Kako smanjiti stopu smrtnosti od danas izlječivih bolesti?

U jednoj manjoj bolnici u kontinentalnoj Hrvatskoj, šanse da će žena koju se liječi od raka jajnika, morati na dodatnu operaciju su osam puta veće nego da je liječenju pristupila u nekom od uglednih kliničkih centara. Razlozi? Njezin liječnik takvu operaciju obavlja jednom do dvaput mjesečno, dok se u većim centrima liječnik iste specijalizacije s dijagnozom poput njezine susreće svakoga dana.

Riječ je o slikovitom primjeru koji ukazuje da su, tamo gdje je iskustvo s nekom bolešću veće, bolji i ishodi liječenja – što ne ovisi nužno o veličini i geografskoj lokaciji bolnice, već i nizu činitelja: od prevencije i ranog prepoznavanja, do iskustva liječnika i primjene odgovarajućih metoda liječenja. Danas znamo da je Hrvatska, nakon Mađarske, druga po smrtnosti od raka u Europi, od kojeg obolijeva svaki naš treći stanovnik. Da bismo mogli znati kakva je uistinu situacija i gdje bi pacijenti mogli dobiti najbolju moguću skrb za svoje stanje, u zdravstvenom bismo se sustavu morali ozbiljnije pozabaviti – podacima o ishodima liječenja.

U Hrvatskoj zasad takve podatke nemamo, dok iskustvo europskih zemalja koje sustavno mjere i analiziraju ishode liječenja pokazuje i bitno poboljšanje rezultata zdravstvene skrbi. No, izostanak sustavnog i usporedivog mjerenja ishoda liječenja nije samo hrvatski problem. 

Među zemljama EU razlike u pristupu su takve da je, primjerice, potreba za dodatnom operacijom karcinoma dojke u nekim zemljama i sedam puta manja nego u nekim drugima. Također, pacijenti s rakom pluća mogu očekivati i do četiri puta dulje preživljenje u zemljama koje ga uspješnije liječe – što znači da očekivani ishod liječenja unutar identične dijagnoze, ovisi o pristupu i kompletnoj skrbi za pacijenta.

Onkologija kao pokazni primjer za druge bolesti

Upravo je praćenje ishoda liječenja temelj za jačanje učinkovitosti zdravstvenog sustava i sasvim jasno – veće preživljenje i uspješnije liječenje pacijenata. Podaci o ishodima liječenja u nekim se državama prate već desetljećima i objavljuju na nacionalnoj razini, a rezultiraju poboljšanjem liječenja i do 40 posto.

Znajući pak da je rak odgovoran za svaku četvrtu smrt u Hrvatskoj, stotinjak domaćih stručnjaka, predvođeni svjetski priznatim onkologom, prof. dr. med. Eduardom Vrdoljakom iz KBC-a Split, pokrenulo je izradu Nacionalnog plana za borbu protiv raka (NPPR), koji bi u sljedećih 10 godina trebao standardizirati postupke liječenja i dijagnostike i time smanjiti pojavnost i smrtnost od raka.

Sustavnim praćenjem ishoda liječenja u Hrvatskoj dobio bi se uvid u zdravstveno stanje nacije i utvrdila učinkovitost pojedinih zdravstvenih ustanova. Postojeće nedostatke bilo bi lakše prepoznati i otkloniti, prvenstveno smanjenjem troškova za postupke koji bi se pokazali nepotrebnim ili neučinkovitim.

Skandinavci pioniri u praćenju ishoda

Među mnogim državama i dalje postoje nesrazmjeri u preživljenju nakon liječenja pojedinih bolesti, a kako bi se tomu stalo na kraj, potrebno je primijeniti strategije liječenja onih zemalja koje imaju najbolju praksu.

Primjerice, Švedska je jedan od pionira praćenja ishoda, a registre pacijenata vodi još od '50-ih godina prošlog stoljeća. Zahvaljujući njima, kvaliteta skrbi nakon srčanog udara se s prijašnjih 13 posto gotovo udvostručila, a najlošije bolnice unaprijedile su praksu za više od 40 posto.

U susjednoj se Danskoj već više od 20 godina liječenju karcinoma pluća pristupa nacionalnom strategijom, koja se temelji na jasnim smjernicama za liječenje, i nacionalnom registru pacijenata, koji danas sadrži podatke za više od 40.000 pacijenata. Učenjem iz tih podataka, jednogodišnje preživljenje povećalo se s 37 posto na 43 posto.

Česi su dugo istraživali kako je moguće da kod njih izlječenje i produljenje života rastu, ali da raste i stopa smrtnosti. Praćenjem ishoda liječenja i analizom prikupljenih podataka ustvrdili su kako je njihov problem u - dijagnostici. Previše pacijenata prekasno dobije dijagnozu, zbog čega je često riječ o metastatskim bolesnicima, koji, očekivano, imaju najlošije prognoze i time povećavaju stopu smrtnosti. Zaključak – preusmjerili su dodatna sredstva u rano otkrivanje karcinoma.

Sutra je međunarodna konferencija na ovu temu

Neke dobre prakse bit će iznesene na konferenciji Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja, na kojoj će biti govora o važnosti mjerenja, uspoređivanja i unaprjeđenja ishoda liječenja. Ishodi liječenja ne uključuju samo stope smrtnosti i preživljenja nego i kvalitetu života koja se prati kroz prijave pacijenata (simptomi, radna sposobnost, psihičko stanje, umor, bol i sl.), a svi podaci korisni su prvenstveno kad se mjere na isti i usporediv način. Tako ćemo, uspoređujući stanje po pojedinim zemljama EU, moći definirati zemlje s lošijim ishodima i pomoći im da dosegnu ciljanu razinu te smanje nejednakost za pacijente.

Upravo su iskustvo liječenja, te bolji ishodi liječenja za pacijenta teme međunarodne konferencije na kojoj će, uz našeg vodećeg onkologa prof. Eduarda Vrdoljaka, gostovati ministar zdravstva dr. Vili Beroš, jedna od vodećih stručnjakinja za praćenje ishoda liječenja dr. Christina Rångemark Åkerman, predsjednik Centra za inovacije u medicini dr. Marius Geantă, predsjednik europske organizacije za rak dr. Matti Aapro i drugi.