Capak kaže kako podaci govore da imunitet nakon bolesti traje od 3 do 6 mjeseci i kako je taj imunitet u 6 mjeseci dovoljan pa nema potrebe za drugom dozom
PODACI O TRAJANJU IMUNITETA
Novosti sa stožera, Capak tvrdi: 'Oni koji su preboljeli koronu primit će jednu dozu cjepiva'
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak poručio je tijekom današnje presice Stožera, prve nakon tjedan dana, onako usput je odgovarajući na pitanje novinara o novim odlukama koje se tiču prelaska granice, najavio veliku i važnu novost za sve one koji su preboljeli koronu. A to je da će oni primiti samo jednu dozu cjepiva, umjesto uobičajene dvije.
- Između ostalog, donijeli smo odluku da se osobe koje su preboljele Covid-19 trebaju cijepiti samo s jednom dozom. Iz razloga što sada već ima dovoljno znanstvenih podataka da ova druga doza cjepiva, nakon preboljenja bolesti, ne doprinosi razini imunosti i antitijela, što je i pokazano istraživanjem klinike Fran Mihaljević. Ako osoba nakon primanja prve doze cjepiva u međuvremenu oboli, što se događa, onda ona treba primiti drugu dozu istog cjepiva nakon tri do šest mjeseci poslije preboljenja - istaknuo je.
Da je epidemiološka situacija bolja, preporuka bi bila da se mlađi od 50 ne cijepe AstraZenecom
Osvrnuo se i na cijepljenje AstraZenecom.
- Iskustvo Velike Britanije je da nakon druge doze cjepiva AstraZenece nisu zabilježene izuzetno rijetke tromboembolije. Naša preporuka je da osobe koje su primile prvu dozu AstraZenece da prime i drugu dozu. Cijepimo 12 tjedana nakon prve doze. Pitali su nas može li se taj period skratiti ako netko putuje. Preporuka je proizvođača je da se primi nakon 8 do 12 tjedana, kad je imuni odgovor najbolji, ali može i nešto ranije - poručio je.
Govoreći o nuspojavama nakon cijepljenja, naglasio je kako svaki dvjestoti ili tristoti čovjek prijavi neku od nuspojavu, ali da su većina njih vrlo blage: bol na ubodnom mjestu, oteklina, temperatura jedan ili dva dana nakon cijepljenja...
- Mnogi te blage nuspojave osjete, ali ih ne prijave. Zbog toga se ne treba zabrinjavati. Ta reakcija je dokaz da se u organizmu nešto dešava, iako nema nikakve direktne korelacije između jačine nuspojava i imunosnog odgovora. To je normalno i događa se i kod većine drugih cjepiva, ne samo protiv Covida - poručio je Capak.
Naglasio je kako su izdali preporuku, koju je izdala i EMA, da se prilikom ograničavanja AstraZenece na neku dobnu skupinu treba gledati i incidencija potvrđenih slučaja u zemlji.
- Mi ovom trenutku smatramo da nema potrebe da na nacionalnoj razini donosimo odluku o tome da se osobe koje su mlađe od 50 godina, iako je kod njih rizik nešto veći za razvoj tromboembolije, ali strahovito mali, ne cijepe AstraZenecom. Ali sama priroda ovih preporuka je privremena, mi ćemo tu situaciju ponovno razmatrati. I ukoliko nam epidemiološka situacija bude povoljnija i ukoliko budemo imali dovoljno Pfizerovog cjepiva, mi ćemo donijeti takvo ograničenje - dodao je.
Dakle, drugim riječima, trenutno je kod nas epidemiološka situacija i dalje loša pa bi trebalo AstraZenecom cijepiti bez ikakvih ograničenja, ali da nam je bolja, onda se njome ne bi cijepili mlađi od 50 godina.
- Liječnik će donijeti odluku koje cjepivo donosi manje rizika za tu dobnu skupinu - istaknuo je.
Brzi antigenski testovi za ulazak u Hrvatsku bez obveze ponovnog testiranja
A nova odluka o prelasku granica je takva da oni koji ulaze u Hrvatsku iz EU zemalja ili schengenskog prostora mogu ući s dokazom o preboljenju bolesti i primitka prve doze cjepiva ili s negativnim rezultatom brzog antigenskog testa te testiranje neće morati ponoviti u Hrvatskoj ako ostaju duže od 10 dana. Na pitanje novinara kako su za to ti antigenski dobri, ali ne i da bi kod nas ušli u službenu dnevnu statistiku novozaraženih, Capak je poručio su u bazi novozaraženih i rezultati dobiveni brzim antigenskim testovima, ali da ih ne pribrajaju službenom broju jer tako radi i većina europskih zemalja.
- Mi smo prihvatili brzi antigenski test prilikom prelaska granice kada je to prihvatilo više od pola EU zemalja. Smatramo da kao turistička zemlja trebamo biti među prvima koji će to prihvatiti, s time smo, naravno, preuzeli, sa znanstvenog stajališta govoreći, i određeni rizik jer oni nisu tako osjetljivi kao PCR. Ali moram reći da je u zadnjih dva-tri mjeseca došlo do značajnog poboljšanja osjetljivosti testova. Proizvođači su napravili testove koji imaju višu osjetljivost - poručio je dodavši kako ti testovi moraju biti oni koji se koriste u više od tri zemlje EU.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
