Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Powered by Poslodavac 3.0
57 komentara

93% ispitanika želi raditi 6 a ne 8 sati. Je li to moguće?

Osmosatno radno vrijeme poznati je standard, no sve više poslodavaca razmišlja o šestosatnom radnom vremenu nakon što su istraživanja pokazala da na poslu nikad nismo produktivni svih osam sati

Foto: Guliver/Shutterstock
57 komentara

Današnje osmosatno radno vrijeme prihvaćeno je kao standard, no nije oduvijek bilo tako. U vrijeme industrijske revolucije radnici su radili teške tvorničke poslove i po 16 sati na dan, šest dana u tjednu, pa su počeli zahtijevati regulaciju radnog vremena.

Tako je 1906. godine Nijemac Robert Bosh prvi uveo osmosatno radno vrijeme. Devet godina kasnije Urugvaj je postao prva država koja je službeno uvela takvo radno vrijeme. No sad se sve više raspravlja o tome i da je osam sati na dan previše.

Hrvati žele raditi 6 sati

U Hrvatskoj je radno vrijeme regulirano Zakonom o radu, koji dopušta prekovremeni rad, ali pod uvjetom da ukupni rad tijekom tjedna ne premašuje 50 sati. Tih 50 sati zatim se može preraspodijeliti po danima. Ipak, većina Hrvata radi osam sati i čini se da im je to previše.

U anketi provedenoj na 24sata postavili smo pitanje - Koje vam radno vrijeme više odgovara? Odgovore nam je dalo preko 6 tisuća čitatelja, od kojih je 93% odgovorilo da želi raditi šest, a ne osam sati dnevno. Hrvati nisu prvi s takvim željama i globalno se sve više raspravlja o takvoj promijeni. 

Produktivnost ostaje ista

Na ideju kraćeg radnog vremena prva je pomisao manje obavljenog posla, no to nije tako. Ljudski organizam ionako ne može biti produktivan osam sati na dan zbog bioloških ciklusa kroz koje prolazimo tijekom dana. Zbog toga imamo tzv. nalete produktivnosti. Primjerice, od 13 do 14 sati, kad većina ljudi ide na pauzu za ručak, naš mozak je najproduktivniji, a od 14 do 16 sati kad pokušavamo raditi, mozak nam je najmanje produktivan. 

Dakle, naša produktivnost bit će ista u osmosatnom ili šestosatnom radnom vremenu. No kraće radno vrijeme ostavlja nam više vremena za privatan život te odnose s obitelji i prijateljima, zbog čega smo sretniji, a time i bolji radnici. U konačnici, sretan čovjek znači i sretan zaposlenik.

Foto: Guliver/Shutterstock

Šveđani već testirali šestosatno radno vrijeme

Šveđani su 2015. godine odlučili testirati šestosatno radno vrijeme. Tako su medicinske sestre u domovima za stare i nemoćne radile šest sati na dan i za to primale punu plaću, a izgubljeni sati nadoknađeni su zapošljavanjem novih zaposlenika.

Nakon 18 mjeseci pokazalo se da su zaposlenici tražili manje slobodnih dana ili bolovanja, a pojačana produktivnost najbolje se vidjela u tome što je organizirano čak 85% više aktivnosti za pacijente. Projekt je prekinut kad su se određene političke stranke pobunile da se previše novca od poreza troši za projekt koji nije isplativ. No švedskim zakonom i dalje je dozvoljeno raditi šest sati, pa mnoge kompanije to i čine, uključujući Toyotu, koja već deset godina ima šestosatno radno vrijeme.

Noviji primjer dolazi i iz Finske, gdje je novoizabrana premijerka Sanna Marin (34) izjavila da će nastojati smanjiti radno vrijeme na šest sati. S druge strane, Microsoft je u Japanu testirao drukčiji pristup - radno vrijeme od osam sati, ali samo četiri dana u tjednu. Hoće li hrvatski poslodavci prepoznati nadolazeće trendove i želje zaposlenih, preostaje nam vidjeti.

 

Poslodavac 3.0.

 

Tema: Poslodavac 3.0

Možda vas zanima i ovo:
Message