Mršić je komentirao posljedice krize na hrvatsko gospodarstvo izazvane ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, dulje trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo dovesti do znatno više inflacije
News
Komentari 1
Mršić je komentirao posljedice krize na hrvatsko gospodarstvo izazvane ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, dulje trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo dovesti do znatno više inflacije
Ovaj rast inflacije u Hrvatskoj i Europi, ali i svijetu, bio je očekivan i u skladu s prognozama MMF-a da će u slučaju da rat bude trajao mjesec dana, inflacija rasti jedan posto - i to se i dogodilo. Što sukob bude dulje trajao, ta kriza će više utjecati na inflaciju, pa potraje li rat tri mjeseca, možemo očekivati rast inflacije za tri posto, a ako potraje pet mjeseci i dulje, mogli bismo se naći u spirali inflacije, poručio je u razgovoru za N1 bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.
On je komentirao posljedice krize na hrvatsko gospodarstvo izazvane ratom u Iranu. Prema njegovim riječima, dulje trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo dovesti do znatno više inflacije i teže ekonomske situacije, ali i do nestašice ne samo goriva, već i hrane.
- Zamrzivanje cijena je bio dobar Vladin potez jer se tako štiti standard građana. Ipak, borba protiv inflacije zahtijeva i nepopularne mjere. Hrana u Hrvatskoj nije skupa samo zbog rasta cijene energenata nego prvenstveno zato što nismo dostatni u proizvodnji hrane.
- Čak je i Državna revizija priznala nedavno da je 3,5 milijardi eura poticaja za poljoprivredu bačeno u vjetar jer smo količinski u proizvodnji hrane, unatoč tome, ostali na razini 2010. godine. Ako je većina proizvoda na našem tržištu stranog porijekla, kamo su otišle te milijarde? - pita se Mršić.
On smatra da je Hrvatskoj hitno potrebna nova, konkretnija i mjerljivija poljoprivredna strategija. Time bi osigurali samodostatnost i bolje upravljanje resursima poput vode.
- Mi vode imamo na pretek, ali ni tu nismo nažalost napravili dovoljno jer kad pada kiša, mi imamo poplavu, a kad nema kiše, imamo sušu. Poljoprivredna proizvodnja u Izraelu je konkurentnija od Hrvatske, a Izrael nema ni zemlje ni vode.
- Potraje li ovo tri ili šest mjeseci, bit će u pitanju dostupnost i hrane i mnogih proizvoda - upozorava Mršić. To bi, kako kaže, mogao biti poseban problem za hrvatski turizam. Puknu li lanci opskrbe, jer mi nemamo hrane za sebe, a onda ni za turiste, dodao je.