Native sadržaj

Komentari 34

Kako je Švedska povećala preživljenje pacijenata s leukemijom s 9 na 89%?

Kako je Švedska povećala preživljenje pacijenata s leukemijom s 9 na 89%?

Hrvatska je druga najlošija zemlja u EU po stopi smrtnosti od raka i zato je važno što prije usvojiti sustav praćenja ishoda liječenja kakav u zdravstvu imaju Švedska i druge vodeće zemlje

Da obolite od neke maligne bolesti, vjerojatno biste htjeli otići u bolnicu koja ima najbolje metode i rezultate liječenja, zar ne? Nažalost, u Hrvatskoj to još nije moguće. Zbog fragmentiranosti našeg zdravstvenog sustava vrlo je izazovno pratiti ishode liječenja, stope smrtnosti i preživljenja, ali i kvalitete života pacijenata. 

Praćenjem ishoda liječenja unapređuju se sigurnost pacijenata i njihove šanse za uspješno liječenje, a ujedno se smanjuju nepotrebni troškovi. Štoviše, tako se itekako mogu smanjiti nepotrebni postupci koji značajno ne pridonose zdravstvenim ishodima ili bi se isti rezultati mogli dobiti s manje korištenih resursa. Sve u svemu, praćenje ishoda liječenja korak je koji bi znatno unaprijedio zdravstvo u Hrvatskoj te bi pružio uvid u ono čega nam nedostaje, ali i u ono čega možda imamo i previše. 

Želimo znati koje su bolnice najbolje

Prema nedavnom istraživanju koje je proveo Ipsos, devet od deset građana želi znati koje bolnice imaju najbolji ishod liječenja kako bi sami mogli odabrati kamo će otići, a mjerenjem ishoda liječenja upravo bi se dobio uvid u to. Sustav bi tako mogao detektirati centre izvrsnosti, koji bi se potom dodatno usmjerili na još kvalitetnije liječenje pojedinih oblika bolesti.

Zdravstveni sustavi koji prate zdravstvene ishode, osim znatno boljih rezultata liječenja, ostvaruju značajnu uštedu. Naime, u sustavima koji ne prate ishode liječenja čak 20% potrošnje odlazi na manje učinkovite ili nepotrebne dijagnostičke i kliničke intervencije, a u Hrvatskoj bi to iznosilo oko 5 milijardi kuna.

Švedska - pionir u mjerenju ishoda liječenja

O tome koliko je praćenje ishoda liječenja važno za naš zdravstveni sustav svjedoče mnogi primjeri iz svijeta koji su, upravo zbog mjerenja ishoda, danas na samom vrhu kad je riječ o liječenju pojedinih oboljenja. Švedska je u tome među pionirima - registre pacijenata vodi još od 1950-ih godina i zbog toga je jedna od zemalja s najboljim ishodima liječenja u Europi (a na zdravstvo ne troši više od europskog prosjeka).

Formiranje nacionalnih registara pojedinih bolesti pomoglo je Švedskoj pri unapređenju kliničke prakse u liječenju akutne limfoblastične leukemije (ALL), koja najčešće pogađa djecu. Zahvaljujući podacima o ishodima liječenja, pedijatrijski onkolozi redefinirali su liječenje ALL-a, a strategija je rezultirala povećanjem petogodišnjeg preživljenja kod pacijenata sa samo 9% na 89%.

Drugi primjer iz Švedske odnosi se na liječenje reumatoidnog artritisa - zahvaljujući registru oboljelih i praćenju ishoda liječenja, pokazalo se da pušači puno lošije odgovaraju na liječenje od nepušača, pa su liječnici ohrabrivali pacijente da sudjeluju u programima odvikavanja od pušenja kako bi terapija koju primaju bila učinkovitija. 

Njemačka broj jedan u liječenju raka prostate

Zahvaljujući praćenju ishoda liječenja, Njemačka klinika Martini iz Hamburga već je godinama broj jedan u liječenju raka prostate. Za razliku od drugih, klinika Martini počela je mjeriti i kvalitetu života izliječenih pacijenata, koja uključuje inkontinenciju, erektilnu disfunkciju, iritaciju crijeva i impotenciju. Praćenjem tih podataka unaprijedile su se procedure liječenja, i zahvaljujući tome, u klinici Martini čak 93% pacijenata nakon liječenja nema probleme s inkontinencijom, za razliku od ostalih klinika u Njemačkoj, čiji prosjek iznosi 57%. Ova klinika danas ima najveći program za liječenje raka prostate na svijetu i godišnje obavi oko 2400 operacija. 

Praksa u drugim državama

I druge se zemlje vode ovom strategijom, pa tako Engleska i Katalonija imaju javno dostupne registre o ishodima liječenja kako bi se građani mogli sami informirati i odlučiti u kojim ustanovama, odnosno kod kojih stručnjaka se žele liječiti.

U Danskoj se ova praksa provodi više od 20 godina te se liječenju raka pluća pristupa nacionalnom strategijom koja je od 2003. do 2011. povećala jednogodišnje preživljenje pacijenata s 37 na 43%, dvogodišnje s 20 na 24% i petogodišnje s 10 na 12%.

Češka je, zahvaljujući ovoj praksi, zaključila da su njihovi ishodi liječenja onkoloških pacijenata lošiji zbog zakašnjele dijagnoze - zbog kasnijeg otkrivanja karcinoma kod bolesnika ujedno je stopa smrtnosti veća, pa je potrebno više ulagati u rano otkrivanje karcinoma.

Budući da je Hrvatska druga najlošija zemlja u EU po stopi smrtnosti od raka (prva je Mađarska), nužno je što prije usvojiti praksu i strategije vodećih zemalja u praćenju i analizi ishoda liječenja. Nedavno je na ovu temu održana konferencija u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija, a na njoj je sudjelovao i ministar zdravstva Vili Beroš te je istaknuo da je ishode liječenja neophodno početi pratiti radi optimizacije zdravstvenog sustava. Više informacija o konferenciji možete pročitati ovdje