Argentina ograničila cijene zbog rekordne inflacije, građani kao tajni agenti špijuniraju dućane

Poput prave agentice na tajnom zadatku, Monica Schenone pokušava proći neprimjećeno kroz prolaze supermarketa u Buenos Airesu, potajice fotografirajući naljepnice s cijenama.

Ova 52-godišnja domaćica dio je skupine običnih Argentinaca koji dobrovoljno u slobodno vrijeme nadziru pridržavaju li se trgovci ograničenja cijena koje je predložila vlada u svrhu borbe protiv galopirajuće inflacije.

Schenone kaže da se osjeća "poput Jamesa Bonda" dok se nastoji stopiti s mnoštvom kupaca u glavnome gradu Argentine, koji je 2022. zabilježio najveću stopu inflacije u zadnjih 30 godina - ona iznosi čak 94,8 posto i jedna je od najviših u svijetu.

Cijene namirnica koje ljudi kupuju svakodnevno porasle su na mjesečnoj bazi, a u 2022. čak i na tjednoj. Cijene mlijeka porasle su više od četiri puta, a cijena jestivog ulja i šećera za više od pet puta, službeni su podaci.

Prave nas budalama

U nastojanju da obuzda prebrz rast cijena, vlada je usvojila program pod nazivom "Precios Justos" (Poštene cijene) u sklopu kojega se pokupljenja limitiraju na 3,2 posto mjesečno za oko 2000 osnovnih proizvoda, među kojima su brašno, riža, mlijeko i suncokretovo ulje.

"U šoku sam", kaže Schenone AFP-ovu novinaru dok izlazi iz supermarketa u četvrti San Cristobal gdje je obavila tajnu provjeru cijena te kaže da su je saznanja užasnula.

"Sapun čija je cijena s 231,40 pezosa porasla na 496 pezosa, ne čini mi se da je to povećanje od tri posto. Čini mi se da nas još uvijek smatraju budalama", kaže.

Program 'Precios Justos' trebao bi trajati od veljače do kraja lipnja te se odnosi na hranu i lijekove, ali i na higijenske potrepštine poput sapuna, na odjeću, obuću i školsku opremu.

Sudjelovanje u programu je dobrovoljno, no proizvođači i prodavači koji potpišu ugovor o cijenama riskiraju novčane kazne u slučaju njegova nepoštivanja. Kazna iznosi 71 milijuna pezosa (oko 370.000 dolara) koju moraju platiti argentinskome ministarstvu trgovine.

Vlada ističe da je svrha programa 'Precios Justos' "smanjiti inflacijska predviđanja i vratiti kupovnu moć stanovništvu."

Svi veći argentinski lanci supermarketa, kao i velika argentinska grupa proizvođača hrane i pića COPAL, potpisali su pristanak za sudjelovanje u programu.

No većina manjih, neovisnih trgovina koje opslužuju milijune Argentinaca ostaju izvan programa, ponekad naplaćujući cijene i dvostruko veće od predloženih, podaci su konzultantske tvrtke Nielsen IQ.

Uvijek siromašni nagrabuse

Schenone i dvadesetak ostalih članova aktivističke skupine pod nazivom "La Dignidad" (Dostojanstvo) pristali su provjeravati pridržavaju li se svi pravila o cijenama iz programa 'Precios Justos' u Buenos Airesu.

No kaže da redovito uočavaju ozbiljna kršenja.

Najčešće cjenovno kontroliranih proizvoda jednostavno nema na zalihama, no u dosta slučajeva cijene su veće od dogovorenog limita, rekla je.

"Ja osjećam golemu nemoć i bijes. Osjećam da, kao i obično, mi siromašniji najviše nadrljamo", rekla je Schenone AFP-u.

Osobe koje provjeravaju cijene svoja zapažanja i podatke podnose 'La Dignidadu', koji objavljuje periodične izvještaje o tomu, a postoji i aplikacija putem koje potrošači mogu prijaviti kršenja pravila, a sponzorira je vlada.

No protivnici vladina plana dovode u pitanje učinkovitost zamrzavanja cijena te umjesto takvog poteza pozivaju na makroekonomske mjere poput smanjenog tiskanja novčanica i smanjenja javne potrošnje.

Argentina se već godinama bori s gospodarskom krizom te u svakoj od posljednjih 12 godina bilježi dvoznamenkastu inflaciju.

Uzroci za to su višestruki. Među ostalim se radi o konstantnoj deficitarnoj potrošnji, stalnoj devalvaciji valute, uzastopnim sušama i vanjskim čimbenicima poput rata u Ukrajini koji su utjecali na cijene energenata i žitarica.

Ministar gospodarstva Sergio Massa rekao je da je inflacija "najveći faktor siromaštva" u Argentini i "jedan od glavnih problema s kojim se treba boriti".

U siječnju je inflacija u odnosu na prosinac iznosila 6,0 posto, a u usporedbi s istim mjesecom prošle godine 98,8 posto, podaci su što ih je objavio statistički zavod INDEC.

Hrana i bezalkoholna pića od prosinca do siječnja poskupili su 6,8 posto, a u odnosu na prethodnu godinu čak 98,4 posto.