Nacrtom zakona predviđeno je da RS praktično preuzme sve ovlasti za samostalno organiziranje izbora u tom entitetu za sve razine vlasti, dovodeći tako u pitanje poziciju Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), ali i odredbe koje proistječu iz ustava BiH
Parlament Republike Srpske je u noći između četvrtka i petka na prijedlog Milorada Dodika usvojio nacrt entitetskog izbornog zakona kao njihov odgovor na nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona BiH za kojim je posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Nacrtom zakona predviđeno je da RS praktično preuzme sve ovlasti za samostalno organiziranje izbora u tom entitetu za sve razine vlasti, dovodeći tako u pitanje poziciju Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), ali i odredbe koje proistječu iz ustava BiH.
"SIP može ostati samo pod uvjetom da Schmidt povuče svoju nametnutu odluku ili da Zastupnički dom parlamenta BiH odbije njegovu nametnutu odluku", kazao je Dodik pozivajući vladajuću većinu da podrži njegov prijedlog.
Usvojeni nacrt za sada nema nikakvog konkretnog učinka jer bi tek trebao biti upućen u javnu raspravu i dobiti formu prijedloga pa nakon toga ići na konačno usvajanje, što je oporbi poslužilo kao dokaz tvrdnjama da je sve to tek još jedna besmislena predstava za javnost.
Podsjetili su kako je parlament i ranije donosio slične zakone kojima je RS navodno trebala preuzeti ovlasti od države, no oni nikada nisu stupili na snagu.
Nacrt izbornog zakona RS bio jedina točka dnevnog reda izvanredne noćne sjednice parlamenta. Ona je sazvana odmah nakon posebne sjednice na kojoj se raspravljalo o sigurnosnom stanju u BiH i gdje je Dodik optužio SAD, Veliku Britaniju i Njemačku za urotu protiv RS i žestoko napao Schmidta.
Uz to je tvrdio kako netko sprema njegovo uhićenje i kako su ti koji ga navodno kane uhititi "spremni pucati" te je prijetio kako će njegovo osiguranje na to sigurno odgovoriti.
Visoki je predstavnik u utorak nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na novi način provjere identiteta birača, nadzora na biračkim mjestima te uvođenje skenera kojim bi se utvrđivali rezultati izbora.
Uvedena je depolitizacija lokalnih biračkih odbora, nametnuta zabrana kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine, ali i precizirana mogućnost smjene onih dužnosnika koji u trenutku obnašanja dužnosti budu osuđeni za druga kaznena djela.
Predsjednik vlade RS Radovan Višković je tijekom parlamentarne rasprave tvrdio kako je zapravo to i najvažniji cilj Schmidtovih izmjena jer upravo traje sudski proces protiv Dodika pa bi on, u slučaju osuđujuće presude, mogao odmah biti smijenjen s dužnosti entitetskog predsjednika.
Parlament RS svojim je zaključcima od četvrtka i na Dodikov prijedlog zatražio da Schmidt u roku od sedam dana povuče nametnute odluke, a u protivnom bi slijedila blokada procesa odlučivanja u tijelima vlasti na razini BiH.
Visoki predstavnik je svojom odlukom ipak ostavio rok do 19. travnja, do kojega parlament BiH još uvijek može i sam intervenirati i donijeti svoje preinake izbornog zakona.
