BDP: Gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo je 7 posto

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom tromjesečju ove godine, četvrti kvartal zaredom, i to za 7 posto, što ukazuje na daljnji oporavak od koronakrize, no premda snažan, rast je sporiji nego u prethodnom kvartalu.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao 7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP skočio 9,7 posto, no to je već četvrti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

„Gospodarstvo Hrvatske u prvom je tromjesečju nastavilo sa snažnim godišnjim stopama rasta, iako skromnijom dinamikom u odnosu na prethodna tri tromjesečja”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Snažan rast u proteklom kvartalu povezan je, smatraju, s povećanim optimizmom u prvom dijelu godine, prije početka invazije na Ukrajinu, ali i boljom epidemiološkom situacijom uz blage mjere koje su bile na snazi, što se povoljno odrazilo i na turistička kretanja i potrošnju.

Porasle sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne i državne potrošnje do izvoza i investicija.

GOSPODARSTVO EK procjene: Rast hrvatskog BDP-a 3,4 posto, inflacija 6,1%

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 6,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije nego u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 29,4 posto na godišnjoj razini. Pritom je izvoz roba porastao 29,4 posto, a usluga 24,5 posto.

Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 25 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 25,2, a usluga za 22,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 7,9 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 0,8 posto.

U prvom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 5,9 posto, sporije u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio više od 14 posto na godišnjoj razini.

Brži rast od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 6,7 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini ojačalo 2,7 posto.

To je brži rast u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,4 posto na kvartalnoj, a 5,2 posto na godišnjoj razini.

UŽIVO: SJEDNICA VLADE Plenković: Očekujemo da će u 2022. BDP porasti za tri posto

„Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u prvom tromjesečju među predvodnicima rasta, a snažnije stope zabilježile su Slovenija (9,6 posto), Poljska (9,1 posto) i Mađarska (8 posto). Na tromjesečnoj razini snažniju stopu rasta zabilježila je samo Rumunjska (5,2 posto), što je i rezultat baznog razdoblja, budući da su upravo Hrvatska i Rumunjska u prošlom tromjesečju bile jedine zemlje u okruženju s negativnom stopom rasta”, ističu analitičari RBA.

Očekuje se usporavanje rasta

U idućem razdoblju očekuju usporavanje rasta gospodarstva.

„U ozračju visoke razine neizvjesnosti zbog rata u Ukrajini i posljedičnih poremećaja koji se osobito ogledaju u jačanju inflatornih pritisaka i dodatnih, već ionako prisutnih, poremećaja u lancima opskrbe za cijelu 2022. očekujemo rast gospodarstva od 3,5 posto”, navodi se u analizi.

USPORAVANJE GOSPODARSKOG RASTA HNB smanjio je očekivani rast BDP-u 2022. godini s 4,1 na 3,2

Moguće je, kažu analitičari RBA, i da rast bude sporiji.

„Naime, iako je izravna izloženost Rusiji i Ukrajini prilično niska, neizravni nepovoljni učinci rata, sankcija i kontra sankcija su neizbježni, prvenstveno kroz značajno više cijene, vanjsko trgovinski kanal (s EU) te kroz pogoršanje pokazatelja optimizma”, smatraju.

Očekuju smanjenu potražnju glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, dok će uvoz roba značajno porasti pod utjecajem većih cijena, posebice energije.

„Neizvjesnost i visoki inflatorni pritisci već utječu na pojedine visokofrekventne pokazatelje, poput prometa u trgovini na malo, a na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije, koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije”, navode analitičari RBA.

S druge strane, očekuju nastavak rasta zaposlenosti i dobru turističku sezonu, u kojoj bi i fizički i financijski pokazatelji mogli porasti po dvoznamenkastim stopama.

Poslodavci pozdravljaju rast BDP-a, ali oprezni

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je u osvrtu na rast BDP-a u prvom tromjesečju istaknula da pozitivni pokazatelji bude optimizam za nastavak godine, ali da inflacija, značajno usporavanje rasta prometa od trgovine i pad industrijske proizvodnje pozivaju na oprez.

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu porastao sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju kada je BDP skočio 9,7 posto, ali i četvrti uzastopni kvartal kako se gospodarstvo oporavlja.

Iz HUP-a navode kako je uoj nastavila bilježiti visoke stope rasta unatoč određenim izazovima, prvenstveno u vidu pojačanih inflatornih pritisaka.

Pritom je, kažu iz HUP-a, zabilježeno određeno ubrzanje u odnosnu na prethodno tromjesečje, s obzirom da je prema sezonski prilagođenim podacima realni BDP ostvario stopu promjene od 2,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2021., dok je prema istim podacima u odnosu na isto tromjesečje 2021. bio realno veći za 6,7 posto.

S tom stopom rasta na kvartalnoj razini nalazimo se pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci, što je, kažu poslodavci, posebno zanimljivo s obzirom na određena usporavanja u nekim zemljama, uključujući SAD koje su u prvom tromjesečju ostvarile negativnu stopu rasta u odnosu na prethodno tromjesečje.

Na godišnjoj razini, Hrvatska također raste brže od prosjeka EU-a i eurozone, što dodatno pokazuje da rekordna stopa rasta ostvarena u 2021. nije samo posljedica niske baze, odnosno oporavka od dubokog pada uzrokovanog pandemijom covid-19, nego da su se uspostavili određeni temelji za održivi gospodarski rast.

"Ostaje za vidjeti koliko će oni biti ugroženi uslijed eskalacije sukoba u Ukrajini i pratećih sankcija Rusiji, odnosno uslijed značajnijeg rasta cijena u svim segmentima - od energenta, sirovina, materijala i prijevoza pa do osnovnih prehrambenih proizvoda", ističe HUP u komentaru.

Poslodavci navode i kako su u prvom tromjesečju na godišnjoj razini rasle gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani.

To je, kažu, većim dijelom bilo razvidno i na temelju ranije dostupnih pokazatelja, s obzirom da je u prvom tromjesečju rastao i obujam građevinskih radova što se ogleda i u rastu investicija kao komponente BDP-a.

Osim toga ostvaren je i rast prometa u trgovini na malo, ali i zaposlenosti i nominalnih plaća, što je vidljivo i u porastu osobne potrošnje, dok je rast industrijske proizvodnje sugerirao da će se ostvariti i rast robnog izvoza.

Potpuno otvaranje gospodarstva omogućilo je i pojačani dolazak turista što se ogleda i u rastu izvoza usluga u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, kažu u HUP-u naglašavajući kako posebno ohrabruje ubrzavanje rasta investicija, što je, kako navode, vrlo vjerojatno posljedica korištenja EU sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Poslodavci ističu i kako ostvarena međugodišnja stopa rasta bruto dodane vrijednosti (BDV) u iznosu od 6,3 posto dodatno potvrđuje doprinos ekonomskom rastu gotovo svih djelatnosti, s time da se najizraženiji rast na godišnjoj razini bilježi u uslužnim djelatnostima - trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

"Iako ovi pokazatelji daju određenu dozu optimizma za nastavak godine, zabilježene stope inflacije na početku drugog tromjesečja uz značajno usporavanje rasta prometa od trgovine na malo, kao i pad industrijske proizvodnje već u ožujku, pozivaju na oprez", ističu iz HUP-a.

Za sada su, kako navode, prognoze ekonomskog rasta u ovoj godini pozitivne - u prosjeku oko 3 posto, ali je jasno da su izazovi s kojima će se gospodarstvo morati suočiti u ovoj godini značajni te je zbog svekolike neizvjesnosti teško dati precizne prognoze.

"Očekujemo da će Vlada djelovati na smanjivanje tih izazova, ne samo kratkoročnim mjerama za ublažavanje rasta cijena, nego i da će iskoristiti ovo razdoblje ekonomskog rasta uz potporu EU fondova kao priliku za značajnu reformu rashodne strane proračuna koja će onda omogućiti daljnja porezna i neporezna rasterećenja što će otvoriti prostor za i dodatni gospodarski rast", zaključuje se u komentaru.