Bez svih ideologija: "Politiku maknite iz reforme školstva"

Ako Vlada želi obrazovnu politiku temeljenu na netransparentnosti, kršenju procedura, fingiranim natječajima i prepuštenu politici a ne stručnjacima, onda neka jasno kažu da je to njihov smjer.

Poručuju to dan nakon velikog prosvjeda za kurikularnu reformu organizatori skupa iz inicijative GOOD. Na naš upit što planiraju dalje osim prosvjeda svakih godinu dana, iz inicijative kažu kako je sad na potezu premijer Andrej Plenković.

- Naši zahtjevi za razrješenjima ministra obrazovanja Barišića i Dijane Vican te za ponavljanjem javnog natječaja za odabir Ekspertne radne skupine su upućeni premijeru. On je taj koji mora i može donijeti odluku. U skladu s tim će biti i naše daljnje akcije, ali prvo tražimo da jasno kaže kakav je njegov stav i stav Vlade o reformi - kažu nam iz inicijative.     

Već drugu godinu zaredom u održani su veliki prosvjedi za nastavak reforme. I već drugu godinu zaredom Vlada ih ignorira.

Više od 30.000 ljudi diljem Hrvatske u četvrtak je opet izašlo na ulice i poslalo snažnu poruku vladajućima. Građani su transparentima i povicima poručili da im je dosta vraćanja u srednji vijek i uplitanja politike i Crkve u proces najvažnije reforme. Isto su poručivali i prije godinu dana od kad se kurikularna reforma nije pomakla s mrtve točke.

Osim što su izabrani nova voditeljica i članovi Ekspertne radne skupine, koji su izazvali buru reakcija i negodovanja u javnosti, pokretanje same reforme stoji na mjestu. I dalje se ne zna kad će se točno s njom krenuti, s kojim točno planom i dokumentima će se provoditi, a niti hoće li ona uopće ikada zaživjeti. Tapkanje na istom mjestu predugo traje kao i život u neznanju što reforma točno nosi. Stoga smo juče opet kontaktirali Ministarstvo obrazovanja kako bismo saznali upravo odgovore na ova konkretna pitanja, no odgovore nismo dobili. Ministar Pavo Barišić svih ovih mjeseci samo ponavlja kako reforma ide dalje i zahvaljuje “svima koji pušu u jedra” kako bi se ona pokrenula. Na svako novinarsko pitanje vezano za reformu odgovara s “koliko ja znam” ili “koliko je meni poznato.” Bez konkretnih odgovora. Prosvjedom se, kako je i sam rekao, nije zamarao. Imao je, rekao je, previše posla da bi se time bavio. Možda zato što je čuo da više neće biti u ministarskoj fotelji. Iako ga je žustro i zdušno branio od napada javnosti i oporbe koja je u Saboru tražila njegovu smjenu zbog plagiranja, premijer Plenković ipak bi mu kroz nekoliko dana navodno mogao reći “hvala i doviđenja.” Sve su glasnija nagađanja da bi u mogućem preslagivanju Vlade nakon lokalnih izbora novi ministar navodno mogao postati Pero Lučin, bivši rektor riječkog sveučilišta.

Iz GOOD inicijative kažu nam da će oni, tko god da bude vodio reformu i minstarstvo, i dalje inzistirati da je vode stručni a ne politički ljudi.

- To govori da je premijer Plenković svjestan toga da je ministar Barišić nepotreban balast na njegovu brodu, ali da čeka pravi trenutak kada će ga se riješiti. Bez obzira tko će preuzeti MZO, mi ćemo i dalje inzistirati na tome da obrazovna politika bude kreirana od strane stručnjaka, kroz transparentan i uključiv proces te da bude utemeljena na europskim vrijednostima. Bez toga se ostavljaju mogućnosti manipulacijama, a koči se razvoj modernog obrazovnog sustava - kažu nam.

Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac smatra da bi se u slučaju da Lučin postane novi ministar, promijenio smjer rada Vlade u ovome području.

- Pero Lučin je vodio pregovarački tim za obrazovanje kod pregovora s Europskom unijom tako da je sigurno netko tko je povezan i s propisima Europske unije i stanjem u obrazovanju - kaže nam profesor Rimac ipak dodajući da ne vjeruje da će više itko imati motivacijske snage kao bivši voditelj Boris Jokić.

- Bez obzira tko došao na čelo reforme, proces koji je imao cijeli niz pozitivnih emocija kad ga je vodio Boris Jokić, zaustavljen je i teško je vjerovati da će se ta motivacijska snaga ponovno uspostaviti. Motivacijski model s Jokićem je davao neke šanse da će se nešto promijeniti, a sada je teško da će se to ponovno pokrenuti - smatra Rimac. Dodaje i kako bi za nastavak reforme trebalo poboljšati materijalni status nastavnika, ali da Vlada za to nema novca ili ga nije u stanju pronaći.

- Kao u fizici kinetike, kad nešto jednom zaustavite, trebate veću energiju, tj. entuzijazam, da to ponovno pokrenete - kaže.

Naglašava kako obrazovanje ne smije biti pod utjecajem određenih ideoloških, vjerskih ili bilo kakvih drugih utjecaja. A navodi kako u Hrvatskoj trenutno ima više silnica koje pokušavaju utjecati na reformu, od kojih je jedna ona koja se veže uz utjecaj religije na obrazovanje.

- Sve prethodne reforme koje nisu provedene ili nisu uspjele imaju neke aktere koje su protiv ove zadnje reforme. Tako u HAZU-u imamo snažan lobi oko akademika Paara koji je bio inicijator reforme koja se zvala HNOS u vrijeme ministra Primorca, a kasnije se ugasila jer evaluacije nisu pokazale drastično poboljšanje u obrazovnim ishodima. Sada ta skupina opstrukcijski djeluje protiv ekipe za kurikularnu reformu - kaže Rimac.

Drugi sukob ljudi koji žele reformu, nastavlja, je s udrugama povezanim s Crkovom, koje inzistiraju da se neki sadržaji izbace iz obrazovnih programa.

- Sukob je počeo još kod zdravstvenog odgoja, a sada se proširio na neka druga područja. Oni žele oblikovati dio sadržaja sukladno nekim tvrdo postavljenim religijskim vrijednostima - ističe profesor Rimac.

Kao najveći problem našeg školstva vidi zaostajanje za ostalim europskim zemljama. Zbog kašnjenja s reformom obrazovanja prije nekoliko dana reagirala je i Europska komisija. Iako u svojoj preporuci nisu spomenuli ime bivšeg voditelja Ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme Borisa Jokića, Komisija je preporučila da se proces nastavi u skladu s izvornim ciljevima. Profesor Rimac naglašava kako se te preporuke ne bi trebale smatrati kao pritisak na Vladu jer ne postoji mogućnost da EU izravno utječe na reformu.

- Ne postoji diktat Europske unije u usuglašavanju zajedničkih rješenja već postoje samo zajedničke smjernice oko smjera uređivanja tog područja.

Problem našeg školstva je što zaostaje za ostalim europskim zemljama, a s obzirom da je među europskim direktivama i uređivanje kvalifikacijskih nivoa, to ipak zahtijeva da se naš obrazovni sustav ipak razvija kao u drugim europskim zemljama - zaključuje Rimac.