Brže izvršenje kazne zatvora od trenutka pravomoćnosti

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog Zakona o izvršenju kazne zatvora, kojim se ubrzavaju rokovi postupanja od trenutka pravomoćnosti presude o kazni zatvora do samog izvršenja kazne.

- Sve rokove vezane uz ta postupanja smo bitno skratili, stoga ćemo imati bitno brži postupak i u suradnji s drugim resorima ćemo ostvariti potpuni nadzor od trenutka izvršavanja pravomoćnosti kazne zatvora do samog smještaja i odlaska na izvršavanje - rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuvši kao novine i uvođenje mogućnosti uvjetnog otpusta pod elektroničkim nadzorom, kao i omogućavanje komunikacije između zatvorenika i maloljetne djece.

- Godišnje imamo oko 12.000 djece čiji su roditelji u zatvorskom sustavu, a tehnologijom ćemo omogućiti jednostavnije i brže komuniciranje između djece i roditelja - rekao je dodavši kako će se bolje koristiti zatvorski prostori.

Naglasio je i kako će u kaznionicama moći biti smješteni i oni koji su osuđeni na kaznu zatvora u prekršajnom postupku i oni koji su u istražnom zatvoru. Prema važećem zakonu, koji datira iz 1999., istražni zatvorenici izvršavaju istražni zatvor isključivo u zatvorima.

- Uređuje se i status zatvorske bolnice koja postaje dio sustava javnog zdravstva i imat će puno bolju komunikaciju s ostalim zdravstvenim ustanovama - rekao je. 

Pružanje pomoći bivšim zatočenicima 

Vlada je donijela odluku o o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima koji su za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku prisilno odvođeni i zatočeni na područje Srbije i Crne Gore. Ova odluka uslijedila je nakon nedavnog sastanka s predstavnicima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, koje je aktivno u pravnim procesima radi obeštećenja svojih članova. Na čelu Povjerenstva bit će ministar pravosuđa, a ministar branitelja Tomo ističe kako je ovo značajni iskorak u pomoći osobama koje su nasilno odvedene za vrijeme oružane agresije na Hrvatsku, kako bi nakon toliko godina dobile satisfakciju i odgovarajuće obeštećenje.

Tijekom 2018. i 2019. godine pokrenut je određeni broj privatnih tužbi protiv Republike Srbije pred sudovima u Hrvatskoj i Srbiji.

Migrantska kriza na grčko-turskoj granici

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade osvrnuo se i na migrantski val na grčko-turskoj granici koji se pokušava probiti do zapadne Europe te podsjetio kako je zbog toga u utorak i posjetio grčko-tursku granicu.

- Ono što smo tamo vidjeli, u razgovoru s grčkim premijerom i predstavnicima grčke policije policije, situacija je, za razliku od ranije Ciprasove vlade prije četiri, pet godina, politika ove grčke vlade je da neće dopustiti nezakonite migracije, ulazak migranata preko tursko-grčke granice na način kako je to bilo prije nekoliko godina kad je došlo do migrantsko-izbjegličkog vala na Balkanskoj ruti - istaknuo je dodavši kako su grčkoj vladi dali podršku.

U četvrtak je bio i izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova EU, kojim je predsjedavao ministar Davor Božinović, a na kojem su usvojili Deklaraciju.

- Mogu izraziti zadovoljstvo činjenicom da smo u tako kratkom razdoblju uspjeli okupiti.  Sastanak je završio Deklaracijom oko koje smo se vrlo brzo usuglasili što pokazuje da Europa u ovom trenutku postupa potpuno drugačije nego 2015. Ministri su prihvatili činjenicu da na tursku otpada velik dio tereta za zbrinjavanje migranata i izbjeglica s Bliskog istoka, njih je 3,7 milijuna tamo - rekao je Božinović naglasivši kako je ovakva situacija za Europsku uniju neprihvatljiva.

- Turska je pozvana da se u potpunosti pridržava sporazuma iz 2016. kojim je taj val prema Europi zaustavljen. Europska unija i države članice jasno su se odredile da će se efektivno zaštititi vanjske granice EU i da se ilegalne migracije neće dopustiti - rekao je naglasivši kao su u tom smislu već donesene i konkretne upute za europske agencije, prije svega Frontex.

- Grčkoj je odobrena hitna pomoć od 350 milijuna eura i prijedlog je za novih 350 milijuna - dodao je naglasivši kako nisu zaboravili države koje su na zapadno-balkanskoj ruti.

- I one mogu u slučaju intenziviranja doći pod pritisak migracija, tako da ćemo i s njima održavati bliski kontakt - rekao je. 

Idući tjedan bit će još jedan sastanak na kojem će, dodao je, s ministrima unutarnjih poslova razgovarati i o tome kako se pojedina država organizirala u suzbijanju širenja korona virusa. 

Plenković je iznio i podatke o broju rođenih u Hrvatskoj.

- Prema podacima Ministarstva uprave, imamo solidne vijesti. Broj rođenih u 2019. je 36.553, to je više nego 2018. kada je bilo 35.905, a 2017. je bilo 35.221. Tu vidimo jedan pozitivan trend, daleko je to od anuliranja negativnog priradnog priraštaja, ali je to dobro s obzirom na sve mjere koje poduzimamo u smislu demografske revitalizacije - rekao je.

Najavio je i za danas sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost u proširenom sastavu na Pantovčaku s dvije teme, a to su koronavirus i migrantski val.