Jeste li znali da su Pakistanci obavezni donirati 2,5% svojih primanja u humanitarne svrhe? A kojim su to narodima i dalje drage "kasice prasice" kao način štednje novca, pročitajte u tekstu
Mnogo se toga u našem životu i svijetu vrti oko novca. U biti je on mjera ili nositelj vrijednosti u razmjeni robe ili usluga, no u današnje vrijeme njegova uloga seže u sve aspekte života, predstavlja statusni simbol te u mnogim državama ima različitu društvenu vrijednost. Predstavljamo vam nekoliko država koje u svojoj kulturi imaju posebne načine štednje novca, što će vas možda potaknuti da i vi počnete odvajati novac.
Pakistan
Financijska pismenost: 26%
U Pakistanu je na snazi zakon po kojem svi odrasli muslimani moraju dati minimalno 2,5% od svojih godišnjih prihoda humanitarnim udrugama i ljudima u potrebi, a to mogu učiniti u obliku novca, zlata ili srebra. Ovaj tzv. zakon velikodušnosti zove se zekat i zapravo je jedan od pet stubova islama, koji nalaže davanje milostinje. Nekad se zekat davao u hrani, posebno riži.
Inače se donira oko ramazana, odnosno krajem travnja, no vlasti su ove godine pozvale imućne muslimane da ga doniraju i prije kako bi pomogli pogođenima pandemijom koronavirusa. Zekat je obavezan još u Libiji, Maleziji, Saudijskoj Arabiji, Sudanu i Jemenu, a u Jordanu, Bahreinu, Kuvajtu, Libanonu i Bangladešu je dobrovoljan.
Filipini
Financijska pismenost: 25%
Filipinci imaju poznatu izreku koja kaže da, ako uštediš, nešto ćeš i dobiti zauzvrat. To vjerovanje preraslo je u tradiciju koja se veže uz tzv. alkansiya, što bi u zapadnom svijetu bila "kasica prasica". Djecu uče da odvajaju novac, i to u kasicu izdubljenu u kokosu, te štede kako bi u budućnosti bili osigurani u slučaju iznenadne potrebe. Tako ih od najranije dobi uče odgovornom financijskom ponašanju. No ta praksa nije rezervirana samo za djecu, pa mnogi odrasli Filipinci i dalje na taj način štede, propuštajući skupiti kamate koje bi dobili u slučaju štednje u banci.
Meksiko
Financijska pismenost: 32%
Gotovo 77 milijuna Meksikanaca nema bankovni račun, no to ne znači da ne štede. Zbog velikog nepovjerenja u vlast Meksikanci imaju vlastiti sustav štednje, koji se zove tanda. Prakticiraju ga tako da u posudi, odnosno tandi, grupa ljudi sakuplja novac. Tanda se zatim rotira po grupi na način da svatko od članova grupe dođe na red.
Cijeli sustav zapravo funkcionira kao neka vrsta pozajmice i jedini je način na koji si mnogi mogu priuštiti veće troškove. Predviđa se da oko 31% Meksikanaca štedi pomoću tande.
Kina
Financijska pismenost: 28%
Kina je pod velikim utjecajem konfucijanizma i taoizma, koji promiču štedljivost, i zahvaljujući tom kulturalnom faktoru, jedna je od zemalja s najvećim stopama štednje u svijetu. Njihova bruto nacionalna stopa štednje u 2016. godini iznosila je čak 46%. Stopa privatnih štednji također je visoka, s kućanstvima koja u prosjeku na štednju stavljaju 30% svojih primanja.
Čak i za bogate Kineze normalno je da nastoje živjeti štedljivim životom, a ono što im dodatno pomaže u štedljivosti jest i njihova sposobnost pregovaranja, koju njeguju i prenose s koljena na koljeno. Može se reći da je štedljivost dio kineske kulture.
Japan
Financijska pismenost: 43%
Japanska metoda štednje novca naziva se kakeibo, što u doslovnom prijevodu znači financijska knjiga kućanstva. Prisutna je više od 100 godina, a pravilo je zapravo jednostavno - na početku svakog mjeseca donose se odluke o tomu koliko se želi uštedjeti sljedeći mjesec.
Zapravo je riječ o jednostavnoj i tradicionalnoj metodi "olovke i papira", a plan se izrađuje kroz četiri kategorije: življenje (hrana, zdravlje, transport i sl.), opcionalno (šoping, putovanja...), kultura (knjige, glazba, filmovi) i dodatno (iznenadni troškovi, popravci, darovi i sl.).
Kenija
Stopa financijske pismenosti: 38%
Za Kenijce se kaže da su narod koji teži pripadnosti grupama. Riječ "harambee", što u doslovnom prijevodu znači "zajedno se okupiti", službeni je moto nacije, koji se proširio i na njihov odnos prema novcu. Umjesto odlaska u banke, u Keniji je normalno da za važne lokalne projekte novac prikupe građani, i to na domjencima ili proslavama organiziranim samo u tu svrhu.
Danas se štedi - digitalno
A što se Hrvata tiče, prema podacima Narodne banke, od ožujka 2018. do ožujka 2019. uštedjeli smo više od deset milijardi kuna. I dok će se starije generacije češće posezati za tradicionalnim čuvanjem novca pod jastukom ili na tavanu, mladima se najčešće prepuštaju "moderne" digitalne bankarske usluge. No i to se polako mijenja, ponajprije zbog jednostavnosti korištenja, ali i sigurnosti, takvih usluga. Primjerice, PBZ unutar svog digitalnog bankarstva nudi i uslugu #withSAVE, pomoću koje na zabavan i jednostavan način možete ostvariti manje dnevne štednje u svojoj virtualnoj kasici.
Novac je već tisućama godina među ljudima i vjeruje se da njegovi začeci sežu u razdoblje prije pisane povijesti. Dakle, za njim je oduvijek postojala potreba, samo se mijenjao njegov oblik ovisno o potrebama društva. Tako smo danas na pragu svijeta u kojem je primaran novac onaj digitalizirani, a mnoge usluge, kao mobilno bankarstvo, već nam to omogućuju. No ne zaboravite, novcem ne možemo kupiti dugoročnu sreću, ali nam zasigurno može olakšati život.
Kad govorimo o štednji, sva tehnologija igra u vašu korist. Što čekate?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
