KLJUČNA JE PRIPREMA
Oprezno dok ste na odmoru: Ovo su namirnice koje najčešće uzrokuju trovanje hranom
Trovanje hranom ne uzrokuje samo nedovoljno pečeno meso - postoji više od 250 bolesti koje se prenose hranom. Budući da se simptomi mogu pojaviti od 30 minuta do dva tjedna nakon jela, ključna je priprema hrane
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U nastavku pogledajte koje namirnice mogu uzorkovati trovanje hranom.
LISNATO POVRĆE Lisnato povrće, poput zelene salate i špinata, često se povezuje s bolestima koje se prenose hranom jer se uglavnom jede sirovo. Može biti kontaminirano norovirusom, salmonelom, listerijom, bakterijom E. coli ili parazitom ciklosporom. Budući da se ne termički obrađuje, važno ga je dobro oprati prije konzumacije. Pri kupnji birajte svježe, rashlađene proizvode bez uvelih ili oštećenih listova.
PERAD Piletina, puretina i patka među najčešćim su izvorima ozbiljnih trovanja hranom ako nisu dovoljno pečene ili kuhane. Sirova perad može sadržavati salmonelu i bakteriju Campylobacter, koje se uništavaju tek pravilnom termičkom obradom. Meso treba dosegnuti unutarnju temperaturu od najmanje 74 °C. Također se ne preporučuje pranje sirove peradi jer se bakterije mogu proširiti po kuhinjskim površinama.
MLJEVENA GOVEDINA Mljevena govedina rizičnija je od odrezaka jer se tijekom mljevenja bakterije mogu proširiti kroz cijelu smjesu. Osim toga, često se proizvodi od više različitih komada mesa, što povećava mogućnost kontaminacije. Najčešće se povezuje s bakterijom E. coli. Mljeveno meso uvijek treba dobro termički obraditi prije konzumacije.
JAJA Izgled ili miris jajeta ne mogu otkriti sadrži li opasne bakterije. Salmonela može biti prisutna na ljusci ili unutar jajeta, a uništava se tek potpunim kuhanjem ili pečenjem. Poseban oprez potreban je kod jela koja sadrže sirova jaja. Za takve recepte preporučuje se koristiti pasterizirana jaja.
NARESCI I HRENOVKE Narezci i hrenovke mogu se kontaminirati bakterijom listerijom tijekom rezanja, pakiranja ili rukovanja. Budući da se naresci često jedu hladni, bakterije mogu ostati prisutne. Hrenovke je prije jela potrebno dobro zagrijati, a nareske po potrebi kratko podgrijati. Posebno bi trebale biti oprezne trudnice, starije osobe i osobe oslabljenog imuniteta.
RAJČICE I PAPRIKE Rajčice i paprike često se jedu sirove pa postoji veći rizik od prijenosa salmonele. Kontaminacija se može dogoditi tijekom uzgoja, berbe ili transporta. Prije pripreme salata i drugih jela potrebno ih je dobro oprati pod mlazom vode. Nakon pranja najbolje ih je čuvati u hladnjaku.
KLICE Klice lucerne, mungo graha i drugih biljaka rastu u toplim i vlažnim uvjetima koji pogoduju razmnožavanju bakterija. Sjeme može biti kontaminirano još prije klijanja, zbog čega pranje nije uvijek dovoljno. Sigurnije ih je kratko termički obraditi prije jela. Ako ih jedete sirove, dobro ih operite.
DINJE Dinje rastu na tlu pa njihova kora može biti kontaminirana bakterijama iz zemlje. Tijekom rezanja nož može prenijeti mikroorganizme s kore na jestivi dio ploda. Posebno su osjetljive sorte s hrapavom korom. Prije rezanja preporučuje se temeljito oprati cijelu dinju.
BOBIČASTO VOĆE Maline, kupine, jagode i drugo bobičasto voće mogu sadržavati bakterije i viruse, uključujući virus hepatitisa A. Njihova neravna površina otežava potpuno čišćenje. Zamrzavanje ne uništava sve uzročnike bolesti. Zato ih je prije konzumacije potrebno pažljivo oprati.
RIBA Kod ribe je pravilno hlađenje važnije od same pripreme. Ako nije dovoljno rashlađena nakon ulova, može se stvoriti histamin koji uzrokuje skombroidno trovanje. Simptomi uključuju crvenilo kože, mučninu i povraćanje. Pri kupnji birajte svježu ribu koja je pravilno pohranjena na ledu.
ŠKOLJKAŠI Školjkaši iz vode mogu apsorbirati bakterije, viruse i toksine. Posebno su rizične kamenice jer se često jedu sirove. Konzumacija kontaminiranih školjkaša može izazvati proljev, povraćanje i druge probavne tegobe. Najsigurnije ih je jesti dobro termički obrađene.
NEPASTERIZIRANO MLIJEKO I SIREVI Nepasterizirano mlijeko može sadržavati opasne bakterije poput salmonele, listerije i E. coli. Rizik postoji i kod svježih sireva proizvedenih od sirovog mlijeka. Pasterizacija uništava većinu štetnih mikroorganizama. Zato je sigurnije birati proizvode od pasteriziranog mlijeka.
OSTACI HRANE Kuhana hrana ne bi smjela dugo stajati na sobnoj temperaturi. Riža i tjestenina mogu razviti bakteriju Bacillus cereus, čiji toksini mogu ostati prisutni i nakon podgrijavanja. Ostatke hrane treba spremiti u hladnjak unutar dva sata. Pravilno skladištenje značajno smanjuje rizik od trovanja hranom.
GOTOVA PRIPREMLJENA JELA Gotove salate i druga unaprijed pripremljena jela praktična su, ali nose povećan rizik od kontaminacije. Svaki dodatni sastojak predstavlja novi mogući izvor bakterija, a tijekom pripreme hranu dodiruje više osoba. Kupac ne može znati je li proizvod cijelo vrijeme bio pravilno rashlađen. Takvu hranu najbolje je kupovati od provjerenih proizvođača i poštovati rok trajanja.
