Pet filmskih i povijesnih priča o svjetskoj prijestolnici kremšnita
Iza njegova imena kriju se priče o Crnoj Kraljici, okamenjenoj kornjači, Napoleonovim porezima na prozore, izgubljenom Starom gradu, rudnicima... Otkrijte nepoznate priče o fašničkoj republici nadomak glavnoga grada
Neovisno o tome jeste li nogom stupili u ovaj pitoreskni gradić nadomak Zagreba, sigurno ste za njega čuli. Bilo da je riječ o njegovim glasovitim kremšnitama ili još glasovitijem fašničkom proštenju, bilo da ga se sjećate kao omiljenog izletišta glumačke ekipe iz legendarnog filma "Tko pjeva zlo ne misli", Zambor, kako je Bela IV. nazvao Samobor, zlatnim je slovima upisan u stranice hrvatske kulture. I to je tek početak.
Priče sa Staroga grada
Stari grad, vjerojatno najstariji svjedok minulih vremena, sigurno se ugnijezdio na brdu Tepec. Iako je danas riječ o romantičnoj ruševini, ova monumentalna građevina iz 13. stoljeća u oronulim zidovima skriva mnoge tajne nekih od najistaknutijih hrvatskih plemićkih obitelji. Tijekom stoljeća prelazio je iz ruku Frankopana, preko Korvina, do Celjskih i Auersperga, a najpoznatija stanarka samoborske gradine bila je Barbara Celjska, poznatija kao Crna Kraljica.
Crna se Kraljica za budućeg njemačko-rimskog cara udala kad je imala samo 13 godina i slovila je za jednu od najmoćnijih žena u europskom srednjovjekovlju. Dok je primarno, kako legende kažu, vještičarila iz Medvedgrada, u podrumu Staroga grada bavila se alkemijom, mističkom disciplinom čiji poznavatelji čak i trošni bakar mogu pretvoriti u najsjajnije zlato.
Ipak, mnoge će impresionirati i narodna predaja o golemoj kornjači koja jede djecu. I nju je, prema predaji, stvorila nesretna Barbara kako bi želva proždrla lokalnu djecu. Kad je došao red na njenu jedinicu, Crna se Kraljica ipak predomislila te uz pomoć svojih kmetova kornjaču okamenila. Nekoliko stoljeća poslije toga ta je ista kornjača poslužila kao filmska kulisa za snimanje filma "Božji oklop", u kojem je Jackie Chan gotovo skončao izvodeći jednu od svojih kung-fu vratolomija. Za one koji žele znati više, prevarilo ga je pivo i pao je s grane.
Nepoznato o poznatome
Manje je poznato i da je Samobor svoju renesansu doživio u vrijeme Napoleona, koji ga je pod svojom vlašću pretvorio u jedno od regionalnih središta Ilirskih pokrajina. Bilo je to vrijeme u kojem su Francuzi povukli cestu do Svete Nedelje, otvorili poštu i povezali Samobor diližanski (učeni termin za redoviti prijevoz putnika i pošte kočijama) s Ljubljanom i Kostajnicom. Minus je bio što su Samoborcima nabili porez na veličinu prozora, pa su ih domišljati lokalci brže-bolje zatvarali opekama. Dok nisu došli Austrijanci sa svojom renesansom.
Jeste li znali da je Krištofor Erdődy izgubio Stari grad Samobor u Genovi na kartama 1777. godine? Ili da je Ljudevit Gaj u dvorcu Ferde Livadića 1833. godine napisao poznatu budnicu "Još Hrvatska ni propala", a još ju je iste večeri uglazbio Ferdo Livadić? A mjesto Rude pokraj Samobora skriva Rudnik svete Barbare, jedan od najstarijih očuvanih rudnika bakra i željeza u Europi te vjerojatni izvor neplemenitih metala za alkemijske pokuse maločas spomenute vještice. Iz oskudnih obroka ovdašnjih rudara nastao je slani kolač "Rudarska greblica", zaštićen na razini Europske unije kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Spravljali su ga od brašna, masti, mlijeka i kvasca, nekad isključivo od sira i jaja, a danas mu dodaju i sastojke poput oraha ili sitno sjeckanog špinata, koprive ili blitve. Među desecima zaštićenih dobara ističe se i samoborski kraluš - raskošna tradicijska ogrlica ručno pletena od tisuća sitnih staklenih perlica, koja se nekad ponosno nosila uz svečanu narodnu nošnju.
Samobor prati suvremene trendove
Iako je turizam jedna od žila kucavica samoborske privrede, ovaj je grad mnogo više od zbroja ljupkih uličica i živopisnih trgova. Samobor, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i službenim objavama Grada, već godinama redovito bilježi visok pozitivan migracijski saldo te je konstantno u vrhu po broju novih stanovnika koji se doseljavaju u njega.
Uza sve ono što ga čini povijesno prepoznatljivim, Samobor neprestano prati suvremene trendove i doživljava pozitivne promjene. Najnovija među njima svakako je dolazak prvog retail parka u grad!
STOP SHOP Samobor otvara svoja vrata 10. rujna 2026. na adresi Ulica hrvatskih branitelja 4. Na više od 14.000 četvornih metara prodajnog prostora i uz osiguranih 429 parkirnih mjesta, ovaj moderan trgovački centar donosi raznoliku ponudu domaćih i međunarodnih brendova od mode i obuće do opreme za dom, dječjeg asortimana te proizvoda za kućne ljubimce.
STOP SHOP Samobor više je od shopping destinacije. Njegov easy shopping koncept podrazumijeva da u kupnju možete svratiti usput, tijekom radnog tjedna ili vikendom, ali i da ondje ostanete malo dulje. Bilo da ste na kavi s obitelji, na druženju s prijateljima ili jednostavno u predahu od svakodnevnih obaveza, ovdje ćete pronaći sve što vam treba.
