Upitali smo prije dva dana članove Stožera upisuju li u dnevni izvještaj o novozaraženima i one ljude koji obiteljski liječnici vode kao vjerojatne slučajeve, vjerojatno pozitivne. To su ljudi, podsjetimo, koji su bliski kontakti zaraženih, koji su razvili simptome, ali ih liječnici ne šalju na testiranje već im bez testova, dakako telefonski, postave Covid dijagnozu, kažu im da 10 dana moraju biti u izolaciji, njihovi kontakti u samoizolaciji, i onda ih upisuju u platformu kao vjerojatno pozitivne. Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, tada je rekao kako ih ubrajaju u pozitivne, ali ih ne stavljaju u dnevni izvještaj. Za sad. Jer se testirani upisuju u jednu platformu, vjerojatni slučajevi u drugu, a te dvije platforme nisu povezane automatski pa je komplicirano izvlačiti podatke iz jedne i upisivati ih u drugu, ovu službenu koju komuniciraju na dnevnoj razini. Uskoro će ih, dodao je Capak, povezati pa će i te vjerojatno pozitivne bez testiranja stavljati u dnevni izvještaj. Ukoliko se ti vjerojatni slučajevi ne upisuju u dnevne brojke, onda imamo problem, a taj je da imamo više zaraženih nego se službeno prikazuje. Capak ističe da je takvih slučajeva malo, ne navodeći koliko točno.
Na današnjoj presici smo saznali da one koji su pozitivan rezultat dobili brzim antigenskim testom upisuju u dnevni izvještaj. Ali samo one koji obave taj brzi test na HZJZ-u ili Klinici Fran Mihaljević. No, što je s onima koji se brzim testom testiraju u privatnim klinikama i laboratorijima? Njih nema u tom izračunu. Dapače, Capak ne zna ni da postoje privatni labosi koji to rade. Dakle, ljudi odu u privatni laboratorij, plate to testiranje iz svog džepa, za 15-20 minuta dobiju test i ako je on pozitivan ti ljudi se nigdje ne zavode. Pitanje je i što onda s tim ljudima? Ako ih nema u službenoj statistici, ako Capak ne zna ni da se ljudi brzim testovima testiraju u privatnim klinikama, i to već duže vrijeme, puno prije nego je te testove odobrio HZJZ, jesu li ti ljudi u izolaciji, a njihovi kontakti u samoizolaciji? Možemo se samo uzdati u zdrav razum i da se pozitivni sami savjesno izoliraju. Tu dolazimo opet do istog problema, a to je upravo da imamo više zaraženih nego se službeno prikazuje.
- Za sada se brrzi antigenski testovi rade u HZJZ i Fran Mihaljević i koliko je meni poznato, ne rade se nigdje drugdje službeno. I ti podaci se pribrajaju ovim ukupnim podacima broja testiranih i broja pozitivnih. Dakle, svi pozitivni se upisuju u platformu, a oni koji su negativni idu još i na PCR testiranje i onda oni koji na tom testu ispadnu pozitivni se isto upisuju u platformu. Kao i negativni rezultati - rekao je Capak.
Novinari su tijekom presice provjerili na internetu koje privatne ustanove rade brze testove i ustanovili da, dakako, rade. Capak, pak, poručuje kako je on siguran da te ustanove provode serološka testiranja.
- A za brze antigenske testove ne znam. Znam da je jedna ustanova radila, čak smo i uzimali rezultate od njih nekoliko dana pa smo to isključili i koliko je meni poznato nitko od privatnih ustanova to ne radi - rekao je dodavši da ako netko od privatnika i radi brze testove da će ih onda i uključiti, ali uz kontrolu tih testova.
Što se tiče problema s testiranjem na zagrebačkom Velesajmu, na kojem se građani žale da im već nakon sat vremena čekanja na red kažu da ih ne mogu testirati jer nemaju dovoljno materijala, Capak kaže kako su kapaciteti u HZJZ-u, koji uzima uzorke na Velesajmu, ograničeni.
- Jer smo mi nacionalni zavod i primamo uzorke iz drugih dijelova Hrvatske i mi naprosto da ne bi prešli tu granicu, kad ne možemo izdati rezultat u 24 sata, smo ograničili taj broj uzoraka koji se uzima na Velesajmu - rekao je dodavši kako će to uskoro biti riješeno.
- Upravo dogovaramo s Gradom Zagrebom i zavodom Andrija Štampar i sa domovima zdravlja u gradu da se princip testiranja na Velesajmu promijeni i da uključimo puno veće kapacitete testiranja tamo - istaknuo je.
Obzirom da nam je neki dan rekao kako nismo dosegnuli plafon dnevnog testiranja, a vidimo da maksimalan broj testova koji se dnevno provede već se danima kreće na oko 8000, bliže 9000, danas i nešto malo više od tog broja, upitali smo Capaka zašto onda obiteljski liječnici ne šalju one sa simptomima na testiranje, nego ih vode kao vjerojatne slučajeve. Sam ministar zdravstva Vili Beroš prije dva tjedna, najavljujući novu strategiju u kojoj će prioritet za testiranje imati zdravstveni djelatnici i oni koji rade u domovima za starije, školama i vrtićima, istaknuo je kako imamo ograničene resurse.
- Kad je, primjerice, Split imao 800-1000 slučajeva dnevno, oni su radili po 1500 testova dnevno, a sad u zadnje vrijeme rade po 400-500, što znači da nema zahtjeva za testiranje. To ovisi o tome da li liječnici primarne zdravstvene zaštite upućuju ljude na testiranje,a ovisi i o tome koliko ljudi putuje jer za to moraju imati test. Ako ljudi puno putuju, onda ima i više zahtjeva za testiranjem, koje mi također objavljujemo - rekao je ponovno naglasivši kako sasvim sigurno nismo dosegnuli plafon dnevnog testiranja.
- Zato sad i uvodimo te brze testove i koliko je meni poznato i Grad Zagreb je vrlo blizu testiranjima s tim testovima, što značajno povećati broj dnevnih testiranja - rekao je.
Capak tvrdi da se smanjio zahtjev za testiranjima, no mi mu kažemo kako znamo bliske ljude iz okoline koji su posljednjih dana testiranje tražili jer su dobili simptome, a koliko znaju nisu bili u kontaktu sa zaraženim, ali ih liječnici nisu htjeli slati. Capak poručuje kako su zato i uveli pojam vjerojatnih slučajeva, u kojima se ljudi stavljaju u izolaciju.
- Mogućnost da se nekoga pošalje na test postoji, to vam garantiram, u HZJZ, na Velesajmu ako i nemaju uputnicu ili nisu naručeni svejedno se odradi do kraja i test se napravi. To je oko 2000 testova dnevno, koliko radi HZJZ - kaže.
Ravnateljica klinike Fran Mihaljević, Alemka Markotić, poručuje kako nitko neće ostati uskraćen za testiranje.
- Svi oni koji imaju simptome, a osjećaju se loše u pravilu će potražiti pomoć u jednom od kliničkih centara i tamo će biti testirani, ako za to postoji indikacija. Dakle, neće nitko ostati uskraćen. Tko god dođe sa simptomima taj će biti testiran - dodala je.
No, to u realnosti nije tako.
- Uvijek ima nekoliko iznimki, ali iznimka nije pravilo - dodala je.
POGLEDAJTE VIDEO: Konferencija Nacionalnog stožera
Što se pak tiče tvrdnji da rast broja novozaraženih posljednjih tjedan dana usporava, što Capak i danas tvrdi, brojni stručnjaci iz vladinog Znanstvenog savjeta, u kojem je i on član, tvrde suprotno. Upozoravaju kako to nije točno upravo zato što nemamo potpunu sliku zaraženih u dnevnom izvješću te da se na temelju službeno pozitivnih to ne može ustanoviti. Upitali smo Capaka kako Stožer i Vlada govore jedno, a neki stručnjaci istog tijela u kojem sudjeluju, drugo.
- Hrvatska ima jako dugu tradiciju zdravstvene statistike i HZJZ kao nacionalni vrh piramide u javnom zdravstvu stoji iza svakog podatka koji je javno iznesen. Tko god misli da HZJZ s netočnim ili nepotpunim podacima izlazi, trebao bi imati za to neke argumente, svi podaci koji se iznose su rezultat rada epidemiološke službe i drugih službi - poručuje Capak.
