Što ima veze ako pogriješiš? Svi griješe, zašto ti ne bi smio? Ali, moj je osjećaj da ti imaš problem, a taj je da se bojiš pogriješiti! Reci mi jednu osobu koja ne griješi? Ti si golmančina, moraš to znati! Ovim riječima kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić obratio se suigraču Dominiku Livakoviću prije utakmice protiv Rusije za plasman na Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru. Livaković je upravo na prvenstvu u Kataru eksplodirao, u pozitivnom smislu riječi, obranivši čak tri od četiri udarca s bijele točke, plasirao nas je u četvrtfinale Svjetskog prvenstva i otvorio put prema brončanoj medalji.

Možda nismo nogometaši ili neki profesionalni sportaši, ali sigurno se svatko od nas u životu našao u situaciji zbog koje je pomislio da nije dovoljno dobar. Prihvaćanje i nošenje s neuspjehom, ali i sindromom "burnouta" ili pregorijevanja na poslu vještina je kao i svaka druga, a kako se na zdrav način nositi s takvim stanjima otkrila nam je psihologinja Karla Lončarić iz Udruge kako si?.

1. Što je najlošije što se može dogoditi?

Iako ga sigurno svi pokušavaju izbjeći, neuspjeh je neminovan. Međutim, kada do njega dođe, ne treba odmah očajavati nego bi bilo dobro da krenete logičkim putem i postavite sebi tri pitanja: "Što je najlošije što mi se sad može dogoditi?", "Mogu li se nositi s tim ishodom?" i "Koje su neke od mogućih prednosti mojeg neuspjeha?". Ova jednostavna pitanja pomoći će vam izgraditi jasniju i objektivniju sliku o trenutnoj situaciji, koja se, naravno, iz subjektivne perspektive svakome čini najlošijom mogućom. 

- Osjećaj neuspjeha posebno je izražen kod ljudi koji sumnjaju u sebe, u svoje sposobnosti, svoje vještine, u strahu su od procjenjivanja i bilo kakvog neuspjeha. I zanimljivo je kako ti ljudi često, usprkos svim dosadašnjim postignućima, svoje uspjehe pripisuju nekim vanjskim faktorima ili čak pukoj sreći - kaže. 

Psihologinja dodatno upozorava da se u današnjem užurbanom svijetu, u kojem se očekuje da izvršimo više obaveza nego što je fizički moguće, većina osjeća iscrpljeno i preopterećeno, a nije rijetkost i da mnogi dožive "burnout".  U takvim slučajevima do neuspjeha i pregorijevanja dolazi zbog nedostatka vremena, a ne zbog osobne nemogućnosti da se nešto napravi. 

- Naglasila bih kako ne obavljanje svih zadataka s to do liste ili ne obavljanje svih zadataka savršeno kako smo naumili nas ne čini automatski neuspješnima. Čak i da je radni dan duži, uvijek postoji nešto što bismo mogli dodatno, detaljnije ili bolje napraviti. Nažalost, često najbolji radnici najviše sumnjaju u same sebe - ističe psihologinja.

2. Prihvatite svoje emocije i pogreške

Neuspjeh i pregorijevanje su uglavnom popraćeni različitim neugodnim emocijama, kao što su tjeskoba, ljutnja, tuga i sram, koje većina ljudi pod svaku cijenu želi izbjeći. Ipak, istraživači su otkrili da je bolje razmišljati o svojim emocijama nego o samom neuspjehu. Drugim riječima, dopustiti sebi da se osjećate loše je motivirajuće. Upravo vam takvo razmišljanje može pomoći da poradite na pronalasku boljih rješenja s kojima ćete sljedeći put biti uspješniji u tome što radite. 

Međutim, nemojte otići u krajnost jer pretjerano razmišljanje može dovesti do razvoja samokritičnosti, koja, ako je prisutna u velikoj mjeri, može oslabiti vašu motivaciju i vještine rješavanja problema te povećati vjerojatnost depresije. 

Kad osvijestite i prihvatite sve emocije koje vežete za neuspjeh i "burnout", podsjetite se da niste sami u ovome. I mnogi drugi osjećaju se baš poput vas.

- Nemojte se bojati pogrešaka. Budite blagi prema sebi, pogreške su prirodan dio života i one vas ne definiraju. Isto tako, u teškim trenucima pokušajte se prisjetiti svih svojih dotadašnjih postignuća, prisjetite se svojih jakih strana i stvari u kojima ste dobri - govori Karla Lončarić.

3. Zdrave navike za suočavanje sa stresom

U većini slučajeva neuspjeh i "burnout" izazivaju stres, s kojim se svatko nosi na svoj način. Nažalost, neki od tih načina uključuju loše zdravstvene navike, poput pušenja, prejedanja brzom hranom, višesatnog buljenja u ekran i slično.

S obzirom na to da je danas gotovo nemoguće izbjeći stres, pokušajte te nezdrave strategije suočavanja sa stresom zamijeniti zdravima. Nazovite prijatelja, vježbajte duboko disanje, upalite svijeću, okupajte se u pjenušavoj kupki, prošetajte ili raspalite svoju najdražu glazbu na najjače. Naravno, postoji još mnogo ovakvih primjera, ali važno je samo da pronađete onu aktivnost koja vama najbolje odgovara.

- Negativni osjećaji mogu se prevladati tako da razgovaramo o svojim emocijama i brigama s bliskim ljudima ili s nadređenima te da pokušamo prioritizirati i bolje planirati stvari - savjetuje psihologinja i dodaje da već i običan "Kako si?" može nekome kratkoročno popraviti dan, a dugoročno ojačati emocionalno zdravlje.