Iduća mjera koju bismo mogli popustiti također bi mogla biti oko plasiranja proizvoda na tržište, na kraju će ipak većina ljudi preboljeti ovu bolest ako ne bude cjepiva, komarci ne prenose korona virus, otkrio je Capak
'MOGUĆE JE DA KORONA I NESTANE'
Capak: Mjere kakve su u Srbiji nikad ne bih uveo u Hrvatskoj
Nažalost, dogodio se proboj virusa u Splitu u dom za umirovljenike. Što iz prve ruke od epidemiologa znam, već nekoliko dana bilo je nekoliko febrilnih bolesti među nepokretnim štićenicima, radi se o jednom katu. Nakon preliminarne snimke situacije dali su na testiranje nekoliko briseva i svi su bili pozitivni, rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite doc. dr. sc. Krunoslav Capak za N1.
POGLEDAJTE VIDEO:
U jednom domu za starije i nemoćne osobe u Splitu najmanje je 10 zaraženih, a 16 ih ima povišenu temperaturu. Cijeli kat premješta se u KBC Split na Križinama.
- Još nekoliko ljudi ima simptome, doduše nitko nije ugrožen i nakon kratkog razmatranja situacije zaključili smo da bi najbolje bilo da ih se evakuira iz doma u bolnicu gdje još ima prostora za izolirane pacijente i da se provedu epidemiloške mjere da bi se oni koji su negativni mogli vratiti - rekao je Capak i dodao:
- Ove mjere sada su najnužnije, a ostalo ćemo rješavati danas tijekom dana. Ministar Beroš i epidemiolog Bernard Kaić su na putu i dobit ćemo najnovije informacije.
Kako je moguće da virus dospije u dom za umirovljenike?
- To je moguće. Ova bolest je vrlo komplicirana i iznenadi nas gdje najmanje očekujemo. S obzirom da se radi o nepokretnima, postoji više varijanti. Možda netko od osoblja ili na neki drugi način. Prije desetak dana pojačali smo upute za domove socijalne skrbi, prve upute dobili su prije više od mjesec dana. A zadnjim uputama pazili smo da se pazi da nema ulaza, posjeta, izlazaka štićenika i da se prati stanje osoblja. Ako netko od štićenika dobije temperaturu, da se odmah posumnja na bolest.
Koju bi mjeru Nacionalni stožer iduću mogao popustiti?
- Dopustili smo otvaranje tržnica pod posebnim uvjetima, neće tržnice izgledati kako su izgledale prije. Striktna je mjera socijalnog distanciranja i udaljenosti između prodavača i kupaca. Bit će ograničen ulaz. Ako bude problema, možemo opet zatvoriti tržnice, ali to ne bismo htjeli. Važno je da imamo naše proizvode na tržištu, da pomognemo OPG-ovima, mljekarima, ribarima... Postupno ćemo popuštati mjere, a prva sljedeća bi također mogla biti oko plasiranja proizvoda na tržište.
Kako komentirate procjenu da bi vrhunac epidemije u Hrvatskoj mogao biti od 18. do 25. travnja?
- Bilo kakva prognoza je nezahvalna jer se može prognozirati na temelju različitih modela, a modifikacija svakog ulaznog podatka mijenja model. To ne znači da će to kod nas funkcionirati jer mi balansiramo mjere prema epidemiološkoj situaciji. Sljedećih nekoliko dana i tjedana je ključno i trudimo se održati disciplinu i razumijevanje.
Je li ključan kolektivni imunitet?
- Ljudi koji su zagovarali teoriju da 70-75 posto ljudi preboli bolest napustili su je. Smrtnost je dvostruka u Italiji od one koja je bila u Kini. Neoliberalna teorija je napuštena. Moramo provoditi mjere da smanjimo broj oboljelih, vidjeli ste da u Italiji svi teški bolesnici nisu mogli doći u bolnice.
- Na kraju će većina ljudi ipak preboljeti ovu bolest ako se cjepivom ne stvori imunitet, što nije izgledno da će biti unutar godinu dana. Ako bude virus sezonski pa se pojavi na jesen, to će biti konačno rješenje.
Kako to da znanost nije pronašla koronarno cjepivo?
- Bilo je nekih naznaka za SARS, ali virus je nestao, 10 posto zaraženih od 9000 ljudi je umrlo. Ali tamo su ljudi bili zarazni kad su imali simptome, a ovdje je drugačije. MERS je ostao ograničen na Bliski istok i nema dosta slučajeva iako je smrtnost visoka. I tu ima naznaka da će se proizvesti cjepivo. Očito farmaceutska industrija nema pritisak razvijanja cjepiva.
Kakve su šanse da se korona virus liječi krvnom plazmom?
- Znamo za postojanje imuniteta kod onih koji su preboljeli. Ali postoji cijeli niz problema da bi se netko liječio, postoje rizici prijenosa zarazne bolesti, razvoja tzv. serumske bolesti, a je li efikasno, vidjet ćemo kad se napravi šira primjena.
Mogu li komarci, koji će se uskoro pojaviti u Hrvatskoj, prenositi korona virus?
- Bolest se širi u zemljama koje imaju komarce i zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da se ne prenose komarcima.
Kako komentirate situaciju u Srbiji (gotovo 2500 oboljelih i 61 preminuli)?
- Dobivam informacije samo iz medija posljednjih dana, nisam se čuo s kolegama. Uveli su strože mjere, ali su krenuli vojnim mjerama (policijski sat, op.a.) što može izazvati otpor revolt kod pučanstva. Ja to kod nas nikad ne bih preporučio, a oni su očito procijenili da to kod njih može funkcoinirati. Epidemiološka situacija je lošija, a kasnije su imali prve slučajeve. Nemamo zdravstvenih djelatnika na respiratorima, a nekoliko ih je skinuto. Jedan na infektivnoj klinici i nekoliko u Dalmaciji.
Kakva je smrtnost od korona virusa kod nas i kako tu stojimo u odnosu na druge?
- Naša smrtnost je malo viša od 1 posto. Naša smrtnost je iznimno niska, od nas je jedino bolja Mađarska što se susjednih zemalja tiče, a u zadnjih nekoliko dana popravila se Slovenija. Iznenađujuća je talijanska brojka od 10-12 posto, nitko to nije očekivao. Dobar je i njemački podatak od 2 posto. To očito ovisi o brojnim faktorima i razgovarat ćemo kad budemo imali kompletnu sliku.
Zašto dolazi do obolijevanja kod zdravih osoba?
- Ima slučajeva iznenadnih smrti kod mladih od COVID-a 19. Ima više razloga, ali iznenadno zatajenje organa je najčešće.
Kad će se uvesti serološki testovi?
- Nisu nam prioritet serološki testovi, nego PCR, da čim ranije saznamo dijagnozu. Pripremamo i serološke testove da vidimo kakva je situacija s osobama koje su preboljele Covid. Želimo postaviti test koji će stvarno dati podatak o prokuženosti populacije.
Koliko ljudi dnevno možemo testirati?
- Farmaceutska industrija procjenjuje da može ispuniti 10 posto potreba za dijagnostiku, moramo se opskrbiti za dulje vrijeme. Procijenili smo da nema velike koristi od širokog testiranja. Italija je radila tako pa je trebalo tjedan dana do dijagnoze. Mi imamo brze i sigurne testove. Krenuli smo s manje od 100, a sad je to 600-700 dnevno i to je dovoljno.
Kako dolazi do zaraze, je li i dalje riječ samo o kontaktima ili ne znamo?
- U puno slučajeva ne znamo kako je došlo do zaraze, treba pričekati nekoliko dana da se prikažu svi u okolini koji su pozitivni pa se može zatvoriti mreža. Puno puta ljudi se sjete da su bili u pošti, banci pa su sreli toga i toga, ne kažu to odmah. Bitno je znati kuda se čovjek kretao i koga je zarazio. Ima i onih kod kojih ne znamo, ali malo ih je. Imamo i importiranih slučajeva, ali pretežito su kontakti oboljelih.
Kad bi epidemija mogla završiti?
- Ovaj kapljični put prijenosa virusa se tijekom ljeta sasvim sigurno smanjuje, manji je potencijal prijenosa, dok ostaje kontaktni put. Nadamo se da će se do ljeta smanjiti prijenos, a možda i nestane skroz. Kako je nestao SARS, možda nestane i SARS-2, njegov brat. Moguće je da virus i zauzme sezonstvo, može i mutirati pa da cjepivo ne bude učinkovito. Nitko ne zna kako će to završiti - zaključio je Capak.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
