Bivši lider Ukrajine, kojeg su otrovali, o ratu, Putinu, Srbiji: ‘Pa ovo ni Hitler nije radio’

Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko, kojeg su navodno Rusi pokušali ubiti otrovom ubačenim u piće 2004. godine, krenuo je iz Kijeva u inozemstvo prvi put nakon invazije na njegovu zemlju. Svojim utjecajem nastoji pridobiti naklonost dodatnih zemalja u borbi protiv Moskve te traži osnivanje međunarodnog suda na kojem bi se sudilo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za invaziju i ratne zločine 

Juščenko je u pratnji supruge Katerine boravio prošli tjedan u Londonu gdje se susreo s bivšim britanskim premijerom Borisom Johnsonom te održao predavanje na tamošnjem sveučilištu. Odande je doputovao u Baku, glavni grad Azerbajdžana, gdje sudjeluje na političkom Globalnom Baku forumu.

Prihvatio je razgovor za 24sata u hodniku hotela gdje se održava forum no prvo se njegova supruga Katerina prisjetila trenutka kada je otrovan.

- Jedne večeri moj suprug je bio  u društvu gdje su ga ponudili votkom. S obzirom na to da ne voli alkohol, samo je čašicu prislonio ustima. Kada se vratio s večere osjetio je slabost - prisjetila se Katerina. Ubrzo je ustanovljeno da je otrovan TCDD-om, opakim dioksinom. Lice mu je potamnilo i postalo izbrazdano. Od jeseni 2004. do proljeća 2005. prošao je više od 20 operacijski zahvata, tvrdi supruga.

- Analizom provedenom u američkom laboratoriju otkriveno je da je čašica imala sićušnu kapljicu otrova. To što je tek 'liznuo' čašicu mu je spasilo život prilikom pokušaja tog atentata- napomenula je Katerina. Uvjerena je da je Rusija stajala iza trovanja kako bi ga eliminirala i dobila drugog predsjednika putem kojeg bi kontrolirala Ukrajinu.

Juščenko je ostao na vlasti do 2010. a Moskva demantirala navode o umiješanosti u trovanje. Janukovič je ipak pobijedio na izborima te godine i bio predsjednik do 2014. kada je uslijed uličnih prosvjeda i zahtjeva u parlamentu svrgnut s vlasti i otišao iz zemlje.

Rusija je pokrenula lani invaziju na Ukrajinu, dan prije Juščenkovog 69-rođendana.,

- Pretpostavljamo da je Putin izabrao baš taj trenutak jer je osjetio da Zapad neće reagirati. Zapad, naime, nije reagirao 2014. prilikom ruskog zauzimanja Krima, a također niti prilikom invazije na Gruziju godine 2008. godine. Putin koji ima 70 godina, vjerojatno je osjetio da mu je ovo posljedji trenutak da ostvari kontrolu nad Ukrajinom - dodala je Katerina. Čekajući da mu supruga kaže što joj je na duši, Juščenko je biio ozbiljan i pomalo nervozan. Nije se niti jednom nasmiješio tijekom razgovora, a također niti tijekom govora na panelu o situaciji u Ukrajini.

„- Moramo zločince privesti na sud i kazniti ih za zločine - naglasio je na početku intervjua.

Kada ste vi bili predsjednik, nije bilo rata. Je li tada Ukrajina mogla zadržati neutralni status između EU-a i Rusije te možda izbjeći ono što se dogodilo 2014. na Krimu i istoku Ukrajine te ono što se događa danas?

- Ukrajinci su proglašavali nezavisnost šest puta tijekom 20.stoljeća. A tada smo bili neutralni. Zahvaljujući toj svojoj neutralnosti bili smo sposobni jednom zadržati neovisnost na dan i pol. Drugi put na tri dana, pa treći put na razdoblje od šest mjeseci, što je bilo ujedno  naše najduže razdoblje tijekom kojeg smo mogli biti neovisni. To nam je Rusija odredila. To je povijest naše neovisnosti u 20.stoljeću. Kada smo proglasili neovisnost 1918. umarširala je ruska vojska te nas posjekla poput žita.

Ukrajina se bez rata osamostalila raspadom Sovjetskog Saveza godine 1991. Vi, međutim, smatrate da je Rusija i nakon toga htjela zadržati kontrolu nad njome?

- Naša zemlja ima jednako pravo na suverenitet i samoodređenje kao vaša zemlja, Hrvatska, kao Latvija, Litva i bilo koja druga zemlja na svijetu.

Je li pritom neophodno da Ukrajina bude dio vojnog NATO saveza?

- U Europi se okupilo 30 zemalja i zaključilo da je jedini način za očuvanje njihove sigurnosti zajedničko okupljanje. Tako su stvorile obrambeni blok. A taj blok niti na koji način nije prijetnja Rusiji. Potrebno je prestati slušati Putinove lekcije o tome zašto je rat počeo. Mi smo oduvijek slijedili statut Ujedinjenih naroda. Mi stoga sanjamo o suverenitetu kakav ima vaša nacija ili bilo koji naš susjed.

Osobno ste sreli Putina tijekom svog mandata. Kakvo je bilo iskustvo? Jeste li tada osjećali pritisak s njegove strane?

- Kada smo se sreli, imali smo taktičke razgovore, ali ne sudim ljude po onome što kažu nego po onome što rade. Ovo što je Putin napravio, nije čak niti Hitler napravio. Ne može se ovdje govoriti o ikakvom intelektu, moralu ili bilo kakvoj etici. No moram reći da to nije samo Putin. Iza njega je 140 milijuna malih Putina koji legitimiziraju ono što on radi. Europi će trebati nekoliko desetljeća za bavljenje ovime.

Smatrate, dakle, da je Europa ugrožena?

- Ako Europa želi stabilnost mora djelovati prema Rusiji kao što se  svojedobno postavila prema Njemačkoj, natjerati ju da shvati demokraciju, slobodu i moral.

U drugim dijelovima svijeta puno je zemalja koje se okupljaju pod Pokretom nesvrstanih ne želeći zauzimati strane. Na Global Baku forumu su bivši premijeri i predsjednici zemalja poput Segala izrazili suzdržanost i želju za neutralnošću.

- Žalosno je bilo čuti izjave nekih zemalja iz grupe Global South (Brazil, Indija, Indonezija, Kina). Govore da je to samo sukob Rusije i Ukrajine, rat između dviju strana, da su oni na drugim kontinentima pa da nisu zainteresirani. A ja ih želim podsjetiti na ono što će se dogoditi budu li vjerovali u državnu ideologiju kakvu Putin promiče, i njegov koncept tzv. Ruskog svijeta, a što nije ništa drugo nego nostalgija za Sovjetskim Savezom. On kaže da je Rusija ondje gdje je ruski jezik. Odluči li Srbija govoriti ruski postat će dakle dijelom Rusije. Kazahstan i Bjelorusija su tako postali dijelom 'Ruskog svijeta'. Radikalni Rus Žirinovski je govorio da je njegov san da ruski vojnik opere čizme u Indijskom oceanu. Ne pitajte stoga za koga zvone zvona. Zvone za sve vas.

Uvjereni ste da Rusija namjerava napasti druge zemlje?

- Ako Ukrajina sada ne zaustavi Rusiju, vi ćete biti sljedeći. To je kriminalni režim. S njim se ne može ostvariti nikakav sporazum. Kada nam neki govore "postignite mir s Rusijom", pitam ih gdje su bili 1942.? Jesu li tada trebali pregovarati s Hitlerom? A zašto niti 1943. nisu pregovarali s Hitlerom? Ukrajina je izgubila 10 milijuna ljudi tijekom Drugog svjetskog rata, od svih zemalja mi smo izgubili najviše ljudi. Tada nitko nije govorio:" Ajmo se sporazumjeti s Hitlerom", a niti 1944. Zašto ti isti koji tada nisu htjeli pregovarati s Hitlerom potiču nas da pregovaramo s Putinom? Znate kako izgleda slika Svetog Jurja kako ubija zmaja. Jeste li ikada vidjeli sliku gdje svetac i zmaj pregovaraju? Mi smo uvijek vjerovali da će dobro nadvladati zlom. Oni koji inzistiraju na mirovnim pregovorima, prema Macronovoj formuli razgovora sa svima, ne razumiju budućnost.

Kako, dakle, postići mir?

- Na dva načina. Ili da budete pobjednik ili poraženi. Trebamo li odabrati kapitulaciju? Naši preci nam to ne bi dopustili. Nećemo stoga kapitulirati. Premda neki misle da je na nama da ostvarimo stabilnost. Potrebno je odbaciti takvu demagogiju.

Bojite li se da će neke zemlje, poput SAD-a i država EU-a, prestati ispuručivati oružje i opremu Ukrajini ako se rat nastavi dugo? Možda dođe do zamora kod ljudi u tim zemljama.

- Ne. Mi nastavljamo s javnim raspravama. Mi, Ukrajina, smo jedna od najvećih država Europe. Prije 30 godina, prilikom stjecanja neovisnosti, odrekli smo se jednog od najvećih nuklearnih vojnih arsenala na svijetu. Možete li zamisliti danas zemlju koja se odrekla 1.300 nuklearnih bojevih glava samo tako. To je više nego što danas imaju Francuska, Britanija i Kina zajedno. Tada  su nam naši partneri, prilikom tog sporazuma o razoružanju, obećali da će nas slobodni svijet štititi i čuvati naš suverenitet. No sada se moramo  boriti s Rusijom u ratu koji nismo izazvali. Što smo joj učinili? Zašto je najednom 200.000 vojnika u prljavim čizmama ušlo u našu zemlju i stvorilo front od 2.500 kilometara, i s kojima se borimo duže od godinu dana. Što smo im skrivili?