavanja stiže ubrzanje rasta, kad će opet trebati dodatnu radnu snagu. Osim toga, kako se hrvatska ekonomija postupno približava prosjeku razvijenosti EU, logično je da plaće rastu - kaže Šaravanja.

Objašnjava kako je sa strane gospodarstvenika, u kontekstu cjenovne konkurentnosti domaće radne snage, velika razlika između bruto I i bruto II plaća te da svako smanjenje ukupnog troška rada ostavlja više prostora gospodarstvenicima da pronađu i zadrže adekvatnu radnu snagu.

Porez na nekretnine 

Još jedan faktor za koji glavni ekonomist HGK smatra da može dovesti do unapređenja strukture gospodarstva je novi porez na nekretnine. Ako zamjenske izmjene prođu, novi zakon primjenjivat će se na sve nekretnine koje su u kratkoročnom najmu te one koje se ne koriste, i to od siječnja 2025. godine. Raspon u kojem porez moraju uvesti svi gradovi i općine iznosit će od 60 centi do osam eura po kvadratu.

- Mijenjajući cijene nekretnina u odnosu na ostalu imovinu uvođenjem poreza i većim oporezivanjem kratkoročnog iznajmljivanja, mijenja se motivacija za ulaganjem u nekretnine i bavljenje kratkoročnim najmom. Odnosno, smanjenjem povoljnog poreznog tretmana ulaganja u nekretnine i bavljenja kratkoročnim najmom, država teži tome da se ljudi bave drugim ekonomskim aktivnostima. S vremenom bi tako došlo do unapređenja strukture gospodarstva - kaže Šaravanja te navodi kako se iz tog razloga na uvođenje poreza na nekretnine gleda pozitivno jer on stvara uvjete i za ravnomjernije oporezivanje svih vidova ekonomskih aktivnosti.

- Vjerujemo da je ovo tek prvi korak u izgradnji poreznog sustava u kojem će se nekretnine oporezivati po vrijednosti a ne po veličini (četvornim metrima). Za takav će sustav trebati dosljedno graditi administrativne kapacitete i procedure koje će na pravedan i vjerodostojan način redovno procjenjivati vrijednost svih nekretnina, odnosno definirati poreznu bazu - objašnjava ekonomist te navodi kako se, u slučaju da porez na nekretnine ostvari željene učinke, možemo nadati nižim stopama oporezivanja rada, odnosno doprinosima, što potiče rast potrošnje.

- Upravo je taj rast potrošnje glavni razlog zbog kojeg bi gospodarstvenici nastavili ulagati u proizvodne i ostale kapacitete - kaže stručnjak.

Položaj poduzetnika

Kad je riječ o gospodarstvenicima, zanimalo nas je i kako poboljšati položaj mikro, malih i srednjih poduzetnika s obzirom na to da predstavljaju kralježnicu hrvatskoga gospodarstva. Točnije, kako unaprijediti poslovno okruženje i poduzetničku klimu u Hrvatskoj?

- Najrazvijenije države svijeta svoj status temelje na izgradnji i održavanju sustava upravljanja. Na Hrvatskoj je da nakon ulaska u OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj), koji se očekuje 2026., izgradi takve sustave uvažavajući sve naše specifičnosti, prednosti i mane. Tu, primjerice, mislim na uspostavu mnogo kvalitetnije suradnje i komunikacije gospodarstvenika s obrazovanjem - ističe Šaravanja.

- Ne samo da definiramo koji su nam potencijali za rast, koji se profil radnika traži u budućnosti, već i da se unaprijedi suradnja u domeni istraživanja koja bi potaknula razvoj tehnologija u Hrvatskoj. Odnosno omogućila hrvatskim poduzećima i znanstvenicima da još više sudjeluju u europskim procesima razvoja tehnologija. Cilj bi bio dostići razine funkcioniranja sustava tako da ne ovisi o određenoj osobi - pojašnjava ekonomist te dodajte kako je cilj približiti se stanju kao u Nizozemskoj ili Belgiji, gdje javni sektor besprijekorno radi i kad nema vlade, čak i dulje od godinu dana.

- Kad je riječ o privatnom sektoru, cilj svakako mora biti podignuti razinu kvalitete menadžmenta, koji se u međunarodnim anketama često ističe kao relativno slaba točka u odnosu na, primjerice, Sloveniju ili Mađarsku - zaključuje sugovornik.

Profitabilnost eura

S obzirom na to da su prošle dvije godine od uvođenja eura, na kraju nas je zanimalo može li se iz ove perspektive reći da su hrvatski poduzetnici njime profitirali.

- Kao društvo svi smo profitirali. Svjedočimo recentnom povećanju kreditnog rejtinga na A- razinu s pozitivnim izgledima, što je djelomično rezultat pristupanja europodručju, ali i schengenskom prostoru. Osim eliminacije tečajnih razlika u većini slučajeva, to donosi približavanje, pa i u određenim trenucima najniže kamate za bankarske kredite za poduzetnike u europodručju. 

- Možda smo najviše profitirali od ulaska u europodručje u ljetu 2022., kad je objavljeno da 2023. pristupamo. Napad Rusije na Ukrajinu poremetio je globalna tržišta, a jedna od posljedica bila je deprecijacija valuta zemalja u Istočnoj Europi koje nisu bile u europodručju te znatno veće stope inflacije od Hrvatske uz izraženo zatezanje monetarne politike. Ništa od toga nije se dogodilo u Hrvatskoj u ljeto 2022. godine zbog činjenice da ulazimo u europodručje - zaključuje Šaravanja.