Plinska kriza s kojom se zbog ratnih zbivanja u Ukrajini suočava velik dio Europe ponovno u fokus stavlja domaću proizvodnju plina. Nakon razdoblja od pet godina u kojem u Hrvatskoj nisu bila moguća istraživanja novih polja, od 2016. godine raspisane su nove istražne koncesije, koje su dovele do određenih pomaka u osiguravanju proizvodnje novih kubika domaćeg plina.

O proizvodnji domaćeg plina razgovarali smo sa Želimirom Šikonjom, čelnim čovjekom Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG), inače središnjeg udruženja naftne struke u Hrvatskoj. Naš nam je stručni sugovornik otkrio koliko bušotina u Hrvatskoj ima, koja je njihova starost, kako napraviti nove i kakva je zapravo budućnost proizvodnje plina u Hrvatskoj. 

Hrvatske bušotine plina

Prvo otkriveno hrvatsko plinsko polje bila je Bujavica 1917. godine, ali tek je pedesetih godina prošlog stoljeća počeo snažan razvoj naftnog i plinskoga gospodarstva u Hrvatskoj. Danas se domaća proizvodnja plina odvija na već spomenutih 29 plinskih polja, na kojima je izbušeno gotovo 200 plinskih bušotina. Od toga je u proizvodnji oko 90 bušotina na kopnu i oko 40 na Jadranu.

Maksimalna proizvodnja plina na kopnu dosegnuta je još devedesetih godina prošlog stoljeća, a na Jadranu 2010. godine. Od tada proizvodne količine plina očekivano padaju.

- Razlog tome je što se crpljenjem plina smanjuje tlak u ležištima plina, što uzrokuje i smanjenje njegove proizvodnje. Ovisno o starosti polja i karakteristikama plinskih ležišta na pojedinim poljima razlikuje se i veličina pada proizvodnje. On može biti od 5 do 10% godišnje, a negdje i veći. Što su polja starija, pad proizvodnje je izraženiji, a kako je većina naših proizvodnih polja na kopnu u proizvodnji više od 30, 40, pa i više godina, a na Jadranu oko 20, taj pad je znatan - objašnjava Šikonja.

Kako nas upućuje Šikonja, rudarskim radovima na pojedinim bušotinama može se usporiti taj pad, a u kraćim periodima donekle se može i zaustaviti. Bušenjem novih bušotina na postojećim poljima u manjoj mjeri se može i promijeniti trend proizvodnje, ali s obzirom na to da je velik broj već izbušenih bušotina te aktivnosti moguće su na samo nekim lokacijama.

- Sve te aktivnosti nose velike rizike i zahtijevaju znatna financijska sredstva, ali dosadašnji rezultati u potpunosti upućuju na njihovu opravdanost - kaže Šikonja. 

Domaći plin zadovoljava 30% potreba

Prema riječima našeg sugovornika, plin proizveden u Hrvatskoj zadovoljio je 2021. godine oko 30% potreba tržišta, što je ukupna potrošnja od oko 2,7 milijardi m3 na godinu. Ipak, Vlada je nedavno u okviru mjera za suzbijanje energetske krize Uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije naložila Ini da poveća proizvodnju plina u Hrvatskoj za 10% te da se sav plin koji proizvede proda HEP-u, koji će ga dalje distribuirati i prodavati kućanstvima, bolnicama, vrtićima i svim drugim institucijama. Kako je Vlada istaknula, ove mjere su privremene i propisuju se za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine.

S obzirom na to da se na plinskim ležištima tijekom njihova proizvodnog vijeka pojavljuje voda, a ubrzavanje proizvodnje samo bi pojačalo taj problem, što može rezultirati i trajnim završetkom proizvodnje na pojedinom polju, pitanje je kako će INA, kao trenutno najveći proizvođač plina u Hrvatskoj, povećati proizvodnju ove sirovine. 

- Ključ leži u otkriću novih polja. Međutim, treba naglasiti da je proces od istraživanja do proizvodnje izuzetno riskantan i dugotrajan. Tako, primjerice, proces istraživanja obično traje od tri do pet godina, a u slučaju otkrića gradnja proizvodnih objekata može trajati još nekoliko godina - upozorava Želimir Šikonja.

Potrebne dozvole za nova polja

Trenutno aktivnosti istraživanja u Hrvatskoj obavljaju tri kompanije: INA, Vermillion i Aspect. Kao rezultat tih aktivnosti Vermillion i INA objavile su otkrića na nekoliko manjih lokaliteta, ali rad na bušotini ne može početi prije dobivanja potrebnih građevinskih i drugih dozvola. 

- Povećanje proizvodnje omogućit će nam i ubrzanje procesa ishođenja dozvola. Naime, INA može privesti proizvodnji već otkrivena i potvrđena plinska ležišta za koja se već neko vrijeme čekaju dozvole. Ako se taj postupak ubrza, INA može u kratkom roku privesti proizvodnji plinska polja Žutica, Ferdinandovac, Severovci, Zebanec i Jamarice. Ubrzanje procesa izdavanja dozvola omogućilo bi i brže spajanje u proizvodnju nekih budućih otkrića - navode iz Ine.

Dobra vijest je da je INA u ožujku ove godine, nakon uspješnog bušenja, pustila u proizvodnju dvije nove bušotine, Iku B-1 R-DIR i MARICU D DIR, s dnevnom proizvodnjom od oko 175.000 m³ plina, što predstavlja 7,5% Inine planirane proizvodnje plina u 2023. godini. Time se zadržava prošlogodišnja razina proizvodnje plina, to jest nadomješta se očekivani prirodni pad proizvodnje od 9% zbog starosti polja. INA je krajem kolovoza nastavila s aktivnostima na plinskim poljima na Jadranu u što će potencijalno uložiti više od milijardu kuna jer projekt podrazumijeva izgradnju i više novih platformi.

- Kampanja izrade novih bušotina i potencijalno novih platformi pruža priliku da hrvatskom tržištu i našim kupcima osiguramo dodatne količine plina, što će pozitivno utjecati na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo - govori Nikola Mišetić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini. 

Uz projekte na Jadranu, INA od 2016. godine provodi i snažan istražni ciklus na kopnu te kompanija ulaže i u razradne projekte na kopnu čiji je cilj povećanje proizvodnje nafte i plina na postojećim poljima. Samo u posljednjih pet godina kompanija je u takve aktivnosti investirala tri milijarde kuna, što je rezultiralo ublažavanjem očekivanog prirodnog pada proizvodnje. Ove godine INA je dodatno osnažila ulaganja, no za spomenuti rast proizvodnje plina od 10 %, prema svemu sudeći, trebat će ubrzati i administrativni aparat.