Borba za bolji i kvalitetniji med: 'Dosadašnji sustav godinama se je uvelike zloupotrebljavao...'

Ovo je točka na i puta u žestokoj borbi za bolji i kvalitetniji med tijekom glasanja o strategiji 'Od polja do stola'. Dosadašnji sustav, odnosno oznaka 'mješavina EU/ne-EU meda', godinama se zloupotrebljavao kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med. Nove oznake na pakiranju će sadržavati popis svih zemalja iz kojih je došao med prema razmjeru udjela s jasno istaknutom oznakom na deklaraciji. Dosadašnja praksa po kojoj je europski med mogao sadržavati jedan posto europskog i 99 posto patvorenoga kineskog meda odlazi u povijest, rekla je izvjestiteljica europskih socijalista i SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan.

Prijedlog Europskog parlamenta je da države članice imaju rok od godine dana za prilagodbu, no to se može promijeniti budući da Direktiva mora proći proceduru trijaloga s Vijećem i Komisijom. Borzan očekuje da će sve završiti do kraja mandata ovog saziva EP-a, odnosno do proljeća iduće godine. Borzan dalje navodi kako su od 123 strane tvrtke koje izvoze med na tržište EU proizvodi njih 70 sadržavali šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, 20, je iz Kine, a ostali su iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske.

KOŠNICE SU PUNE MEDA Pčelari iz Zagvozda: Naš med je poseban zbog lavande i kadulje

- Ovim ćemo pristupom s jedne strane zaštititi potrošače, a s druge ćemo strane pčelare koji proizvode pravi, domaći med, zaštititi od prevaranata koji su pod medom prodavali jeftiniji i nekvalitetan šećerni sirup. Osim novih pravila za označavanje podrijetla, mora se postrožiti inspekcijski nadzor jer prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda. Inspekcije trebaju biti opremljene da detektiraju ultrafiltrirani 'med', u kojem praktički nema peludi, te proizvode tretirane na temperaturama višim od 40 stupnjeva, odnosno med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem - izjavila je Borzan.

Teško je kontrolirati

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet smatra kako je to vrlo teško kontrolirati jer nema analize koja može dokazati iz koje je države med.

- Ne možete u postotku odrediti koliko je meda iz koje zemlje, to je nemoguće. Hrvatska od 2018. radi na zaštiti hrvatskog meda preko etiketa za med i hrvatske staklenke. Ovakve direktive izvornim pčelarima nisu od prevelike koristi jer takvim proizvodima mi ne možemo cjenovno konkurirati. Mora se domaćim proizvođačima pomoći u plasiranju njihovih proizvoda, to je ključ - smatra Kocet.

put do cvjetnog meda Od nektara do pune staklenke zdravlja: Šibenčanin Ante pokazao kako se vrca med

Istog je mišljenja i pčelar Mijo Grgurić (58) iz Dvorjanaca kraj Duge Rese, koji smatra da se ovom direktivom neće mnogo toga promijeniti.

- Teško je kontrolirati takve stvari. Tko vam može jamčiti da je med iz točno određene države? Moramo raditi na zaštiti naših proizvođača. To nam treba biti cilj i trebamo forsirati domaći, hrvatski med - navodi Mijo.

Tomislav Prpić, pčelar u Požeškoj dolini, smatra kako je sad red na državi, koja će s inspekcijom krenuti u detaljniju analizu onoga što je do sada uvezeno.

- Nemoguće je da se na police trgovina stavlja med po cijeni od nepune 23 kune za staklenku od 900 grama. Pa i običnom je laiku jasno da s tim nešto ne štima. Kako to može biti pravi med?! Jednostavno truju ljude. Pčelarstvo se u nas srozalo na najnižu razinu - navodi Prpić.