Svjedoci smo mnogobrojnih katastrofalnih nesreća na našim cestama, čiji je uzrok prvenstveno ljudska pogreška, odnosno neprimjerena brzina, vožnja pod utjecajem alkohola ili umora vozača. Tako smo nedavno mogli svjedočiti strašnoj prometnoj nesreći na autocesti A4 u kojoj je u slijetanju autobusa život izgubilo 12 ljudi. No nažalost, ova nesreća nije jedna od najtežih. Strašnija je ona iz 2008. godine, kad je na autocesti A1 nedaleko od Gospića autobus sletio te udario u potporni stup vijadukta. Poginulo je 14 ljudi, a ozlijeđeno ih je više od 30. Kako spriječiti ovakve i slične nesreće i što svatko od nas može učiniti da se tome stane na kraj, pitali smo sudskog vještaka za cestovni promet mr. sc. Roberta Spudića.

Prometnu kulturu treba provoditi od vrtićke dobi

Iako prometne nesreće ne možemo predvidjeti, možemo ih prevenirati poštovanjem osnovnih čimbenika sigurnosti u prometu. A upravo bismo te čimbenike trebali učiti, smatra naš sugovornik, već u vrtićima i osnovnim školama u okviru raznih edukacija. Jer, kaže Spudić, učenje o sigurnosti na cestama jednako je učenju o zdravstvenom odgoju.

- Ključni problem je u osvještavanju roditelja koji vlastitoj djeci daju temeljne smjernice od najranije dobi. Uče ih da teže za pogrešnim vrijednostima umjesto da im osvijeste stvarnu svrhu postojanja svakoga od nas na ovome svijetu budući da je samo jedan trenutak nepažnje u prometu dovoljna da se život ugasi. Pogreška nije plod trenutka, pogreška se vuče godinama, još od vremena kada su se roditelji umiješali u bezazlenu dječju svađu, kada su ignorirali svjetlosni signal na semaforu, ili zvučni signal na prijelazu preko željezničke pruge, kada su ignorirali nezakopčani sigurnosni pojas u automobilu, kada su tolerirali vožnju izvan sigurnosne dječje sjedalice, kada su psovali u prometu, kada su pričali na mobitel u vožnji, kada su oštetili nečiji automobil na parkiralištu i otišli, itd - pojasnio nam je Spudić.

Naše su autoceste sigurne

Iako su obje spomenute nesreće bile na hrvatskim autocestama, Spudić smatra da su naše autoceste sigurne te tvrdi da, statistički gledano, na hrvatskim autocestama ne postoje kritične točke na kojima se opetovano i učestalo događaju nesreće.

- Umor vozača smanjuje koncentraciju na vožnju i u takvom stanju vrijeme reakcije vozača se može produljiti i do 0,5 sekundi. Upravljanje vozilom nakon ručka, spavanje manje od četiri sata, čekanje u automobilu u prometnoj gužvi te vožnja dulja od jednog sata dovode do tzv. refleksa pospanosti. Kako bismo osvijestili koliko umor utječe na brzinu refleksa, svi mi vozači možemo isprobati jedan mali test. Naime, ujutro kad smo odmorni, na praznom parkiralištu probajmo izvesti tzv. laganu slalom vožnju, a to isto ponovimo nakon naporne i duge vožnje. Osjetit ćemo drastičnu razliku - dodaje Spudić.

Zabrinjavajući podaci MUP-a 

Prema podacima MUP-a, najviše je nesreća u protekloj godini bilo pod vedrim nebom na suhom i čistom kolniku, a najmanje u svitanje i ranu zoru. Osim toga, najviše je stradalo muškaraca, a najviše nesreća bilo je između 14 i 16 sati, točnije 4131 u 2021. godini. 

- Nažalost, prometni psiholozi, dakle stručnjaci koji nastoje objasniti ljudsko doživljavanje i ponašanje u prometu, kao i psihologijske spoznaje o ljudskom čimbeniku u prometu, uopće nisu, ili su vrlo malo, uključeni u politiku prometne sigurnosti koja se provodi u Republici Hrvatskoj. Drugim riječima, zanemaren je stručni i znanstveni doprinos u najvažnijem području prometne sigurnosti, a to je uloga i ponašanje čovjeka, sudionika u prometu - kaže naš sugovornik. 

Prema istim podacima MUP-a, alarmantan je pokazatelj da je u protekloj godini 298 vozača u dobi do samo 14 godina skrivilo neku vrstu prometne nesreće.

- Svakako bi savjetovao mladim vozačima da, kad kupuju prvi automobil, pokušaju odabrati automobil koji je u skladu s njihovim vozačkim iskustvom, jer vozačka dozvola, u konačnici, nije mjerilo vozačkih vještina i znanja. Ako su mladi vozači prisiljeni voziti obiteljski automobil trebali bi osigurati dobru preglednost iz vozila i nikako ne isprobavati vlastite mogućnosti na otvorenoj cesti, punoj drugih sudionika u prometu. Mladi vozači bi trebali pronaći vremena i upisati programe sigurne vožnje gdje bi u kontroliranim uvjetima usavršili i istančali svoje vještine - savjetuje Spudić.

Ciljanim kampanjama možemo povećati svijest o sigurnosti 

Još jedan od velikih problema sigurnosti na cestama su neosigurana, neregistrirana i tehnički neispravna vozila, čije je korištenje opasno za sve one koji upravljaju takvim vozilima, ali i za druge sudionike u prometu. 

Osim toga, dodaje Spudić, treba nastaviti i provođenje edukativnih kampanja, a jedan od pozitivnijih primjera je i kampanja Stop neosiguranim vozilima, koju već 13 godina aktivno provodi Hrvatski ured za osiguranje u suradnji s MUP-om. Tijekom godina, ovu hvalevrijednu kampanju odlučila su podržati i dva partnera, točnije Centar za vozila Hrvatske te Hrvatski autoklub, kako bi pridonijeli učinkovitijoj provedbi ali i snažnijoj afirmaciji same kampanje.

- Poznato je, naime, da neosigurana i neregistrirana vozila ugrožavaju opće stanje sigurnosti prometa na cestama, ali i da izazivaju velike materijalne gubitke građanima i državnom proračunu. Kampanja Stop neosiguranim vozilima počela je 2009., kad je zabilježeno oko 300.000 neosiguranih vozila, a na našim se prometnicama danas kreće oko 30.000 takvih vozila, zbog čega smatram da je provedbu ove, ali i sličnih kampanja, potrebno nastaviti - rekao je na kraju Spudić.