Tehnologija danas napreduje neviđenom brzinom u usporedbi s prethodnim razdobljima. Implementacija revolucionarne mobilne mreže pete generacije još nije završena, a već se počinje istraživati i raditi na razvoju 6G mreže. Pritom svaka tehnološka revolucija sa sobom donosi niz inovacija koje iz temelja mijenjaju način na koji živimo, radimo i komuniciramo. 

Neke od tih tehnoloških inovacija pamtimo kao ključne trenutke u povijesti koji su utjecali na naš život budući da su tad nastali preteče uređaja koje danas koristimo gotovo svakodnevno.

Primjerice, jedna od najpoznatijih takvih inovacija je abakus - najstariji gadget na svijetu, koji potječe još iz vremena drevne Mezopotamije. I dok je nama danas lakše otvoriti kalkulator na mobitelu negoli se upustiti u bilo kakvu zahtjevniju računsku operaciju, u prošlosti su ljudi koristili abakus kao preteču današnjeg digitalnog računanja. 

U nastavku doznajte koji su još izumi ostavili neizbrisiv trag u povijesti.

Tko je zapravo ‘otac prvog računala’?

Za nastanak jednog od najkorisnijih uređaja u povijesti čovječanstva zaslužno je više izumitelja. Naime, Charlesa Babbagea mnogi povjesničari nazivaju ‘’ocem računala" jer se njegov ‘’Analitički stroj’’ iz 1837. smatra prvim konceptom mehaničkog računala opće namjene. Ovaj revolucionarni dizajn sadržavao je ključne komponente računala, poput aritmetičke logičke jedinice, kontrolnog toka kroz uvjetno grananje i petlje te memoriju. No važno je naglasiti da on nikad nije dovršen, pa tako nije zaživio u praksi.

S druge strane, imamo ENIAC (Elektronički numerički integrator i računalo), koji je dovršen nekoliko godina kasnije (1945.) te se vrlo često navodi kao prvo elektroničko digitalno računalo opće namjene. Izumili su ga John Presper Eckert i John William Mauchly, težio je oko 30 tona i zauzimao čak 140 m2. Služio je za izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku te se rabio za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina.

Preteča laptopa težio je 11 kilograma

Danas su prijenosna računala toliko tanka i lagana da nam je teško zamisliti kako je prvi laptop težio čak 11 kilograma. Riječ je o modelu Osborne 1, prvom uspješnom prijenosnom računalu. Na tržište je izašao u travnju 1981. godine, a proizvela ga je američka tvrtka Osborne Computer Corporation, koju je vodio Adam Osborne. Premda je bila najbrže rastuća tvrtka u povijesti Silicijske doline, zbog loših odluka propala je za manje od 30 mjeseci. Laptop je u ondašnje vrijeme koštao 1795 dolara, a danas bi taj iznos bio mnogo veći.

Prvi mobitel dizajnom nalikovao na ciglu

Jeste li znali da se na prvome mobitelu moglo razgovarati 30 minuta te da je njegov domet bio samo 48 km od bazne stanice? Riječ je o mobilnom telefonu Motorola DynaTAC 8000X, predstavljenom 1983. godine. To je bio prvi komercijalno dostupan mobilni telefon, a razvili su ga Martin Cooper i njegov tim iz Motorole. Ovaj mobitel ne biste mogli lako spremiti u džep ili torbicu, ili pak dulje držati u ruci, budući da je dizajnom nalikovao na ciglu, a težio je čak 1,1 kilogram.

Na prvom USB-u samo 8 MB-a

Prebacivanje dokumenata, audiozapisa i videoisječaka s kompjutora na CD ili DVD otišlo je nakon dolaska USB-a u prošlost. Naime, prvi USB flash pogon, odnosno USB stick, predstavili su IBM i Toshiba 2000. godine, a zvao se IBM DiskOnKey. Tad je USB imao kapacitet od samo 8 megabajta, što je bilo značajno, ali neusporedivo s današnjim kapacitetom ovog maloga gadgeta. 

Six Degrees prethodio je Facebooku

Zamislite scenarij u kojem imate izuzetno inovativnu ideju, za koju tržište još nije spremno, ali zato postane sedam godina kasnije, kad se pojavi netko drugi sa sličnim konceptom. Upravo to se dogodilo Andrewu Weinreichu, koji je 1997. osnovao prvu društvenu mrežu pod nazivom Six Degrees. 

Njegova platforma pružala je mogućnost korisnicima da se povežu s ljudima koje još ne poznaju, slično kao Facebook, te je također služila za razmjenu informacija i stvaranje zajednica posebnih interesa. Premda je u jednom trenutku platforma imala 3,5 milijuna korisnika, tržište tad još nije bilo spremno za ovu društvenu mrežu kao što je bilo 2004., kad je na scenu stupio Facebook.

Što su sadržavali prvi SMS i MMS?

Vi se možda ne sjećate kome ste poslali prvu poruku ili koju ste sliku prvi put poslali MMS-om, ali trenuci u povijesti u kojima se to prvi put dogodilo ostali su zabilježeni. Tako je prvi SMS poslan 3. prosinca 1992. godine i pritom je sadržavala vrlo kratku čestitku ‘’Sretan Božić’’. Njen pošiljatelj bio je Neil Papworth, 22-godišnji programer iz Velike Britanije, a poruku je poslao svom kolegi Richardu Jarvisu. 

Godinu dana kasnije, Nokia je predstavila značajku SMS-a s prepoznatljivim ‘’bip’’ zvukom koji označava dolaznu poruku. Ovaj brend bio je zaslužan i za prvi MMS, koji je poslan 10 godina nakon SMS-a. Naime, u Finskoj je 2002. godine zaposlenik Nokije poslao prvi MMS, koji je sadržavao sliku mobitela.

Prvi kod nas

Prve multimedijske poruke pamtimo i na našim prostorima. One su se slale unutar A1, odnosno nekadašnje Vipnet mreže, koja je s radom počela 1. srpnja 1999. godine, a ove godine slavi 25. rođendan. A1 Hrvatska zaslužna je i za prve videopozive, na koje su se javljala poznata lica, poput Sandre Bagarić i Gorana Ivaniševića.

Prve prepaid opcije i podrška 24/7

Također je A1 bio prvi lokalni telekom koji je korisnicima omogućio korištenje mobilnih usluga putem prepaid opcija, a njihova Služba za korisnike bila je prva korisnička služba u Hrvatskoj dostupna 24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu. Pritom je prvi poziv u korisničku službu primio Mario Duler, koji u A1 radi već 25 godina.

Uveli SMS parking među prvima u svijetu

Nekoliko mjeseci nakon uvođenja GPS-a, stručnjaci R&D tima A1 Hrvatska razvili su uslugu koja je koristila novi mrežni standard i omogućila korisnicima plaćanje javnog parkiranja u Zagrebu putem SMS-a. Usluga je postala popularna i proširila se na 57 gradova diljem Hrvatske, pri čemu su mnogi strani telekomi preuzeli ovu tehnologiju.

Osim toga, ova mreža je omogućila prve usluge na bonove, 2015. godine bili su prvi mobilni telekom koji je uveo LTE standard u svoju mrežu., dok su 2018. prvi postigli brzinu veću od 20 Gbit/s u živoj 5G mreži.