Jeste li znali da u Hrvatskoj oko 2,7 milijuna hektara otpada na šume i šumska zemljišta, što čini gotovo 50% kopnene površine države? Zanimljivo je i da je, prema Eurostatu, stanje šumskih površina u Republici Hrvatskoj mnogo bolje nego u mnoštvu drugih država diljem svijeta jer je pošumljenost kod nas od 1990. godine porasla za 17%, a u svijetu je ona smanjena za 3,1%. 

Hrvatska životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja prava je ekološka tvornica, ali i mjesto na kojemu mnogi ljudi traže svoj unutarnji mir. O hrvatskim šumama razgovarali smo s Damirom Dramalijom, dipl. ing. šumarstva, iz Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma.

Bukva, stablo koje će nas nadživjeti 

- Čak 95% šumskih sastojina ima prirodni i autohtoni sastav vrsta, što je rijetko i iznimno vrijedno na svjetskoj razini. U usporedbi s europskim šumama, stupanj njihove očuvanosti iznimno je visok - odgovara nam naš sugovornik na pitanje po čemu su hrvatske šume posebne. 

Dodaje da naše šume odlikuje i iznimna bioraznolikost, pa tako na relativno malom prostoru prosječno živi oko 4500 biljnih vrsta i podvrsta. Za razliku od Njemačke, gdje raste "samo" 2500 biljnih vrsta. Najrasprostranjenija vrsta stabla kod nas je bukva, koja čini 37% ukupnog sastava šuma, a prate je hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (9%), obični grab (8%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) i tako dalje. 

Bukva najbolje raste u područjima s vlažnim tlom i može postići visinu i do 40 metara. Ima plitko i široko razgranato korijenje te iznimno osjetljivu koru sa slabom sposobnošću obnavljanja, pa tako ljudske rezbarije, poput ljubavnih inicijala, ostaju trajno urezane. To može ugroziti stablo jer se urezivanjem omogućuje lakši prodor bakterija, nametnika i opasnih gljivica. Ovisno o vrsti, bukva može živjeti od 150 od 400 godina. Vjerojatno niste znali da listovi bukve imaju slatkast okus sličan kupusu, pa se mogu koristiti i za salatu ili za zaslađivanje džina, a orašasti plodovi imaju dovoljno masnoće da se njihovim prešanjem može dobiti jestivo ulje. No hoće li bukva, uz ostale vrste drveća, preživjeti štetne utjecaje čovjeka i klimatskih promjena?

Prirodno i održivo upravljanje šumama

U izvještaju Europskog revizorskog suda "Financijska sredstva EU za bioraznolikost i klimatske promjene u šumama" navodi se da je, iako se površina šuma u Europskoj uniji u posljednjih 30 godina povećala, stanje šuma sve lošije. Naš sugovornik govori nam da se Hrvatska kroz održivo gospodarenje trudi promijeniti ovu lošu statistiku.

- Šumarska struka u Hrvatskoj već stoljećima primjenjuje princip potrajnosti (održivosti) u svom gospodarenju, što znači da se u šumama na državnoj razini siječe manje drvne mase nego što ukupno priraste. Time se postiže to da je ukupna zaliha drvne mase stabilna i da potomcima ostavljamo ono što smo naslijedili od prethodnih generacija - govori.

Šume se čuvaju i prirodnom obnovom, to jest metodom prirodnog pomlađivanja, prema načelima međunarodno priznate "zagrebačke škole uzgajanja šuma", pri čemu je cilj dobiti budući naraštaj šume nicanjem iz sjemena palog sa starih stabala prije njihove sječe. Samo iznimno, kaže naš sugovornik, na manjim površinama,  gdje iz različitih razloga prirodna obnova ne uspije, sade se sadnice autohtonih šumskih vrsta drveća proizvedene u rasadnicima. Hrvatske šume na takvim površinama prosječno sade oko 9 milijuna šumskih sadnica godišnje. Takvo je pošumljavanje ujedno jedna od mjera koje mogu pridonijeti ublažavanju negativnih posljedica klimatskih promjena. 

- Svijet se mijenja, i to užurbano, a šume, kao pluća planeta, moraju opstati. Iako se u Hrvatskoj šumama upravlja na prirodan i održiv način, odnosno tako da one ostanu sačuvane kako za ove tako i za buduće generacije, zbog sve ekstremnijih vremenskih uvjeta i naglih klimatskih promjena sudbina mnogih vrsta drveća postala je neizvjesna - upozorava Damir Dramalija. 

Kako ublažiti klimatske promjene?

Već se dugo raspravlja o učincima klimatskih promjena na prirodu. Nažalost, nemoguće je točno predvidjeti sve negativne učinke klimatskih promjena na šumske ekosustave budući da mnogobrojni čimbenici utječu na njihovu pojavnost i intenzitet. Ipak, neki su učinci već vidljivi i potrebno je raditi na njihovu rješavanju ili ublažavanju. 

- Zbog sve viših temperatura i duljih sušnih razdoblja stvaraju se uvjeti za pojavu i dulje trajanje šumskih požara, pa su zadnjih godina Hrvatske šume ulagale značajna sredstva u zaštitu od požara. Klimatske promjene pogoduju i širenju invazivnih vrsta drveća, koje dobro podnose nagle promjene u okolišu, za razliku od autohtonih, koje nemaju sposobnost brze prilagodbe. Najbolji je primjer sve agresivnije širenje iznimno otpornog pajasena. Uz to, različite bolesti i štetnici šire svoj areal, povećava im se broj i postaju štetniji, primjer je mediteranski potkornjak - opisuje stanje u Hrvatskoj.

Porast važnosti urbanog šumarstva

Za kraj smo našeg sugovornika pitali i nešto o urbanom šumarstvu, na što nam je rekao da postojanje šumskih ekosustava u urbanim sredinama predstavlja neprocjenjiv biološki kapital u razvoju lokalnih zajednica. Naime, šume su prirodno bogatstvo te svojim općekorisnim funkcijama pozitivno utječu na kvalitetu našeg života. Primjerice, povoljno djeluju na klimu, pročišćuju onečišćeni gradski zrak, smanjuju stakleničke plinove, štite tlo od erozije vodom i vjetrom i tako dalje.

- Značenje urbanog drvenastog zelenila u stalnom je porastu zbog modernog načina života, koji koncentrira sve više ljudi u gradskim središtima s često neprimjerenim uvjetima za život. Sve zelene površine trebale bi tvoriti mrežu koja će osiguravati sve usluge ekosustava nužne za zdrav život čovjeka, ali i poticati razvoj održivoga gospodarstva - zaključuje Damir Dramalija.