Native sadržaj

Komentari 0

Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove

Ridzak: Mirovinski fondovi mogu podnijeti kratkoročne tržišne šokove

Današnji položaj umirovljenika u Hrvatskoj nije blistav - mirovine su male, a budućnost neizvjesna. Jedan od načina osiguravanja kvalitetne starosti i ugodnog života u trećoj dobi jest pravodobna odluka o dodatnoj štednji

Hrvatska se, kao i većina zemalja EU, susreće s problemom demografskog starenja stanovništva, što znači da sve malobrojnije mlađe generacije financiraju mirovine za sve mnogobrojnije umirovljenike. Dodatno, uplate u sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj relativno su niske zbog manje stope ekonomske aktivnosti i veće stope porezne evazije u odnosu na bogatije članice EU. Sve to dovodi do toga da je odnos prve isplaćene mirovine i zadnje plaće razmjerno nepovoljan, odnosno pri dnu europske ljestvice. Zbog toga je potreba za dodatnom štednjom veća jer će budućim umirovljenicima osigurati primjeren životni standard, smatra Tomislav Ridzak, član upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Mirovinski fondovi imuni na virus 

Jedan od čelnih ljudi Hanfe objašnjava i kako su ulaganja mirovinskih fondova konzervativna i strogo regulirana. Riječ je ujedno o dugoročnim ulaganjima koja mogu podnijeti kratkoročne šokove. Za isplate mirovina iz prvog stupa brine se država, a što se tiče drugog i trećeg stupa mirovinskog sustava, kako tvrdi Tomislav Ridzak, korona kriza ne bi smjela ostaviti značajnije posljedice.

- Osim toga, važno je istaknuti da se pri kreiranju našeg mirovinskog sustava vodilo računa o maksimalnoj zaštiti osiguranika koji su se približili umirovljenju te da njih, baš da bi izbjegli ovakve gubitke, automatski svrstavamo u najmanje rizične fondove, kategorije C, jer oni nemaju vremena čekati oporavak tržišta – kaže Ridzak te dodaje kako građani na vrijeme trebaju shvatiti važnost pripreme i štednje za mirovinu. 

Država štedišama daruje 750 kuna 

Hanfa mnogo ulaže u edukacije i podizanje financijske pismenosti jer je ključno da ljudi budu upoznati s načinom funkcioniranja mirovinskog sustava, svojim pravima, poput onoga na izbor i promjenu kategorije mirovinskog fonda ili mirovinskog društva te da osvijeste kako će im dodatne uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju dobro doći u starosti i da je to način povećanja buduće mirovine, objašnjavaju iz Hanfe. 

- Zbog toga i država potiče i sufinancira uplate u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Naše mirovine iz prvog stupa u budućnosti će ovisiti o demografskim faktorima i o broju zaposlenih koji će tada raditi i uplaćivati u državni mirovinski stup. Mirovine iz drugog i trećeg stupa nisu vezane uz demografski faktor, ali će ovisiti o našim uplatama i ostvarenom prinosu. Osim toga, u treći stup može se uplatiti po želji i dobivati državne poticaje po uplati. Država na 5000 kuna godišnje u dobrovoljnome mirovinskom fondu dodaje još 750 – pojašnjava Ridzak.

Mirovinski sustav najveći izazov EU

Većina europskih država ima slične probleme - muče ih starenje stanovništva i buduće mirovine. Ridzak navodi kako se politike pojedinih država zato vrte uglavnom oko istih mjera za poboljšanje, stabilizaciju i osnaživanje mirovinskog sustava. Produljenje radnog vijeka, penaliziranje prijevremenih umirovljenja, smanjivanje mogućnosti beneficiranog radnog staža, poboljšanje radnih uvjeta i tržišta rada, suzbijanje rada na crno i slično samo su neke od mjera kojima se pokušavaju pronaći rješenja. 

- Potrebno je stalno raditi na unapređenju drugog mirovinskog stupa da bi on dao što bolje rezultate te dodatno promovirati i educirati građane o koristima ulaganja u treći mirovinski stup. Čak i mali iznos štednje, ako počnete u mladosti, može dugoročno dati vrlo dobar rezultat, čak i bolji nego ako ulažete veće iznose nekoliko godina prije mirovine – ističe Ridzak.

 

Svaki četvrti zaposleni štedi za mirovinu 

U dobrovoljnim mirovinskim fondovima, prema podacima iz listopada ove godine, štedi 335.726 građana, a u zatvorenim fondovima, koje su organizirali poslodavci za zaposlenike, dodatnih 44.946 članova. Građani u Hrvatskoj imaju na raspolaganju ukupno 30 dobrovoljnih mirovinskih fondova, od kojih je 8 otvorenih te 20 zatvorenih

- Izmjene zakona koje su stupile na snagu početkom 2019. donijele su promjene kojima bi se građanima trebala dodatno približiti dobrovoljna mirovinska štednja. Ukinuta je ulazna naknada za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove, što je svakako dodan poticaj za sve one koji se odluče dobrovoljno štedjeti za mirovinu. Jedna od važnijih promjena je i ta da su mirovinska društva za upravljanje mirovinskim fondovima dužna provoditi programe i kontinuirane aktivnosti u svrhu edukacije građana o mirovinskoj štednji. Od ranije je na snazi povoljan porezni tretman za poslodavce koji svojim radnicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju. Tako su  uplate do 6.000 kuna priznate kao neoporezive  - istaknuo je Ridzak i još jedanput kazao da je educiranje stanovništva o ukupnim osobnim financijama te benefitima štednje za treću životnu dob najvažnije.