'Bez nas djeca s poteškoćama ne mogu pratiti nastavu, a više su plaćeni berači jabuka...'

Zagrebački četvrtaš Teo (11) sa svojom je pomoćnicom u nastavi Marijom u utorak na Markovu trgu glasno dao podršku ljudima koji djeci s poteškoćama pomažu u nastavi. 

- Ja sam dosad imao pet ili šest asistenata. Bez njih bih imao sve jedinice. Marija mi pomaže da čitam, prepisujem s ploče, to mi je najteže. I engleski, nikako ga ne mogu naučiti - priča nam veseli dječak dok dijeli svima žvakaće gume. Najviše ga je strah, kaže, petog razreda.

- Nisu htjeli odobriti da imam asistenta do osmog razreda, ne znam kako ću sam u petom. Bojim se da ću pasti razred i da ću morati sve ponavljati, a to nikako ne želim - brzo nam govori. 

Dijete promijeni i po pet-šest asistenata

Teovu priču može ispričati nekoliko tisuća djece koja trenutno u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja imaju ili trebaju pomoćnika u nastavi. Potrebu za njima, ili stručnim komunikacijskim posrednicima imaju već i djeca u predškolskom sustavu, ili srednjoj školi. No koliko god da su od iznimne važnosti za djecu s poteškoćama, pomoćnici u nastavi suočavaju se s velikim problemima na koje upozoravaju već godinama. Ne događa se ili vrlo malo.

Zbog toga su se pomoćnici u nastavi odlučili na drugi prosvjed, nakon kojeg, najavili su, slijedi i štrajk. Mi nismo nosači torbi, mi predano radimo vrlo odgovoran posao, a sustav nas i dalje ne želi prepoznati, poručili su. Svoje zahtjeve istaknuli su i transparentima: "Hoćemo stalni radni odnos i naša prava”, "Pokažite zanimanje za naše zanimanje”. "Živite i vi s 2500 kuna”. 

U školama diljem Hrvatske radi više od 4000 pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, no njihov profesionalni i poslovni status je u sivoj zoni. Satnica im je 25 kuna (u Zagrebu 30 kuna, nakon inicijative Mosta koju je prihvatio gradonačelnik Tomislav Tomašević), primaju najviše 2500 kuna mjesečno, te su plaćeni po raznim osnovicama - što preko lokalne samouprave, što preko EU projekata. Pritom, ugovori im traju samo dok traje školska godina, te nema garancije da će ih se primiti u idućoj godini. To znači da dijete s poteškoćama promijeni i do pet-šest pomoćnika u dvije godine. Sve više ih i odustaje, škole sve teže pronalaze zainteresirane za taj posao, a djeca bez njih ne mogu pratiti nastavu, iako je država Zakonom o odgoju i obrazovanju dužna osigurati im pomoć u nastavi. To je diskriminacija, upozoravaju i roditelji.

'Ugovor nam se prekida kad završi godina'

- Godine 2014. imali smo satnicu 25 kuna. Tada je minimalna osnovica bila 2779 kuna. Danas minimalna osnovica iznosi 3624 kuna, a mi smo još uvijek na satnici od 25 kuna - istaknula je Iva Tadić, predsjednica Hrvatske udruge pomoćnika u nastavi PUN-HR. Kako je kazala za 24sata, Vladi su predali zahtjev za ubrzani proces ozakonjenja statusa, te kako bi se plan i program edukacije i izobrazbe požurio. Ukratko, traže da im se osigura redovan posao i pristojna plaća.

- Radimo od osam do 13, pet-šest sati, ovisno o tome koliko dijete ima sati u školi. Ja sam šest sati, ali pišem pet, zato što je takav potpisani ugovor, na pola radnog vremena. Plaćene smo preko europskog projekta i to je najmanja satnica, 25 kuna. Nema nikakve garancije od škole ili osnivača da računaju s njima nakon odrađene školske godine - kažu nam pomoćnice u nastavi koje su na prosvjed došle iz Trogira. Pridružile su im se kolegice i kolege iz raznih dijelova Hrvatske. 

'Neka premijer pročita ugovore o radu'

Suzana Rešetar, dopredsjednica Udruge Sjena i majka djeteta s poteškoćama u razvoju, okupljenima je poručila kako roditelji itekako podržavaju njihovu borbu.

- Tko će biti podrška djeci ako ovi ljudi koji danas prosvjeduju odustanu? Možda ministri, savjetnici, državni tajnici, vladini službenici ili saborski zastupnici - zapitala se. 

Rešetar je za 24sata pojasnila kako redovno uključivanje u nastavu djece s poteškoćama u razvoju nije hir roditelja, već zakonsko pravo na koje se država obvezala.

- Ono na što mi upozoravamo svaki dan, ne samo kod pomoćnika u nastavi, nego kroz cijelo obrazovanje u redovnom sustavu, je da nema adekvatne i dovoljne podrške i prilagodbe našoj djeci. I to je borba koja nije od jučer, koja nije samo danas, koja će biti vjerojatno i sutra i koja se pod hitno mora početi rješavati. Vlada i sam premijer trebali obratiti pažnju na Ustav. Ja sam jučer malo čitala Ustav i našla sam u jedno pet točaka da se krše ustavna prava mome djetetu. Hoće li on čitati ugovore o radu, posebno onaj dio neto i bruto, ne znam, ali kad je već izjavio da ne čita ortačke ugovore, možda bi ovo bilo lakše za njega - upozorava Rešetar.

A koliko su pomoćnici važni, ukazao je još jedan od govornika, Ivan Milotić, pokretač Nacionalne zaklade "Asistent".

- U moje vrijeme nije bilo pomoćnika u nastavi. Kada bi ostali učenici imali sat tjelesnog, mene bi zaključali u učionici gdje sam ostao čitati knjigu - kazao je, istaknuvši kako se ovdje radi o prekarnom radu.

U sustavu više od 4000 pomoćnika

A posao ovisi o potrebama djeteta, ističu.

- Pomoćnik u nastavi podrazumijeva sve što god treba. I učiti i otići na WC i smiriti ga i dati mu jesti, što god treba. To moraš voljeti, to ne može svatko raditi. Druge žene mi često kažu da to ne bi mogle raditi. Moj dan s djetetom kojem sam pomoćnica ovisi o tome kakve je on volje, zavisi kakvo je vrijeme. Ako je kiša, nismo baš raspoloženi, neće raditi, nije zainteresiran. Radimo u dogovoru s predmetnim nastavnikom, koji nam daje lekciju koju obrađujemo na satu. On ne može samostalno učiti kod kuće. Ja mu dodatno pročitam, napišem, smirujem ga kad počne buka u razredu. ili kad ne želi pričati. Dakle, podrška u pisanju, čitanju, ponašanju, usmjeravanju, "Nemoj to raditi, to ti nije dobro..." - priča nam Trogiranka (podaci poznati redakciji) koja je i sama majka.

Njezina kolegica iz Zagreba, Veronika Kevilj, otvoreno kaže kako se boji da je ovo najava još gore situacije za samu djecu. 

- Bojim se da iza svega ovoga krije nešto mnogo lošije u odnosu za djecu s invaliditetom i poteškoćama. Ako su pomoćnici sve lošije plaćeni, sve ih je manje i djeca ostaju bez podrške. Masa škola gubi tijekom godine pomoćnike i nitko ih ne zamjenjuje. Moram priznati, neki dan sam gledala oglase za berače jabuka. Ne želim reći da je njihov posao manje vrijedan, ali satnica im je veće nego pomoćnicima u nastavi. To je ogroman problem - ističe ova pomoćnica u nastavi koja je zadovoljna s poslom i suradnjom sa školom. No unatoč tome, smatra da Vlada i nadležna ministarstva moraju učiniti mnogo više za njih, odnosno za djecu kojoj je ugroženo pravo na redovno školovanje.

Prosvjednicima su podršku dali Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, te zastupnici Mosta, Možemo i SDP-a.