Kako smanjiti gužve na cestama i mukotrpno traženje parkinga?

Godina je 1965., profesor biokemije Isaac Asimov vratio se sa Svjetske izložbe u New Yorku i napisao članak u kojemu predviđa da će do 2014. godine postojati automobili kojima neće upravljati vozači. Pedeset i pet godina poslije, vozači Tesle koriste autopilot. Volvo nas provocira sa svojom vizijom vozila 360c Concept Car koji je u potpunosti bez upravljača. Porsche u Hrvatskoj otvara podružnicu koja će se baviti razvojem softvera i umjetnom inteligencijom, a 5G mreža već nam je pokucala na vrata.

Sve nas to dovodi korak bliže svijetu u kojemu su autonomna vozila dio svakodnevice. EU predviđa da će tržište autonomnih vozila ostvariti dobit od 620 milijuna eura za automobilsku industriju te 180 milijardi eura za sektor elektronike u EU. O autonomnim vozilima razgovarali smo s docentom Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, doc. dr. sc. Markom Šoštarićem, a na zagrebačkom smo FER-u posjetili prof. dr. sc. Sinišu Šegvića, koji nam je u videu objasnio kako takva vozila uopće "vide" svijet oko sebe.

Senzori manje griješe od ljudi

Svaki je vozač gospodar svog vozila - barem je tako bilo sve dok se u vozila nisu smjestili razni laserski senzori, računala, radari i kamere. Pogledajte kako nam je prof. dr. sc. Siniša Šegvić objasnio kako autonomno vozilo uopće stvara percepciju svoje okoline.

Pokretanje videa...

02:57

Prof. dr. sc. Siniša Šegvić o autonomnim vozilima | Video: 24ContentHaus

Dakle, autonomno vozilo opremljeno je mnoštvom senzora koji promatraju okolinu, a ovisno o razini autonomnosti, vozilom upravlja računalo. Doc. dr. sc. Šoštarić objašnjava da je u autoindustriji poznato pet razina autonomne vožnje:

Vozila koja imaju prvu ili drugu razinu autonomnosti već se nalaze na tržištu, a električno vozilo Tesla dobar je primjer druge razine. Vozila treće i četvrte razine trenutno se testiraju i očekuju na tržištu do 2030. godine, a potpuna automatizacija očekuje se nakon 2030.

Senzori manje griješe od ljudi

Autonomna vozila donose napredak za mnoge aspekte naših života, a posebno se ističe činjenica da bi takva vozila mogla riješiti problem prometnih gužvi u velikim gradovima koje su uzrokovane ponajprije zbog previše osobnih vozila. Doc. dr. sc. Šoštarić objašnjava kako 1000 autonomnih ili 1000 klasičnih vozila u ulici koja može primiti 800 vozila i dalje uzrokuje prometnu gužvu, no kad bi sva vozila bila autonomna, gužve bi se smanjile jer bi se vozilo na manjoj udaljenosti, usklađenije bi se prolazilo kroz raskrižja i sl.

Također bi se smanjila potreba za parkiranjem u središtima gradova jer bi vozila odvezla putnika do središta grada, a zatim se odvezla na parkirno mjesto u periferiji ili negdje drugdje.

- Autonomna vozila slična su klasičnim vozilima dok god je vozač u automobilu, no razlike nastaju kad vozač izađe iz vozila. Današnje vozilo tad ostaje na parkingu, samuje i zapravo smeta, a autonomno se vozilo priključi na taxi uslugu, razvozi ljude po gradu i svom vlasniku zapravo generira zaradu - dodaje prof. dr. sc. Šegvić.

Manje nesreća i prometnih gužvi ujedno znači i manje zagađenja okoliša. Više od četvrtine emisija stakleničkih plinova dolazi iz automobila pa bi prelazak na autonomna vozila, koja odabiru najučinkovitije rute, imao iznimno pozitivan utjecaj na okoliš. Prema procjenama Sveučilišta u Ohiju, štetni ispušni plinovi mogli bi se smanjiti za 60% kad u potpunosti počnemo koristiti autonomna vozila. 

Osim toga, jedno je od glavnih obećanja industrije autonomnih vozila povećanje sigurnosti vožnje s obzirom na to da je prema istraživanjima u 94% slučajeva za automobilske nesreće kriv ljudski faktor. No doc. dr. sc. Šoštarić ističe da statistika ponekad daje pogrešnu sliku jer na neke nesreće utječe loše stanje prometne infrastrukture ili vozila pa je uzrok takvih nesreća zapravo kombinacija više faktora.

- Svakako ne možemo reći da greška vozača, bila ona nehotična ili hotimična, ne uzrokuje velik broj prometnih nesreća. Autonomna vozila sigurno neće prekoračivati brzinu, proći kroz crveno svjetlo ili ne poštivati znak stop, tako da će u tom smislu svakako biti pozitivan utjecaj na sigurnost. Autonomna vozila svakako će eliminirati velik broj grešaka vozača i time smanjiti broj nesreća - govori doc. dr. sc. Šoštarić, međutim, ističe da umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti nešto što vozači redovno koriste u prometu, a to je neverbalna komunikacija, kao što je kontakt očima između vozača i pješaka.

5G tehnologija kao preduvjet

Tehnologija budućnosti, kao što je 5G mreža, donosi revolucionarne promjene u svim sferama života, a stigla je i u Hrvatsku. Uz razvoj 5G tehnologije stiže i 2,3 milijuna novih poslova u zemljama EU, a globalni BDP mogao bi narasti i za 4 bilijuna dolara do 2030. Nova 5G tehnologija, osim svoje standardne primjenu u mobitelima, doći će do izražaja i u primjeni u različitim segmentima industrije i društva. Pametni promet jedna je od ključnih primjera, s posebnim naglaskom na autonomna vozila.

Doc. dr. sc. Šoštarić objašnjava da 5G mreže imaju karakteristike velike propusnosti i pouzdanosti, minimalnog kašnjenja te visoke razine sigurnosti. One su preduvjet za usluge poput potpuno autonomne, kooperativne vožnje kada će veći broj vozila međusobno komunicirati ili komunicirati s prometnom infrastrukturom.

- Suvremene mreže četvrte generacije ne mogu odgovoriti na te zahtjeve ni kapacitetom, ni brzinom. Mobilne mreže pete generacije, pogotovo spregnute s paradigmom Interneta stvari (eng. Internet of Things) apsolutni su preduvjet za pametnu budućnost jer će stvoriti tehnološki preduvjet za digitalizaciju postojećih usluga u domeni prometa i pametnih gradova - govori doc. dr. sc. Šoštarić.

Razvojem i proizvodnjom autonomnih vozila bave se najveći svjetski proizvođači automobila, ali i tvrtke koje nisu primarno u automobilskoj industriji. Tako Google razvija svoje autonomno vozilo Waymo, koje u Phoenixu već služi kao taxi, ali je vozač nužan zbog nadgledanja prometa. Amazon je prošle godine investirao oko 2 milijardi dolara u tvrtku Aurora koja se bavi razvojem autonomnih vozila. Lyft, američka kompanija koja nudi usluge taxi prijevoza, prošle je godine na prometnicama testirala 19 autonomnih vozila. 

Elon Musk, direktor Tesle, tvrtke koja proizvodi istoimena električna vozila, ove je godine najavio da će u sljedeće tri godine tvrtka proizvesti potpuno autonomno vozilo spremno za prometnice. No najzanimljiviji primjer je možda onaj iz Volva, gdje su predstavili svoj koncept autonomnog vozila budućnosti, 360c concept car, koji neki opisuju kao "pokretnu spavaću sobu" s obzirom na to da je u vozilu zapravo smješten prostrani ležaj i ne postoji upravljač.

Videoigre u vozilima zahvaljujući 5G

5G mreža donijet će novitete i u samu unutrašnjost automobila. Tako će sva vozila postati umrežena, što će im omogućiti da se međusobno upozore na opasnosti na cesti ili nesreće. Unutar vozila postojat će virtualni asistenti s kojim će vozač moći komunicirati. Primjerice, umjesto pogledavanja u zaslon i biranja opcija po izborniku, vozač će asistentu jednostavno reći da promjeni temperaturu u vozilu. No najuzbudljiviji dio su predviđanja za zabavu unutar vozila. Naime, zahvaljujući brzom prijenosu informacija koje 5G omogućuje, filmovi i videoigre postat će dijelom unutrašnjosti automobila. S obzirom na to da će automobili biti umreženi, predviđa se i mogućnost igranja videoigara s drugim vozilima na cesti.

Mape će postati virtualne, a neki proizvođači već sad rade na sustavima za plaćanje pomoću automobila kako bi se osigurala mogućnost kupovine unutar vozila. Predviđa se da će tržište pametnih IT rješenja za unutrašnjost automobila, tzv. infotainment, dosegnuti vrijednost od 58 milijardi dolara do 2024.

Gdje se Hrvatska nalazi u priči?

Doc. dr. sc. Šoštarić nam objašnjava da se proizvodnjom autonomnih vozila bave velike svjetske tvrtke, no priliku za Hrvatsku vidi u razvoju dijelova za takva vozila.

- Svako autonomno vozilo treba na stotine senzora i raznih drugih uređaja, na milijune redova koda softvera za autonomnu vožnju. Tu je prilika za Hrvatsku i naše stručnjake. Na hrvatskim fakultetima, primjerice na Fakultetu prometnih znanosti, Fakultetu strojarstva i brodogradnje te FER-u, radi se na raznim projektima i razvijaju se nova znanja iz područja autonomnih vozila. Tako da u suradnji znanstvene zajednice i uspješnih hrvatskih tvrtki, koje su već sada prisutne u autoindustriji kroz proizvodnju određenih sklopova i uređaja, možemo mnogo učiniti u području autonomne vožnje i dati veliki doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva - objašnjava doc. dr. sc. Šoštarić.

Što nosi budućnost

Naši su sugovornici složni da je teško predvidjeti kada će autonomna vozila u potpunosti zamijeniti klasična. Doc. dr. sc. Šoštarić kaže da kad do toga dođe da bi se klasična vozila mogla početi koristiti samo kao sportski rekvizit npr. na trkaćim stazama. 

- Sa sigurnošću jedino možemo reći da će autonomna vozila biti slična današnjim konceptima jednako kao što su današnji automobili slični parnim trokolicama iz 18. stoljeća - slikovito nam opisuje prof. dr. sc. Šegvić.

Prošli je mjesec u Hrvatskoj u rad puštena prva komercijalna 5G mreža Hrvatskog Telekoma, koja je za sada na područjima Zagreba, Rijeke, Splita, Osijeka, Samobora i Svete Nedelje. 5G se smatra tehnologijom budućnosti koja će donijeti revolucionarne promjene u zdravstvu, prometu, školstvu, poljoprivredi, energetici i čitavim gospodarstvima, a predviđa se da će pristup mreži iz automobila vozačima postati važan kao i snaga motora vozila.

Dobro došli u svijet 5G. Pogledajte više!