News

Komentari 186

Bio je u domu za starije 22 sata i umro. Od obitelji su tražili 5000 kn: 'To je obična pljačka'

Bio je u domu za starije 22 sata i umro. Od obitelji su tražili 5000 kn: 'To je obična pljačka'

Nijedan starački dom u 30 godina nije izgrađen, svi su iz socijalizma, iako je i HDZ u predizbornom programu najavljivao čak 16 novih. SDP ih nije ni najavljiva

Uzeti ljudima 5000 kuna ako im je član obitelji proveo samo 22 sata u domu je obična pljačka. Nepisano je pravilo da se puna cijena doma plaća samo ako je korisnik bio u njemu više od 15 dana, rekao je Marijan Sarkotić, koordinator Odbora za socijalnu skrb sa smještajem.

Dodao je da se, ako je korisnik bio u domu manje od 15 dana, plaća samo pola cijene.

POGLEDAJTE VIDEOVIJESTI: 'To je obična pljačka'

- Tako je barem u ugovorima koje sam ja dao sastaviti u odvjetničkom uredu. To je jedino moralno i etički, a na kraju krajeva moja odvjetnica tvrdi da je jedino takav način i zakonit - rekao je Sarkotić.

A o moralu i etici očito nisu vodili računa u jednom zagrebačkom domu za stare i nemoćne, u koji je čitatelj čiji su podaci poznati redakciji smjestio člana obitelji. Nažalost, taj je član preminuo nakon samo 22 sata provedena u domu. Međutim, iz doma su tražili da obitelj ipak plati punu cijenu usluge. Svoj su zahtjev pravdali time da pri svakom primanju novih korisnika za njega moraju naručiti razne potrepštine koje trebaju unaprijed platiti iako je obitelj sama donijela lijekove i pelene. Ako korisnik i premine prije nego što je te stvari stigao iskoristiti, sve je već navodno plaćeno i obitelj mora nadoknaditi troškove. Nakon višednevnog natezanja ipak su odustali od zahtjeva. Sarkotića je slučaj zgrozio.

Nema razloga za punu cijenu

- Kao prvo, lijekovi i pelene idu na recept, a i obitelj ih je sama donijela pa ne znam koje su to potrepštine koje su još naručivali. Na to se nisu mogli izvlačiti. Ako nemaju na lageru za svakog korisnika takvih stvari, ja bih im poručio da onda zatvore dom. S nekim domovima može se postići dogovor o dnevnoj cijeni, ako se radi o korisnicima koji su u terminalnoj fazi. Dakle, ne postoji nikakav opravdan razlog da se obitelji uzme puna cijena za jedan dan proveden u domu - jasan je Sarkotić. Ipak, nastavlja, nisu samo domovi i njihovo osoblje uvijek negativci, postoji i druga strana priče, također ružna.

Zna se dogoditi, iako rijetko, da ljudi koji dovedu člana obitelji u dom, prestanu dom plaćati. Dom ne može izbaciti starce na ulicu. No, ima načina kako se doskoči ovakvom problemu. Smještaj se gotovo uvijek plaća unaprijed ili se koriste bjanko zadužnice. Ako se ipak stvar zakomplicira i slučaj završi na sudu, dom je taj koji plaća sudske troškove - kaže Sarkotić.

Dodaje kako je svjestan da se uz domove baš zbog stvari kao ovih s početka priče vežu negativna mišljenja i javnost radi toga ima lošu percepciju o pozivu poput njegovog. Zato su se, kaže, predstavnici obiteljskih domova iz svih hrvatskih županija i udružili i počeli djelovati kao Odbor pružatelja socijalnih usluga sa smještajem u udruzi Glas poduzetnika. Na taj način žele ukazati na brojne probleme s kojima se bore u svom poslu i zajedničkim se snagama suprotstaviti politici s kojom se u zadnje vrijeme ne slažu.

- Ministarstvo uporno želi ugasiti privatne domove u Hrvatskoj. Sve je kulminiralo smrću šestero ljudi u Andraševcima - kaže koordinator.

Podsjetimo, nakon dvaju požara koja su odnijela živote ukupno osmero starijih osoba smještenih u obiteljskim domovima u Andraševcu i Dugom Ratu, ali i niza uočenih nepravilnosti i propusta u drugim ustanovama toga tipa, ministar Josip Aladrović najavio je češće kontrole, veće sankcije i smanjenje broja korisnika, uz ostale izmjene u poslovanju obiteljskih domova. Odbor smatra kako resorno ministarstvo trenutno nema dobru strategiju koja bi zbrinula korisnike koji se ovim odlukama ostavljaju bez potrebne skrbi, a uvjereni su i kako će tako ilegalni domovi jednostavno procvjetati.

Nedostaje radne snage

- Problem je i u sporosti našeg pravosuđa. Inspektori izađu na teren, utvrde nepravilnosti, izreku mjere zabrane i onda se to godinama vuče, a ništa se ne mijenja. Isto tako, ta inspekcija ima niz u neku ruku nepotrebnih zahtjeva, kao primjerice onaj o vatrodojavi koju moramo imati a koja iznosi polugodišnje plaće. Ne kažem da je vatrodojava nebitna, ali u ovom periodu iscrpljenosti epidemijom i svime što nas je snašlo, stvarno mislim da nije najbitnija stavka - rekao je Sarkotić.

Među ostalim problemima navodi i nedostatak radne snage te nemogućnost da privatni domovi dobiju cijenu poput državnih.

- Problem je u tome što nas nitko ne sufinancira kao što se sufinanciraju državni domovi pa ispada da smo mi skuplji - kaže Sarkotić.

Dodaje da u privatnim domovima nema listi čekanja kao kod državnih domova. Na dugim listama čekanja za državne domove zapisano je sedam puta više imena i prezimena nego što je ukupno kreveta, pokazuju statistike. Ipak, privatni domovi su, zahvaljujući situaciji koju je Sarkotić opisao, i dalje su za one dubljeg džepa.

Nijedan starački dom u 30 godina nije izgrađen, svi su iz socijalizma, iako je i HDZ u predizbornom programu najavljivao čak 16 novih. SDP ih nije ni najavljivao. U tih 48 domova smješteno je oko 11.000 starijih, od čega samo 2000 po socijalnom ključu, odnosno uz preporuku centra za socijalnu skrb jer nemaju čime platiti dom.

Privatnih domova u Hrvatskoj, ističe Sarkotić, ima oko 400. Uvjerava da su u njima skrb i njega korisnika neusporedivo bolji nego u državnim domovima i institucijama.

Novi zakon mora riješiti stare probleme

- Primjerice sada u koroni, pokazalo se da smo imali nemjerljivo manje žrtava, a o psihološkom stanju korisnika da i ne govorim. Privatni domovi imaju uređena dvorišta i parkove u kojima korisnici mogu nesmetano boraviti, družiti se i to sve naravno, čini veliku dobrobit njihovom zdravlju. To su obiteljski domovi za 20 ljudi gdje svako svakoga zna, a osoblju je neizmjerno stalo do tih ljudi - kaže Sarkotić.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi koji bi na snagu trebao stupiti u siječnju 2022. godine, predviđa da maksimalni broj korisnika više neće moći biti 20, nego samo 12. Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tvrde da je takav broj osoba daleko primjereniji s obzirom na minimalne uvjete i broj osoblja, a samim time i pružanje adekvatne i sigurne njege i skrbi. Uz to, pojačat će se kontrole nad njihovim radom, kao i propisati veće kazne za pružatelje usluga ukoliko ne postupaju sukladno važećim propisima. Predstavnice karlovačke udruge StarKA ogorčene su novim zakonom.

- O zakonu znamo ono što smo imale priliku vidjeti u medijima i po tome je najavljeno da će maksimalni broj korisnika po domu biti 12 umjesto dosadašnjih 20. To konkretno znači da će od 675 ljudi smještenih u 40 obiteljskih domova Karlovačke županije njih točno 225 morati nekamo otići - kažu čelnice udruge StarKE.

U Ministarstvu su potvrdili odgodu donošenja zakona, navodeći da se njegovo stupanje na snagu može očekivati krajem godine, ali također potvrđuju i da će on definitivno donijeti smanjenje maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima tako da je vjerojatno da tu neće biti ništa sporno.

A što se tiče povećanja broja inspektora, o tome je u više navrata govorila i pučka pravobraniteljica Lora Vidović. U izvješću za 2019. godinu navodi da je u inspekcijskom nadzoru zaposleno samo devet viših inspektora, a da oni uz pružatelje usluga smještaja starijim i nemoćnim osobama, obavljaju nadzor i nad onima koji smještaju ostale korisnike, djecu, osobe s invaliditetom, žrtve nasilja.

– Zbog toga inspektori u obiteljske domove dolaze samo po prijavi pa je razvidno kako je ovakav nadzor posve neučinkovit, zbog čega neki pružatelji, u potrazi za profitom i ohrabreni malom vjerojatnošću nadzora, eklatantno krše propise i standarde, a time i prava korisnika - rekla je pučka pravobraniteljica.

Najčitaniji članci