Osuđujemo roditelje koji svojoj djeci dopuštaju da se igraju s ekranima. Jesmo li u krivu?

Djeca su rođeni istraživači, a njihova im znatiželja omogućuje da o svijetu uče kroz svako novo iskustvo i svaku društvenu interakciju. Ona vole istraživati i propitivati te pritom koriste maštu, a taj pozitivan ciklus učenja pokreće radost koja proizlazi iz svakog novog otkrića. 

Čak i prije prve godine života bebe sustavno testiraju hipoteze promatrajući kako se neki predmeti ponašaju. Primjerice, svaki put iznova guraju čaše, hranu i stvari s ruba hranilica kako bi testirale granice gravitacije. 

Izazovi novih aktivnosti

Znatiželja podrazumijeva postavljanje pitanja, pronalaženje odgovora ili kreiranje rješenja. Isto tako, ona ukida strah od neuspjeha. Mnoga su istraživanja pokazala da, kada djeca propituju i istražuju svijet koji ih okružuje, postižu bolji uspjeh u školi, u odnosima s drugom djecom, a poslije, kad odrastu, i u poslu. 

Pedagozi i dječji psiholozi suglasni su u tome da pred djecu treba postavljati izazove novih aktivnosti – čak i samo zato da vidite kako se ona u njima snalaze i ponašaju. Primjerice, vrtlarenje može biti sjajna zanimacija za poticanje dječje znatiželje. Ono djetetu omogućuje kontakt s prirodom, ali i mogućnost da iz prve ruke dozna odakle dolazi hrana. Zašto je potrebno prekopati zemlju, zašto koristiti gnojivo, zašto za različite biljke treba iskopati različite rupe te zašto ih sadimo s točno određenim razmakom? 

Svoje dijete možete potaknuti i da detaljnije i dublje istraži aktivnosti koje već prakticira i voli. Tako mu, ako, recimo, voli kuhati, dopustite da bude kreativno i samo odabere sastojke ili da pozove prijatelje na zajedničko kuharsko druženje. Dajte im pribor, lonce i kuhače pa gledajte kako njihova mašta buja. Tako nećete samo podržati djetetove interese nego ćete možda i zasijati sjeme njegove buduće profesije ili hobija.

Rođeni u tehnološkom okruženju

Mnoga djeca, čak i ona u najranijoj, vrtićkoj dobi, već pokazuju interes za aktivnosti iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Suvremenom su tehnologijom okružena od rođenja te je ona dio njihova života. Zbog toga im roditelji nastoje ponuditi što zanimljivije sadržaje i aktivnosti te ih potaknuti na učenje. Međutim, ponekad ni oni sami nisu sigurni u svoje znanje o toj temi, pa odustaju od poučavanja svoje djece. Zato su im u tome od velike pomoći razne organizacije i udruge, čiji broj posljednjih godina raste i u našoj zemlji.  

Jedna od takvih je SURLA – Samoborska udruga roditelja za lokalne aktivnosti. Nastala je 2017. godine, a osnovalo ju je pet samoborskih obitelji čija su djeca pohađala istu vrtićku skupinu. Njezin predsjednik je Branimir Lozo, diplomirani inženjer elektrotehnike, koji otkriva da su udrugu osnovali kao reakciju na pasivnost škole u kojoj su djeca bila upisana u prvi razred. 

- Bavimo se raznim aktivnostima, u skladu s ciljem udruge, a to je omogućavanje boljeg djetinjstva i lakšeg roditeljstva, s ciljem stvaranja mladih, uspješnih osoba - pojasnio je u uvodu naš sugovornik. 

Golem interes za STEM aktivnosti

Udruga SURLA trenutno ima više od 200 članova, a ima i nekoliko stotina simpatizera. - Mnogi od njih naoko su potpuno nevidljivi, ali njihov je doprinos neprocjenjiv - otkriva Branimir te dodaje kako u okviru svoga djelovanja organiziraju različite aktivnosti. 

- Svaka od njih mora biti zanimljiva i poučna kako djeci ne bi bilo dosadno. Uvijek nam kažu da je kod nas drugačije nego bilo gdje drugdje. To nas, naravno, silno veseli! U sve što radimo uvijek uključujemo i profesionalce relevantne struke. Primjerice, ako je riječ o sportskom događaju, onda je voditelj kineziolog, ako organiziramo izlet, onda uključujemo turističke djelatnike, ako je riječ o fizici, tu je fizičar... 

Prijave za njihove aktivnosti uvijek za nekoliko puta prelaze raspoložive kapacitete, ali nikog ne odbijaju nego se dodatno potrude i angažiraju kako bi udovoljili svima. 

- U Surli nikad nikome ne zatvaramo vrata. Naš je glavni cilj izvrsnost, no nikad nismo niti jedno dijete isključili iz aktivnosti. Vrlo nam je važno da se djeca kod nas osjećaju ugodno i sigurno, ali i da aktivno sudjeluju te da im zadaci i sve ostalo što rade bude izazov. Kod nas su dopuštene i pogreške. Dapače, razvijamo slobodno ozračje u kojem su greške dio procesa. Potičemo ih da eventualnu pogrešku analiziraju te potom pokušaju ponovno. To je možda najveća razlika u odnosu na školski sustav. Jer ljudi nisu roboti i nisu nepogrešivi - ističe Branimir. 

Generacija NOW

Udruga SURLA prošle je godine sudjelovala u donacijskom programu Generacija NOW, koji Hrvatski Telekom provodi u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), u cilju pripremanja mladih za poslove budućnosti. 

- Lani smo prijavili projekt 'Digitara - nula-jedan'. Za to je 'kriv' IRIM, koji je naš suputnik budući da smo osnovani praktički s istom vizijom. U razgovoru s djecom došli smo do ideje da napravimo digitalnu gitaru. Doduše, naš projekt nema mnogo veze s gitarom u smislu nota i načina na koji se zvuk generira, ali ima veze s načinom držanja i upravljanja instrumentom - s neskrivenim entuzijazmom govori nam Branimir te dodaje kako i ove godine sudjeluju u natječaju ovog hvalevrijednog projekta.

Dodajmo da je Generacija NOW društveno odgovorni edukativni program, a u Hrvatskom Telekomu posebno su ponosni na to što je upravo taj projekt iznjedrio prvi STEM kurikul u Hrvatskoj. 

Sudjelovanje u projektu i u udruzi SURLA smatraju velikim dobitkom jer svaki projekt donosi neku novu notu, neki novi pogled na stvari, nove izazove. Dio djece voli kompetitivnost, pa i u tome bude žara, a dio se više orijentira na rješavanje problema ili zadatka. U svakom slučaju, najviše profitiraju djeca, a njima i podređujemo sve u ovoj priči - zaključuje Branimir. 

Ekrani kao pilula za smirenje

Kao angažirani roditelj i mentor, Branimir Lozo smatra da je najveća greška današnjih roditelja oslanjanje na ekrane i videoigre, koji postaju svojevrsne dadilje njihove djece. 

- Djeci je danas zapravo dosadno, strašno dosadno. Sustav i roditelji stavili su ih pod stakleno zvono. S jedne strane sve imaju, a s druge, malo toga smiju i malo toga im se nudi. Djeca koja su više sati na dan 'prikopčana' na ekrane zapravo su kao omamljena. Naravno, ekrani su zanimljivi, ali gotovo svi ih koriste kao 'pilulu', pogotovo roditelji sasvim male djece. Nerijetko u restoranima ili kafićima nailazimo na djecu koja su nemirna, uplakana, nezadovoljna. I koja je reakcija roditelja? Daju im tablet ili mobitel ne bi li ih smirili. No to je pogrešno na mnogo razina. To je i opasno, a roditelji to uglavnom rade jer ne znaju bolje - upozorava Branimir Lozo. 

Dodaje kako ni učitelji u školama često nemaju potrebne kompetencije - većina ih zazire od ekrana, roditelji ne znaju i ne stižu, pa tako malo po malo stanje postaje kritično, nastavlja.

- Zato se SURLA trudi biti djeci zanimljiva, izazovna, i to je jedini način na koji dječja znatiželja izlazi iz 'zombi stanja' i ulazi u kreativan svijet stvarnosti. S ekranom ili bez njega, manje je važno, ali svakako na pravi način - zaključuje Branimir.

Za blagdane darujte - STEM!

Roditeljima klinaca raznih dobnih skupina preporučuje isto: saznajte u svojoj lokalnoj zajednici postoji li kakva udruga ili kakva druga prilika koja će djeci omogućiti doticaj sa STEM aktivnostima. Za predstojeće blagdane darujte im kakav zgodan STEM komplet ili čak pretplatu poput MEL SCIENCE, ili KIWICO - mogli biste se iznenaditi!

- Važno je da roditelji prestanu sve odrađivati umjesto svoje djece. Djeca bi trebala više sudjelovati i u kućanskim poslovima, obiteljskim planiranjima, zadacima i popravcima, obavezama. Pritom je ključno da im dopustite greške. Jer na greškama se uči. Na uspjesima se ne može mnogo naučiti – oni samo hrane ego. S druge strane, neuspjeh gradi karakter, stvara borce. I upravo zato djeci treba dopustiti da nešto pokušaju, pogriješe, razmisle pa pokušaju ponovno. Taj ciklus je predivan. Kad vidite lica djece koja samostalno isprave grešku, ili im malo pomognete, pa je isprave. E to vam je signal da je metoda dobra i da je postignut cilj - ističe Branimir Lozo, predsjednik udruge SURLA.