Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
86 komentara

Budućnost nam je siva: Hoće li manji doprinosi povećati plaće?

Ekonomski stručnjak Drago Jakovčević pozdravlja mjere Vlade, no navodi da od ministra Zdravka Marića nije čuo ono što je nužno za oporavak, a to je značajni rast minimalne plaće...

Davor Puklavec/Pixsell
Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Nakon najave ministra financija o smanjenju doprinosa koje poslodavci plaćaju za radnike, rasterećenje najvećih plaća te smanjenje stope PDV-a, u javnosti se opravdano postavlja pitanje što će najavljene mjere značiti za građane koji primaju prosječnu plaću.


- Bit ćemo prva Vlada koja će smanjiti opću stopu PDV-a od 1. siječnja 2019. To neće biti jedina porezna promjena - poručio je premijer Andrej Plenković. 
Izvijestio je kako se razmatraju mogućnosti dodatnog rasterećenja građana i poduzetnika. 


- Vjerujem da će taj cjeloviti pristup donijeti dodatan plus za standard života naših ljudi, veća primanja i u konačnici manje troškove - rekao je premijer. 


Ekonomski stručnjaci slažu se da je prvi i najvažniji korak povećanje plaća građana, kako bi oni mogli plaćati svoje troškove.

Ekonomski stručnjak Drago Jakovčević pozdravlja mjere Vlade, no navodi da od ministra Zdravka Marića nije čuo ono što je nužno za oporavak, a to je značajni rast minimalne plaće.


- Za minimalnu plaću radi 80.000 radnika. Moj je prijedlog da ona iznosi neto 5000 kuna umjesto sadašnjih niti 2800 kuna. Tako bi se smanjile isplate na crno, odnosno isključila bi se siva zona, a zdravstveni i mirovinski sustav bio bi održiviji - poručio je. 
 Kad je u pitanju smanjenje PDV-a za jedan posto, Jakovčević napominje kako će građanima to značiti mogućnost smanjenja cijena za četiri posto.

Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL

'Manji PDV neće se osjetiti'


- Možemo doći i situaciju da se cijene ne smanje, što bi značilo da bi poduzetnici taj dio zadržali za sebe, ali ozbiljna država se s tim može obračunati - ustvrdio je Jakovčević. 
Slaže se s ministrom financija da se u situaciji trenutne zaposlenosti i iseljavanja ne mogu dirati doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje jer bi to dovelo do urušavanja sustava. Iako je smanjenje doprinosa na zapošljavanje i ozljede na radu simbolično, smatra da to treba učiniti, ali i rasteretiti veće plaće. Za razliku od Jakovčevića, koji očekuje niže cijene zbog manjeg PDV-a, ekonomski stručnjak Damir Novotny upozorava da “građani to smanjenje PDV-a za jedan posto neće osjetiti jer će se on izgubiti u šumi cijena”. 


- Ta mjera je neprimjerena i smatram da u nju ne bi trebalo ići - poručio je Novotny. 
Upozorava da najavljene mjere neće biti dovoljne za zaustavljanje negativnih trendova. Za građane je, napominje od smanjenja opće stope PDV-a važnije rasterećenje dohotka. 
- Tu trebamo radikalnije smanjivanje opterećenja kako bi se približili stopama koje imaju zemlje u koje odlaze naši sugrađani poput Irske i Njemačke. U Hrvatskoj su plaće radnika visoko opterećene posebno one prosječne - kazao je Novotny. 
Nakon povećanja plaća, kao drugi korak prema oporavku, a time i smanjenju broja ljudi koji se iseljavaju, navodi smanjenje ogromnih troškova za zdravstveno osiguranje, koje imamo za nisku razinu usluga. 


- U Hrvatskoj se plaća od 10.000 kuna smatra visokom plaćom, dok je, primjerice, u Njemačkoj ili Austriji to prosječna ili niža plaća. Moramo voditi računa da neto plaće budu usporedive kako ljudi ne bi odlazili - poručio je Novotny. 


NOVI PAKET REFORMI Marić: Od 1. siječnja bi trebale rasti plaće, a PDV ide na 24%

'Trebaju nam veće plaće'

Treći aspekt je pitanje poreza na dobit, koji bi trebao biti stimulativan za investitore. Iako je taj porez smanjen, Novotny navodi da bi ga trebalo radikalno promijeniti kako bi se to i osjetilo na količini investicija. 
HSLS, koji je dio vladajuće većine, umjesto simboličnog smanjenja opće stope PDV-a od jedan posto, zalaže se za smanjenje davanja iz plaće. Stava su da manji PDV-a neće pridonijeti poboljšanju gospodarske situacije niti će građani to značajnije osjetiti.

Navode da smanjenje opće stope za najavljenih jedan posto za proračun znači gubitak od dvije milijarde kuna, a pitanje je kakav će efekt to imati za krajnjeg potrošača, jer se cijene vjerojatno neće smanjiti.S druge strane, navode da bi smanjenje poreza iz plaće povećalo konkurentnost građana.

Zalažu se za ozbiljniji zaokret u ekonomskoj, posebno poreznoj i fiskalnoj politici, s obzirom da Hrvatska danas ima stopu poreznog opterećenja od 46 posto udjela poreza u BDP-u, za razliku od novih članica EU, s kojima se uspoređujemo, a koje imaju 38,5 posto porezno opterećenje.

Za sindikalca Krešimira Severa neprihvatljivo je i nekorektno da u cijelu priču nisu uključeni sindikalni predstavnici. Smanjenje opće stope PDV-a pozdravlja i napominje kako Hrvatska ima alarmantno visoku stopu.


- Iako pozdravljamo ovu mjeru, zbog koje će nastati i solidna rupa u proračunu, iz iskustva možemo očekivati da to neće rezultirati smanjenjem cijena i većom potrošnjom. Za očekivati je da će poslodavci taj dio kolača zadržati za sebe i da se to neće preliti na povećanje plaća radnika - ustvrdio je. Sever se zalaže za ozbiljnije smanjenje PDV-a na hranu i napominje kako hrana i bezalkoholna pića predstavljaju 30 posto mjesečnog troška. 
- Tu bi se stvorile uštede, koje bi građani mogli raspodijeliti na ostale obveze - navodi Sever. 
Kad je riječ o najavljenom smanjenu doprinosa, sindikalac pita ministra od kuda će se namaknuti novac, kojim se poslodavcu stvara ušteda.

Sever iz iskustva upozorava i kako najavljeno smanjenje doprinosa neće rezultirati i većim plaćama radnika. Podsjetio je kako su doprinosu za zdravstvo smanjeni u mandatu ministra Slavka Linića. Iako se tada očekivalo da će se ta mjera pretočiti u veće plaće i novo zapošljavanje, od tih očekivanja nije se izrodilo ništa.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Plaće su nedovoljno rasle'


- Poslodavci su tu razliku ostavili sebi, a posljedica toga bila je da je doprinos vraćen na 15 posto - podsjetio je Sever. 
Zbog stanja na tržištu rada, navodi, ljudi posebno mladi napuštaju zemlju. Sever napominje i da je politika Vlade, vezana za uvoz radne snage, loša te da se trebaju povećati plaće, ali i omogućiti ljudima sigurnost radnog mjesta. 
- Zbog nesigurnih oblika rada, koji kod novog zapošljavanja ljudi nam se iseljavaju. Udio ugovora na određeno vrijeme kod novog zapošljavanja iznosi visokih 94 do 96 posto - upozorio je sindikalni čelnik. 


U 2016. godini, navodi, dosegnuli smo da 22,2 posto od ukupnog broja zaposlenih radi u nekom od nesigurnog oblika rada. Lani se taj broj smanjio na 19,6 posto- 
- To smanjenje nije rezultat pojačanog zapošljavanja ljudi na neodređeno vrijeme već pojačanog iseljavanja ljudi koju su imali nesigurne uvjete rada - ustvrdio je Sever. 
Iako su poslodavci u nedostatku radne snage počeli povećavati plaće, Sever smatra kako je to nedovoljno.

FINALIZACIJA POREZNE REFORME Marić: Smanjenje poreza ne znači nužno i povećanje plaća

Podsjetio je kako su Rumunjska i Bugarska zanemarila sva upozorenja MMF-a i Svjetske banke, koja im je predlagala politiku rezanja plaća, nego su krenuli i njihova velika povećanja kako bi zadržali ljude u zemlji. 
- Naše političke elite tu mogućnost još nisu ni sagledale - ističe sindikalac.

Većina radi za manje od 6.000 kuna

Sever se osvrnuo i na prosječnu plaću u zemlji, koja iznosi oko 6.000 kuna. Upozorio je da oko 66 posto radnika radi za plaću manju od prosječne, dok ostali rade za veću plaću. 
Ministar Marić ranije je objasnio zašto mjerama Vlade neće biti rasterećenja za one s niskim primanjima. Naveo je kako se te plaće ne mogu dodatno rasteretiti, jer ionako više od pola obveznika poreza na dohodak ne plaća porez zbog niskih plaća i olakšica. Podsjetio je da prije posljednjeg rasterećenja 920.000 zaposlenih nije plaćalo porez, a nakon porezne reforme taj broj se povećao na 1,5 milijuna od 2,7 milijuna obveznika.
- Ne možete rasteretiti nekoga tko ne plaća porez - objasnio je ministar financija. 


Posljednje istraživanje koje je proveo portal MojPosao pokazuje da većina Hrvata iseljava radi boljeg standarda i svjetonazora, moralnih vrijednosti, a tek onda zbog bolje plaćenog posla u struci. Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Oni koji se vraćaju to uglavnom čine zbog obitelji i prijatelja. Istraživanje je provedeno na 1300 ludi pokazuje da je Njemačka za Hrvate “obećana zemlja”. Čak 50 posto ispitanih trajno bi se preselili u inozemstvo, dok njih 39 posto izvan zemlje želi odraditi od jedne do pet godina. U grupi ispitanika koja je spremna na trajno preseljenje većina su obitelji s djecom.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message