Iako je u listopadu 2017. godine donesen Zakon o zaštiti životinja koji definira novčane kazne za vlasnike koji nečipiraju ili, još gore, napuštaju kućne ljubimce, mnogi ga se ne pridržavaju jer na ulicama, osim mačaka, i dalje nalazimo napuštene nečipirane pse. Prema pisanju Tportala, podaci iz Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba u Dumovcu pokazuju da se broj napuštenih pasa i mačaka znatno povećao u odnosu na prošlu godinu. Tijekom 2017. godine Dumovec je primio 1257 pasa i 287 mačaka, a u prvih šest mjeseci 2018. u sklonište su prihvatili 723 psa i 218 mačaka. To je sveukupno 152 životinje više nego u istom razdoblju prošle godine kada je primljeno 677 pasa i 112 mačaka.
Udruga u kojoj napušteni psi nalaze spas
O tom problemu odlučili smo porazgovarati s Majom Mikelec Drmić, članicom udruge Šapica koja brine o napuštenim i nezbrinutim životinjama. Udruga je osnovana prije gotovo 13 godina, a do sada je kroz nju prošlo oko 4 tisuće pasa. Budući da su podaci skloništa Dumovec pokazali da se broj napuštenih pasa nije smanjio, zanimalo nas je kakva je trenutno situacija u udruzi Šapica.
- Na našem području vidi se smanjenje broja napuštenih pasa, no, nažalost, ne zbog Zakona, već zbog toga što godinama aktivno organiziramo akcije besplatnih kastracija vlasničkih kuja. - kaže naša sugovornica. No, i odlazak veterinaru, hrana, lijekovi i ostale potrepštine za pse udrugu itekako koštaju - Troškove pokrivamo većinom od donacija građana koji godinama prate naš rad i pomažu nam preživjeti svaku krizu. - objašnjava Mikelec Drmić te poručuje da su članovi udruge vrlo zahvalni na svakoj donaciji jer bez njih ne bi uspjeli. Udruga Šapica jedna je od udruga koje sudjeluju u Pan & Lidl akciji ''2 kune za zdjelice pune'', kojom se nastoje prikupiti sredstva za pomoć napuštenim psima.
Šapica trenutno broji sedam djelatnika, no imaju samo tri volontera koji aktivno i redovito dolaze. Rad se udruge tijekom godina razvijao pa su tako novo sklonište uspjeli izgraditi 2014. godine pomoću donacija, a od 2015. registrirano je u Ministarstvu poljoprivrede. Ono predstavlja jedini dom napuštenim psima, ali u njemu ne mogu ostati zauvijek jer se, nažalost, svake godine pojavljuje novi broj napuštenih životinja. Do sada smo naučili da je većinom riječ o osobama koje su psa dobile na poklon pa nakon nekog vremena odlučile da ga ne žele ili su odlaskom na ljetni odmor zaključile da nemaju kamo sa psom te su ga odlučile ostaviti, dok je treća opcija najčešće odbacivanje mladunčadi nekastriranih pasa. Ali istina je jedna - za ostavljanje psa ili bilo koje druge životinje nezbrinutima ne postoji razlog koji može biti dovoljno dobar.
Udomljavanjem psa uljepšavate dva života
Osim napuštanja, javlja se i problem kupnje pasa umjesto udomljavanja - Udomljeni pas daje jednako ljubavi kao i kupljeni, jednako je dobar ljubimac, a zahvalnost koju osjeća i pokazuje jer ste mu pružili dom neopisiva je. - kaže naša sugovornica te poručuje da udomljavanjem uljepšavate dva života, sebi i svom novom psu, a ujedno pomažete smanjiti broj napuštenih pasa.
Kako bismo o iskustvu s udomljenim psom čuli iz prve ruke, odlučili smo porazgovarati s Tomislavom Ladišićem (28) o tome kako je protekao proces udomljavanja kujice Walk.
- U skloništima diljem Hrvatske previše je pasa koji nemaju vlasnika. Tako smo u Splitu slučajno zalutali na Pseći buvljak gdje je mala Walk tada tražila dom. To je bila ljubav na prvi pogled. Te pametne okice bile su dovoljne da se odlučimo udomiti ju. Premda smo tada tek tražili podstanarski stan te smo znali da će nam štene samo otežati potragu za stanom, bilo nam je važnije da ju udomimo nego da lakše nađemo stan. - objašnjava naš sugovornik te dodaje još jedan razlog zašto je za njega jedina opcija bila udomiti, a ne kupiti.
- Puno pasmina zbog selektivnog uzgoja ima zdravstvenih problema tijekom života. Od problema s disanjem do problema s hodanjem. Ne želim to poticati. - kaže Ladišić. Osim što selektivni uzgoj pasa uzrokuje patnju i stvara prekomjeran broj životinja, česta je praksa uzgajivača uzgoj životinja u krvnom srodstvu što rezultira zdravstvenim problemima i genetski nasljednim bolestima.
Osim problematike selektivnog uzgoja, neki vlasnici također treniraju pse za borbu, što je okrutno, ali i zakonom zabranjeno!
- Volonterka iz skloništa rekla nam je da je Walk trebala biti trenirana za borbe pasa s obzirom na to da je njezin prvi vlasnik mislio kako je ona zapravo pasmina Cane Corso (legionari su takve pse vodili sa sobom u borbe). Nikad mi neće biti jasno kako ljudi mogu raditi takve stvari. Walk voli ljude, nevjerojatno je nježna prema djeci i drugim psima te nikad nije pokazala agresiju. - kaže naš sugovornik te dodaje da nikad nisu požalili što su je udomili jer je brzo postala dio obitelji.
Poruka svima koji oklijevaju
- Jedino oklijevanje oko udomljavanja psa bi trebalo biti: jesam li spreman na tu obvezu i mogu li se dovoljno posvetiti psu te mu pružiti sve što je potrebno. Diljem Hrvatske u skloništima i kod privremenih udomitelja puno pasa još nije sigurno u svoju sudbinu. - kaže naš sugovornik te poziva ljude da posjete neko sklonište kako bi upoznali pse: - Možda ćete se vratiti kući s novim članom obitelji koji će vam zauvijek biti zahvalan. - poručuje Ladišić.
