Barack Obama najavio mjere za suzbijanje klimatskih promjena

Američki predsjednik Barack Obama iznio je paket mjera čiji cilj je suzbijanje klimatskih promjena, piše BBC. 

Jedna od glavnih mjera je uvođenje ograničenja na emisiju stakleničkih plinova iz elektrana na ugljen. Planovi uključuju i nove projekte obnovljivih izvora energije za zaštitu od poplava i poziv na međunarodni dogovor po pitanju spašavanja klime. 

Govorio je na Sveučilištu Georgetown u gradu Washingtonu. Odmah je odbacio kritike kako klimatske promjene nisu prijetnja.  

- Nemam strpljenja za bilo koga tko niječe kako je ovaj izazov realan. Nemamo vremena za sastanak Društva koje tvrdi kako je zemlja ravna ploča - rekao je i nastavio kako je najtoplijih 12 godina zabilježeno u posljednjih 15 godina. Naglasio je kako bi djeci trebali ostaviti bolji svijet, nego što smo ga zatekli. 

Staklenički plinovi

Ponovio je svoje obećanje iz 2009. godine, kako će se količina stakleničkih plinova smanjiti za 17 posto ispod razina iz 2005. godine do kraja desetljeća. Kritičari ističu kako je to skromno i 'manje agresivno, nego europski propisi'. 

Staklenički plinovi iz elektrana čine trećinu emisije stakleničkih plinova i 40 posto emisije ugljičnih plinova u SAD-u. Obama nije bio precizan koje su točne kvote koje će odrediti emisiju. Prošle godine je Environmental Protection Agency predložila regulaciju plinova, no taj prijedlog je odbačen. Istaknimo kako su administracijski dužnosnici ranije odbili ideju o 'porezu na stakleničke plinove' ili ideju ugljikovih kvota.

Većina predsjedničkih prijedloga moći će se uvesti bez odobrenja američkog Kongresa, no neki stavci će trebati odobrenje. Republikanska opozicija već sada ističe kako je plan 'u potpunosti lud' i kako je to najavljeni 'rat ugljenu'. 

Obnovljivi izvori energije

Pozvao je i na međunarodnu potporu, provedbu projekata obnovljivih izvora energije, posebno je istaknuo sunčevu energiju i energiju vjetra. Oko šest milijuna domova trebalo bi se opskrbljivati iz tih izvora do 2020. godine. Najavio je osam milijardi dolara u federalnim zajmovima, koji bi trebali potaknuti ulaganja u 'zelenu tehnologiju'.

Dotaknuo se i investicije od sedam milijardi dolara u mrežu Keystone XL, koji bi sirovu naftu iz šljunčanih nalazišta u Kanadi dopremao u rafinerije u Teksasu, dodavši kako će se projekt realizirati jedino ako je u nacionalnom interesu.