U svijetu broj zaraženih od virusa prešao 30 milijuna

U svijetu više od 30 milijuna zaraženih 

Pandemija koronavirusa ne pokazuje znakove usporavanja, broj zaraženih u svijetu dosegao je 30 milijuna, WHO stopu prijenosa u Europi naziva alarmatnom, stopa smrtnosti raste i Hrvatskoj, ali se istodobno zahuktava utrka za potencijalna cjepiva čije su si doze već osigurale bogate zemlje.

Globalni dnevni broj novih slučajeva zaraze posljednjih dana dosegnuo je rekordne razine te je zabilježena smrt više od 935.000 ljudi, dok se istodobno ubrzava međunarodna utrka za razvoj i distribuciju cjepiva. Očekuje se da će u četvrtak broj slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu dosegnuti brojku od 30 milijuna ljudi, pokazuju podaci agencije Reuters, a nema nikakvih znakova da pandemija usporava svoje širenje.

Francuska s više od 10.000 novozaraženih bilježi novi dnevni rekord

Francuska je prijavila 10.593 nova slučaja koronavirusa u protekla 24 sata, postavivši novi dnevni rekord zbog kojeg je ukupan broj zaraženih skočio na 415.481, objavilo je ministarstvo zdravstva u četvrtak. 

Prethodni najveći dnevni broj iznosio je 10.561 i zabilježen je 12. rujna. Nagli porast rezultat je visoke stope zaraze, ali i povećanog testiranja. Vlada je omogućila besplatna testiranja na covid-19, što je rezultiralo dugačkim redovima u brojnim gradovima. 

Broj ljudi koji su umrli od virusa u Francuskoj porastao je za 50 i sada iznosi 31.095, što je drugi najveći broj u dva mjeseca, nakon 80 smrti prijavljenih 11. rujna. 

Petnaest dana nakon početka školske godine u Francuskoj je zatvorena 81 obrazovna ustanova dok desetak sveučilišta, posebice medicinski fakulteti, broje slučajeve zaraze covidom-19, objavila su u srijedu resorna ministarstva.

Ministar obrazovanja Jean-Michel Blanquerje kazao da je zatvoreno više od 2000 razreda, ili oko 0,13 posto od 60.000 školskih ustanova u zemlji. 

"To su još uvijek male brojke. Povratak u školu se dobro odvija, najbolje moguće u uvjetima zdravstvene krize", kazao je ministar.

Europski parlament traži usklađivanje EU-a u borbi protiv Covida-19

Europski parlament je u četvrtak upozorio da različite metodologije i kriteriji koje koriste članice EU-a štete naporima u suzbijanju pandemije Covida-19 ali i oporavku europskom gospodarstvu te pozvali na njihovo usklađivanje. 

Europski parlament je u Rezoluciji o Koordinaciji zdravstvenih procjena i klasifikacije rizika na razini EU-a te posljedice za Schengen i jedinstveno tržište, usvojenoj u četvrtak s 595 glasova za, 50 protiv i 41 suzdržana, upozorio na nedostatak usklađene metodologije za prikupljanje i procjenu podataka o broju zaraženih osoba.

Takva praksa dovodi do različitih procjena zdravstvenih rizika i ograničenja slobodnog kretanja osoba koje putuju iz drugih zemalja EU-a, upozoravaju eurozastupnici.

Zajedničke definicije, zdravstveni kriteriji i metodologije ključni za učinkovitu borbu protiv trenutačne pandemije i njezinih gospodarskih posljedica u EU-u, ističe Europski parlament (EP). .

Stoga je parlament usvojenom rezolucijom pozvao države članice da prihvate istu definiciju pozitivnih slučajeva bolesti COVID-19, smrti od te bolesti te oporavka od zaraze, uzajamno priznaju rezultate testova u svim državama članicama, smanje pretjerano vrijeme čekanja na testove i odrede jedinstveno razdoblje karantene. 

EP je također pozvao članice da koordiniraju ograničenja putovanja u skladu s prijedlogom Komisije i što prije razgovaraju o tome kako se vratiti na režim potpuno funkcionalnog schengenskog područja, bez kontrola na unutarnjim granicama i planova za nepredviđene situacije.

Rezolucijom se od Komisije traži da razvije usklađeni obrazac za lociranje putnika kako bi se izgradilo povjerenje u sustav praćenja na razini EU-a. Zastupnici, koji očekuju da će nacionalni sustavi biti interoperabilni do listopada, preporučuju poticanje na upotrebu aplikacija za praćenje kako bi se omogućilo analiziranje bolesti COVID-19 na razini EU-a. Naglašavaju da te aplikacije moraju funkcionirati potpuno u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

EP pozdravlja regionalni pristup koji je predložila Komisija i smatra da bi se mapiranje rizika koje provodi ECDC trebalo provoditi na regionalnoj razini, a ne samo na nacionalnoj razini

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), po EP-u, trebao bi biti zadužen za procjenu rizika od širenja virusa i objavljivanje tjedno ažurirane karte rizika (po regiji) uporabom zajedničkih oznaka u boji (zelenoj, narančastoj, crvenoj i sivoj) na temelju podataka koje su dostavile države članice, priopćio je Europski parlament.

U izradi rezolucije sudjelovao je hrvatski europarlamentarac Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, koji ističe važnost regionalnog pristupa za Hrvatsku u definiranju rizika zaraze po područjima.

"Posebnu pozornost posvetio sam strateškim interesima Republike Hrvatske. Pregovori oko teksta Rezolucije bili su dugi i kompleksni, ali trud se isplatio jer smo uspjeli postići da se poziv za ujednačavanje mjera odnosi na čitavu Europsku uniju, a ne samo na države koje su dijelom Schengenskog prostora. Također, uvođenje lokalnog kriterija pri označavanju određenog prostora rizičnim za putovanje produžit će turističku sezonu u Hrvatskoj i omogućit će da smještajni kapaciteti ostanu dulje popunjeni", ističe Sokol, priopćio je ured zastupnika.

Sokol kaže da su posebno intenzivni bili pregovori oko teksta Rezolucije kojim se poziva na dovršetak Schengenskog područja i priključivanje Republike Hrvatske.

"Morali smo intervenirati amandmanom u konačan tekst Rezolucije kako bismo osigurali da poziv za dovršetak Schengenskog područja ne bude izostavljen iz Rezolucije. Sama činjenica da je naš amandman usvojen s čak 523 glasa jasan je pokazatelj da smo obavili kvalitetan posao",  napominje Sokol.

Rezolucija ima za cilj i osigurati normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, tumači hrvatski zastupnik i podsjeća da su države članice tijekom ljeta uvele niz neujednačenih epidemioloških mjera s različitim pravilima o protokolima testiranja, nošenju maski i trajanju karantene te da su uvedeni i različiti formulari koje putnici moraju popunjavati što dodatno fragmentira jedinstveno tržište.

Rezolucija je usvojena u četvrtak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu nakon što su zatsupnici u utorak održali raspravu s povjerenikom Didierom Reyndersom i ministrom Michaelom Rothom koji je predstavljao njemačko predsjedništvo Vijeća EU-a.

Podrška žrtvama nasilja prilagođena epidemiološkim mjerama

Broj prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji u Hrvatskoj ove je godine porastao 40 posto, a  sustav podrške žrtvama prilagođen je epidemiološkim mjerama, istaknuto je u četvrtak na konferenciji o dostupnosti podrške žrtvama nasilja i svjedocima u vrijeme pandemije koronavirusa.

U odnosu na prošlu godinu, manji je ukupni broj prijava kaznenih djela, ali je broj prijava za nasilje u obitelji porastao 40 posto, istaknula je  Anita Matijević iz Ministarstva unutarnjih poslova na konferenciji koja je okupila različite dionike sustava podrške žrtvama.

Konferenciju "Izazovi u sustavu podrške u vrijeme pandemije virusa covid-19'' održala je Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, a okupila je stručnjake iz Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu te organizacija civilnog društva. 

Voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Nikica Hamer Vidmar istaknula je kako se gotovo sva komunikacija sa žrtvama i svjedocima odvijala telefonskim putem te naglasila poteškoće da se na taj način pruži emocionalna podrška.

Sigurne kuće trenutno vrlo ranjive za ulazak koronavirusa

Estera Bašić iz Doma Duga Zagreb upozorila je na niz izazova u radu sigurnih kuća u vrijeme pandemije u nastojanju da omoguće siguran smještaj novim korisnicama, ali i da zaštite zdravlje postojećih. Bašić je posebno naglasila manjak jasnih i aktualnih uputa nadležnog ministarstva za rad sigurnih kuća zaključivši kako su trenutno iznimno ranjive za ulazak virusa jer su na snazi upute donesene u vrijeme mnogo povoljnije epidemiološke situacije. 

Jasna Zoretić Rendulić, sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, dotaknula se promjena na Općinskom kaznenom sudu koje su, velikim dijelom, nastale i uslijed potresa u Zagrebu. Sutkinja Zoretić Rendulić posebno je istaknula prednost postojanja Odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima te apelirala na Ministarstvo pravosuđa i uprave da i Općinski kazneni sud uskoro dobije svoj odjel.

Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskog sobi,  istaknula je fleksibilnost organizacija civilnog društva u odnosu na institucije, posebno pohvalivši sve udruge sudionice Mreže na učinkovitoj prilagodbi i neprestanom radu, čak i u vrijeme lockdowna. 

Nakon kraće rasprave, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra Maja Štahan, je zatvorila konferenciju zaključivši kako su vidljive brojne promjene koje je sustav podrške implementirao kako bi žrtvama bio dostupan i u proteklom razdoblju istaknuvši organizacije civilnog društva kao ipak nešto fleksibilnije u implementaciji promjena i kreativnih rješenja u odnosu na institucije. 

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima kroz rad Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja pruža podršku svima u potrebi na besplatnoj i anonimnoj liniji – 116 006 svakim danom od 8 ujutro do 20 navečer. Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja u sedam je godina rada zaprimio više od 9700 poziva građana.

U Crnoj Gori ponovo preko 200 novozaraženih

Crnogorski Institut za javno zdravlje potvrdio je u četvrtak 212 novih slučajeva zaraze koronavirusom, čime su se potvrdila očekivanja tamošnjih epidemiologa koji su najavili novi vrhunac zaraze dva tjedna nakon parlamentarnih izbora kada su usprkos zabrani masovnih okupljanja odražavani politički skupovi.

U Crnoj Gori trenutno su 2482 aktivna slučaja infekcije, što je na sto tisuća stanovnika 394.

Najteža situacija je u Nikšiću, drugom po veličini gradu u Crnoj Gori gdje je prije dva dana došlo do zagušenja kapaciteta lokalne bolnice, pa su u jednom trenutku covid pacijenti ležali u hodnicima.

U rješavanje situacije uključio se krizni medicinski stožer, pa je u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik, koja se također nalazi u nikšićkoj općini, formirano novo odjeljenje za oboljele od koronavirusa te je jedan broj pacijenata smješten tamo, čime se situacija riješila.

Teška situacija je i u Beranama na sjeveru Crne Gore, a broj pacijenata svakodnevno raste i u Podgorici. To su gradovi u kojima je na dan izbora 30. kolovoza najviše slavljena pobjeda prosrpske oporbe, dok je u Podgorici tjedan nakon izbora održan skup crnogorskih domoljuba kojem je prema procjeni policije prisustvovalo 50 tisuća građana.

Crnogorske zdravstvene vlasti početkom tjedna upozorile su stanovnike Crne Gore da je situacija alarmantna i da se moraju poštivati epidemiološke mjere, koje između ostalog predviđaju obavezno nošenje maski na otvorenom i zatvorenom za sve starije od sedam godina.