Što je zajedničko golubovima, vagonima i poštarima?

Dok smo odrastali, prije samo dvadesetak godina, jedna od važnijih osoba u našim životima bio je poštar. - Našem poštaru Gordanu nisam se bojao otvoriti vrata jer su ga poznavali i voljeli svi u našem kvartu, pa tako i moji roditelji. Uvijek spreman na šalu, svih je znao po imenu. Veselio se s nama kad nam je donio vijest da smo dobili bicikl na nagradnoj igri i tješio nas kad je donio brzojav da je stric iz Njemačke umro. Najviše mu je posla davala moja sestra, koja se dopisivala s prijateljicama s mora i našeg Gordana uvijek na cesti gnjavila da ima li što za nju - prisjeća se Stipe, danas 40-godišnjak.

Za vojnike i službenike

Ljudi su oduvijek imali potrebu za komunikacijom s drugim ljudima koji nisu s njima, a izum pisma to im je omogućio - samo je prošlo mnogo vremena dok je stvorena pošta kao javni servis dostupan običnim ljudima. Naime, u ranije doba povijesti povlasticu da imaju službenog kurira koji prenosi poruke i pošiljke imali su samo vojnici i ljudi koji su radili u državnoj administraciji. Prvi spomen kurirske službe potječe iz Egipta oko 2400. godine prije Krista, a razlog za njeno osnivanje bio je vrlo praktičan: faraon je svoje odluke koje su se odnosile na upravljanje državom trebao priopćiti svojim službenicima u svim dijelovima države. Perzijski kralj Kir II. oko 550 prije Krista ustanovio je preteču poštanske službe tako što je odredio da u svakoj pokrajini treba postojati ured gdje će se službene poruke zaprimati i odakle će se slati.

Na našim je prostorima prva takva služba nastala u vrijeme cara Augusta kad su državni poštanski službenici putovali laganim kočijama s brzim konjima, a u kasnijim stoljećima koristila su se i kolica s dva kotača koja je vukao vol. U vrijeme Rimskog Carstva poruke su prenosili i trenirani golubovi, Julije Cezar ih je navodno intenzivno koristio u svom pohodu na Galiju. Potreba za prenošenjem informacija o položaju vlastite i neprijateljske vojske uvijek je bila prisutna, no razvoj poštanske službe za civile išao je drugom dinamikom.

Poštanska revolucija

Temelj poštanskoj službi kako je danas podrazumijevamo dala je prva industrijska revolucija krajem 19. stoljeća jer je parnim strojem unaprijedila sve oblike transporta. Zahvaljujući širenju željezničkih pruga, pojavio se poštanski vagon koji je postao dio vlakova. Kao jeftin način prijevoza preživio je do našeg vremena, makar danas postoji i avionski promet kao najbrži oblik poštanske usluge. Također, u to doba naglog razvoja tehnologije izumljeni su telegraf pa telefon, koji su zauvijek promijenili našu komunikaciju, olakšali je i ubrzali.

Marke i razglednice

Gotovo cijelo dvadeseto stoljeće običnim ljudima papirnata su pošta i poštar koji nosi tešku torbu bili nezaobilazni u svakodnevnom životu. Onima koji su rođeni nakon 1980., takozvanim milenijalcima, teško je danas shvatiti smisao poštanskih marki i fenomen razglednica, dok je Stipi s početka priče sve to samorazumljivo, s tim je odrastao. Poštanske marke su, naime, nastale kako bi se trošak pošiljke prebacio na pošiljatelja jer je dotad bilo mnogo slučajeva da primatelj nije htio platiti pošiljku. Prva je marka tiskana u Velikoj Britaniji 1840. godine, bio je to poznati Crni Penny. S vremenom se sve više pozornosti počelo polagati izgledu marki, toliko da je nastala filatelija, ozbiljan hobi skupljanja i proučavanja poštanskih maraka. No čak i oni koji nisu bili toliko zagriženi izrezivali su lijepe i rijetke poštanske marke s pisama koje bi dobili. Još omiljeniji hobi bio je skupljanje razglednica. Kad si bio na putovanju u to mračno doba bez mobitela i interneta, ne daj Bože da obitelji i prijateljima nisi poslao lijepu razglednicu koja će im krasiti regal mjesecima kasnije. Odatle uzrečica Ni pisma ni razglednice, kojom još i danas izražavamo ljutnju što nam se netko dugo nije javio. 

Digitalni izazovi

Pojava interneta odnosno sve niža cijena njegova korištenja iz temelja su promijenili sve oblike naše komunikacije. Naš se svijet proširio, a život ubrzao i više nismo trebali odlaziti do poštanskog sandučića da bismo pisali teti iz Australije, niti nam je poštar više donosio njezina pisma. Kao moderni osviješteni ljudi počeli smo chatati i i mejlati se te iskorištavati sve blagodati sjajnih novih digitalnih tehnologija. No istodobno smo postali ljudi s pretrpanim elektroničkim sandučićima i ljudi koji se sve manje fizički druže.  Danas se svi trudimo balansirati analogni i digitalni dio života i tu je teško dati pametan savjet, pa radije pogledajmo kako se naša pošta snašla u digitalnom dobu.

Kao što u 2018. i očekujemo, Hrvatska pošta nam na svojoj web stranici omogućuje da sami izračunamo koliko će nas odabrana pošiljka koštati, njenom pomoći možemo na karti locirati poštanski ured, pronaći traženi poštanski broj i naručiti uslugu hpekspres popunjavanjem online formulara. Dakle, popunjavanje formulara možemo obaviti u miru svoga doma, a ne u poslovnici zaustavljati red i tražiti kemijsku u prepunoj torbi.

Najnovija tehnologija i hibridna usluga

Ipak, najveći je iskorak napravljem uslugom ePošta, koja se oslanja na vrlo aktualnu tehnologiju računarstva u oblaku. Riječ je o usluzi koja omogućuje primanje dokumenata u online sandučić (eBox), plaćanje režijskih računa karticama nekoliko banaka te razmjenu e-pisama s ostalim korisnicima ove usluge. E-pisma uz to možemo slati na printanje, kuvertiranje i slanje na bilo koju adresu u svijetu. Što je najbolje i sasvim u skladu s digitalnim poslovanjem, ova je usluga dostupna od 0 do 24 sata i gdje god da ste (zahvaljujući svojoj mobilnoj aplikaciji). Za investiciju u digitalnu tehnologiju Hrvatska pošta ove je godine dobila priznanje na konferenciji Digital Takeover. 

Zadovoljni bi također mogli biti nostalgičari i retromani, i to hibridnom uslugom epostcard koja uključuje istoimenu mobilnu aplikaciju. U njoj jednostavno od svoje fotografije snimljene mobitelom napravite razglednicu i platite je SMS-om ili kreditnom karticom. Pošta tu razglednicu potom ispiše, kuvertira i šalje primatelju. Ako u današnje doba selfieja želite biti originalni, možda da sljedeći put s mora pošaljete baš takvu razglednicu? Ako je neće cijeniti prijatelj s Fejsa, vaša baka sigurno hoće. Stipina baka bila je oduševljena.