Samo nekoliko sati nakon mira, glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Šušan Stepanjan potvrdila je na Twitteru: "Neprijatelj je granatirao sjever između 00.04 i 02.45 sati i raketirao jug između 2.20 i 2.45 sati"
STOTINE POGINULIH
Armenci optužili Azerbajdžan za kršenje humanitarnog primirja
Tjedan dana nakon prvog primirja u sukobu u Gorskom Karabahu koje su Armenija i Azerbajdžan potpisali, ali ga uopće nisu poštovali, u subotu u ponoć po mjesnom vremenu stupilo je na snagu novo, "humanitarno primirje", ali Erevan optužuje Baku da ga je odmah prekršio.
- Republika Armenija i Republika Azerbajdžan dogovorile su se o humanitarnom primirju od 18. listopada u 00.00 sati po mjesnom vremenu - priopćilo je u subotu navečer armensko ministarstvo vanjskih poslova. Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je slično priopćenje.
No samo nekoliko sati poslije, glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Šušan Stepanjan potvrdila je na Twitteru: "Neprijatelj je granatirao sjever između 00.04 i 02.45 sati i raketirao jug između 2.20 i 2.45 sati". Azerbajdžan zasad nije reagirao.
U obnovi sukoba prije tri tjedna poginule su stotine ljudi. Nakon prvog, neuspjelog pokušaja uspostave primirja pod pokroviteljstvom Moskve, u subotu je sukob ponovo eskalirao.
Azerbajdžan je najavio "osvetu" za smrt trinaestero civila, među kojima i djece, koji su prethodne noći poginuli u bombardiranju Gandže, drugog po veličini grada u zemlji. Mnoge kuće su srušene i ranjeno je više od 45 ljudi u bombardiranju oko 3.00 sata po mjesnom vremenu, rekao je glavni državni odvjetnik.
Vijest o primirju dolazi u trenutku kada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom večeri telefonom razgovarao s armenskim i s azerbajdžanskim kolegom te nastojao na "potrebi strogog poštovanja" primirja potpisanog u prošlu subotu u Moskvi, navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron "pozdravio" je u subotu navečer humanitarno primirje, dodajući da je ono rezultat "francuskog posredovanja proteklih dana i sati u koordinaciji s ostalim predsjedateljima skupne iz Minska (Sjedinjene Države i Rusija).
Gandža, grad s oko 300.000 stanovnika, više je puta bila granatirana od početka sukoba.
Armenski separatisti su pak rekli u subotu da u Gandži postoje "legitimni ciljevi": zračna baza, glavni stožer motorizirane brigade, specijalne snage, operativno središte azerbajdžanske obrane, skladišta goriva i tvornice streljiva.
Usto su optužili Azerbajdžan da je tijekom noći napao civilnu infrastrukturu u Gorskom Karabahu, što zahtijeva odgovor.
Nekoliko sati prije napada na Gandžu granatirani su separatističko središte Stepanakert i grad Šuša kojega je polovina stanovništva izbjegla od izbijanja sukoba 27. rujna.
Međunarodna zajednica strahuje zbog moguće humanitarne krize i internacionalizacije sukoba jer Turska podupire Azerbajdžan. Armenija koja financijski i vojno pomaže separatiste, u vojnom je savezu s Rusijom.
Gorski Karabah, gdje su Armenci, kršćani, u većini, odcijepili su se od Azerbajdžana, šijitskih muslimana koji govore turski, nedugo prije raspada SSSR-a 1991., zbog čega je izbio rat u kojemu je izginulo 30.000 ljudi. Primirje, obilježeno prekidima, bilo je na snazi od 1994.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
