Nakon dolaska u Moskvu, sa skupinom sunarodnjaka rekli su im da potpišu ruske dokumente za koje se ispostavilo da su vojni ugovori
News
Komentari 1
Nakon dolaska u Moskvu, sa skupinom sunarodnjaka rekli su im da potpišu ruske dokumente za koje se ispostavilo da su vojni ugovori
Posrednik za zapošljavanje uvjerio je Maksadura Rahmana da napusti tropsku toplinu svog rodnog grada u Bangladešu i otputuje tisućama kilometara daleko, u hladnu Rusiju, radi posla domara. U roku od nekoliko tjedana, našao se na prvoj crti ruskog rata u Ukrajini.
Istraga koju je provela novinska agencija Associated Press (AP) otkrila je da su radnici iz Bangladeša namamljeni u Rusiju lažnim obećanjima o civilnim poslovima, da bi potom bili gurnuti u rat koji traje već godinama. Mnogima su prijetili nasiljem, zatvorom ili smrću.
Bangladeshi soldier fighting in Russian army creating pro-Russia war propaganda from the battlefield pic.twitter.com/VZpPgKWmRU
— Sabrina Abed পিয়া (@SabrinaAbedPia) October 15, 2025
Novinari AP-a razgovarali su s trojicom Bangladešana koji su uspjeli pobjeći iz ruske vojske, uključujući Rahmana. On je ispričao kako su mu, nakon dolaska u Moskvu, sa skupinom sunarodnjaka rekli da potpišu ruske dokumente za koje se ispostavilo da su vojni ugovori. Odvedeni su u vojni kamp gdje su prošli obuku za korištenje dronova, medicinsku evakuaciju i osnovne borbene vještine s teškim naoružanjem.
Rahman se pobunio, žaleći se da to nije posao na koji je pristao. Ruski zapovjednik mu je preko aplikacije za prevođenje poslao oštar odgovor.
​- Vaš agent vas je poslao ovamo. Mi smo vas kupili - poručio je.
Rahman je rekao da su radnicima u njegovoj skupini prijetili desetogodišnjim zatvorskim kaznama i tukli ih.
​- Pitali bi: ‘Zašto ne radiš? Zašto plačeš?’ i onda bi nas udarali nogama - rekao je Rahman, koji je nakon sedam mjeseci uspio pobjeći i vratiti se kući.
Obitelji trojice drugih nestalih Bangladešana potvrdile su da su njihovi voljeni dijelili slične priče s rodbinom. AP navodi da su iskaze radnika potkrijepili dokumentima, uključujući putne isprave, ruske vojne ugovore, medicinske i policijske izvještaje te fotografije. Dokumenti prikazuju vize izdane radnicima, njihove ozljede zadobivene u borbama i dokaze o sudjelovanju u ratu. Sva trojica muškaraca rekli su AP-u da su protiv svoje volje bili prisiljeni na zadatke na prvoj crti bojišnice, uključujući napredovanje ispred ruskih snaga, prijevoz zaliha, evakuaciju ranjenih vojnika i izvlačenje mrtvih.
Muškarci iz drugih južnoazijskih zemalja, uključujući Indiju, Nepal i Šri Lanku, također su se žalili da su ih ruski regruti prevarili i natjerali da se prijave za borbu pod izlikom obećanja o poslu. Dužnosnici u Keniji, Južnoj Africi, Jordanu i Iraku izjavili su da se isto dogodilo i građanima njihovih zemalja.
Neke bangladeške radnike namamili su u vojsku obećanjima o pozicijama daleko od prve crte. Mohan Miajee prijavio se u rusku vojsku nakon što je posao zbog kojeg je prvotno došao u Rusiju - rad kao električar u postrojenju za preradu plina na dalekom istoku - bio obilježen teškim uvjetima i nemilosrdnom hladnoćom. Dok je tražio posao na internetu, kontaktirao ga je regrut ruske vojske. Kad je izrazio nespremnost da ubija, regrut mu je rekao da su njegove vještine električara idealne za jedinicu za elektroničko ratovanje ili dronove, a ne za borbu.
U siječnju 2025. godine Miajee je odveden u vojni kamp u okupiranom gradu Avdiivki u istočnoj Ukrajini. Pokazao je zapovjedniku kampa dokumente koji opisuju njegovo iskustvo i objasnio da mu je regrut naložio da traži "posao s elektrikom".
​- Zapovjednik mi je rekao: ‘Natjerali su te da potpišeš ugovor o pristupanju bojni. Ovdje ne možeš raditi nikakav drugi posao. Prevaren si’ - ispričao je nakon povratka u svoje selo Munshiganj.
Miajee je rekao da su ga tukli lopatama, vezali lisicama i mučili u skučenoj podrumskoj ćeliji svaki put kad bi odbio izvršiti zapovijed ili pogriješio. Zbog jezičnih barijera, na primjer, "ako bi nam rekli da idemo desno, a mi bismo otišli lijevo, teško bi nas pretukli", kazao je.
Ni rusko ministarstvo obrane i vanjskih poslova, ni bangladeška vlada nisu odgovorili na upite, navodi se u izvješću AP-a. Obitelji nekih od ovih muškaraca podnijele su prijavu policiji u Bangladešu i tri puta putovale u glavni grad Dhaku kako bi izvršile pritisak na vladu da istraži slučaj.
Salma Akdar nije se čula sa suprugom od 26. ožujka. U njihovom posljednjem razgovoru, Ajgar Hussein (40) rekao joj je da je prodan ruskoj vojsci. Hussein je otišao u prosincu 2024., vjerujući da mu je ponuđen posao pomoćnika u praonici rublja u Rusiji. Dva tjedna bio je u redovitom kontaktu s obitelji.
Tada je supruzi rekao da ga vode u vojni kamp gdje su ih obučavali za korištenje oružja i nošenje teških tereta do 80 kilograma.
​- Vidjevši sve to, puno je plakao i rekao im: ‘Mi ne možemo raditi ove stvari. Nikad to prije nismo radili’ - ispričala je njegova supruga.
Nakon toga, dva mjeseca nije bio dostupan. Nakratko se javio kako bi objasnio da ih tjeraju da se bore u ratu. Ruski zapovjednici "rekli su mu da će ga, ako ne ode, pritvoriti, upucati i prestati mu davati hranu", rekla je. Obitelji u selu suočile su se s posrednikom za zapošljavanje, tražeći objašnjenje zašto njihove voljene obučavaju za rat. Agent je odgovorio podcjenjivački, rekavši da je to standardna procedura u Rusiji i inzistirajući da čak i radnici u praonici moraju proći sličnu obuku.
Hussein je supruzi ostavio posljednju zvučnu poruku.
​- Molim te, moli za mene - rekao je.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+