Native sadržaj

Komentari 33

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike

Štednja u 3. stupu: Pogodnost za poslodavce i zaposlenike

Dobrovoljna štednja u trećem stupu sve je češći izbor među osiguranicima zbog mnogih pogodnosti koje donosi, no jeste li znali da i poslodavac može dobiti porezne olakšice ako se odluči uplaćivati u ovaj stup za svoje zaposlenike?

Hrvatski mirovinski sustav zasniva se na tri stupa, pri čemu su prva dva obvezna, a treći je u potpunosti dobrovoljan. Zbog mnogih pogodnosti koje štednja u trećem stupu donosi, sve se više osiguranika odlučuje za nju. No treći je stup pobudio interes i poslodavaca, koji, ako se odluče uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond za svoje zaposlenike, ostvaruju porezne olakšice.

Porezne olakšice poslodavcima

Članstvom u dobrovoljnome mirovinskom fondu članu se nudi mogućnost da dobrovoljnu mirovinsku štednju za njega uplaćuje poslodavac. Tvrtke imaju mogućnost same postati osnivači zatvorenih mirovinskih fondova, u kojima štede isključivo njihovi zaposlenici. Druga je mogućnost da poslodavac poticaje na štednju uplaćuje na račun radnika u otvorenom dobrovoljnome mirovinskom fondu. U oba slučaja uplate poslodavca do 500 kuna mjesečno, odnosno do 6000 kuna godišnje po radniku, porezno su priznati trošak, umanjuju poreznu osnovicu i time su znatno isplativije za poslodavca nego da taj iznos isplaćuje radniku kao plaću. 

Primjerice, poslodavac koji radniku bez uzdržavanih članova i djece želi povećati neto plaću za 500 kuna imat će, ne računajući prirez, veći ukupni trošak za 963 kune po radniku s prosječnom plaćom. Odluči li da povećanje plaće iznosi 500 kuna bruto, radnik će na ruke dobiti otprilike 304 kune više. S druge strane, uplati li 500 kuna na račun u dobrovoljni mirovinski fond, isti taj iznos sjest će na račun radnika u fondu, a poslodavcu je za isti iznos veći ukupni trošak. Osim toga, radnik će dobiti državni poticaj, čak ako i sam ništa dodatno ne uplati. Tako bi na ukupne uplate poslodavca i radnika država iz proračuna dodala još 15%, odnosno do maksimalno 750 kuna godišnje, a sve se to uvećava i za prinos koji ostvari fond.

Jednak porezni tretman ovih uplata primjenjuje se na porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost (umjetnici, obrtnici i sl.) ako uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje radnike ili za sebe.

Korisno za mlade zaposlenike

Za one koji su tek došli na tržište rada, imaju početničke plaće i ne mogu značajno uštedjeti, dogovor s poslodavcem o uplati u treći stup može biti odlično rješenje. Naime, ako poslodavac uplaćuje za račun radnika 500 kuna mjesečno tijekom deset godina, uplatit će ukupno 60.000 kuna, a država će na to dodati 7500 kuna poticaja. Radnik bi u slučaju ostvarenog prosječnoga godišnjeg prinosa od 5% nakon deset godina na računu mogao imati vrijednost od 86.638 kuna.

Iznos uštede, a ovisno o količini prinosa, može se izračunati u kalkulatorima koje nude mirovinski fondovi na svojim mrežnim stranicama. U Hrvatskoj postoje četiri mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima u koje se možete učlaniti online.

Pogodnosti za sve zaposlenike

Član trećeg mirovinskog stupa može biti bilo tko jer ne postoje ograničenja članstva, kao što su dobna ili zdravstvena. Sami možete birati visinu, trajanje i dinamiku štednje, a uplatama ostvarujete pravo i na 15% državnih poticaja. To znači da će vam država na kraju svake godine uplatiti 15% poticaja na uplaćenu mirovinsku štednju u toj godini, do maksimalnih 750 kuna.

Državne poticaje u jednoj godini možete dobiti za štednju samo u jednom dobrovoljnome mirovinskom fondu, a za ostvarenje maksimalnih poticaja morate u jednoj godini uplatiti 5000 kuna ili 417 kuna mjesečno. Poticajna sredstva pripisuju se na osobni račun svakog člana fonda i predstavljaju njegovu osobnu imovinu.

Sredstva unutar ovakve štednje u potpunosti su nasljedna, ne plaća se porez u fazi štednje, kao ni u fazi isplate. Iako se preporučuju redovite uplate, one nisu obvezne nego ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja, a prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose.

Sredstva na računu u dobrovoljnome mirovinskom fondu osobna su imovina člana i ne mogu biti predmet ovrhe. Ako član fonda premine, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminuloga, s pripadajućim državnim poticajima, nasljedna su u skladu sa zakonom koji uređuje prava nasljeđivanja. Ušteđevina na računu trećeg stupa može se podignuti najranije s 55 godina života putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status.