Hrvate zastupa odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba, koji je tražio da ih se pusti da ostatak postupka provedu na slobodi uz plaćanje jamstva. Tužitelj se usprotivio..
VELIKI PREGLED
Danas nastavak suđenja, prijeti im zatvor: Evo što sve znamo o slučaju posvajanja djece u Africi
Više od mjesec dana traje velika drama osmero Hrvata uhićenih u Zambiji. Njih je 7. prosinca uhitila tamošnja policija zbog sumnje na trgovinu ljudima. U Afriku su otišli posvojiti djecu.
Zambijski mediji naveli su da imigracijski službenici u zračnoj luci Simon Mwansa Kapwepwe uhitili četiri para hrvatskog podrijetla nakon dojave koju su dobili, te da dokumenti o posvajanju, a koje su izdale vlasti Konga, izgledaju falsificirano.
Vijest se u hrvatskim medijima pojavila 23. prosinca. Evo kako se situacija odvijala od tog dana:
Djeca predana ustanovama
Hrvate su presreli s djecom. Jedno je staro godinu i tri mjeseca, a ostalo troje imaju po tri godine. Hrvati su pritvoreni odvojeno u nekoliko policijskih postaja, dok su djeca predana ustanovama za socijalnu skrb. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova reklo je kako se provodi istraga te da Hrvati ni za što još nisu optuženi. Dobro su i posjetio ih je djelatnik konzularnog ureda. doznali smo tog dana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
![vv 10.01.2023 [TOP 3 VIJESTI DANA] Institucije su zakazale: 'Zabrinuta sam za djecu u Zambiji koja su naši državljani'](https://img.24sata.hr/6pZl__RN4fiKYHlWdiTx3R2kXww=/880x587/smart/media/images/2023-02/screen-shot-2023-01-10-at-18-02-31.jpg)
01:29
- Djelatnik hrvatskog veleposlanstva u Pretoriji (Južnoafrička Republika) posjetio je pritvorene hrvatske državljane te im pružio adekvatnu konzularnu pomoć. Razgovarao je, također, s nadležnim tijelima Zambije o navedenom slučaju - rekli su iz Ministarstvu vanjskih i europskih poslova 23. prosinca.
- Službenik Veleposlanstva RH u Pretoriji zadužen za konzularne poslove, postupajući u okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, je u tri navrata posjetio hrvatske državljane u pritvoru, upoznao ih o prikupljenim saznanjima te im je dostavljena hrana, lijekovi i druge potrepštine, odgovorili su na naš upit o osmero hrvatskih državljana uhićenih u Zambiji iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) 29. prosinca.
Tad su naveli da se, tijekom svog boravka u Republici Zambiji, službenik Veleposlanstva sastao s predstavnicima nadležnih tijela Republike Zambije, kao i Delegacije Europske unije u Lusaki.
- Optužnica protiv hrvatskih državljana još uvijek nije podignuta te je u tijeku istražni postupak u kojem se provjerava vjerodostojnost inozemnih dokumenata koji su korišteni u postupku posvojenja djece iz DR Konga. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja pratiti situaciju te će i dalje diplomatskim putem u suradnji s nadležnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima - poručili su iz ministarstva krajem godine.
Posebna radna skupina
Osnovana je radna skupina u kojoj su predstavnici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Sigurnosno-obavještajne agencije i resornih ministarstava koja održava sastanke oko ovog slučaja, stigla je vijest 30. prosinca.
- Provode se istraživanja. Djeca imaju hrvatske dokumente koji su izdani na temelju odgovarajućih rješenja hrvatskih institucija'', kazao je Božinović o slučaju tog dana.
Dodao je kako više hrvatskih resora surađuje i razmjenjuje informacije koje koordinira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), zaduženo za brigu o hrvatskim državljanima izvan RH.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potvrdili su Jutarnjem listu 30. prosinca da su dva od četiri uhićena para upisana u službeni Registar potencijalnih posvojitelja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:32
- Uvidom u Registar potencijalnih posvojitelja od spomenuta četiri para upisana su dva para što znači da imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Ističemo da je jedan par u registru od 2021., a drugi par od 2022. godine - naveli su iz Ministarstva.
Posljednjeg dana godine o slučaju se oglasio i ministar vanjskih poslova Grlić Radman.
- Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno hrvatsko veleposlanstvo u Južnoj Africi koje pokriva Zambiju, nije sudjelovalo u postupku izdavanja dokumenata niti u bilo kojem drugom postupku posvojenja kongoanske djece zbog kojih su uhićeni hrvatski državljani u Zambiji, izjavio je u 31. prosinca ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Prvog dana 2023. godine ministar Božinović rekao je kako nema nekih prigovara na postupanje prema njima.
'Nisu se obratili centrima'
Tamo 4. siječnja predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je komentirajući slučaj posvojenja djece iz Konga pomiješao dvije države - Republiku Kongo i Demokratsku republiku Kongo. Dobronić je za N1 izjavio kako je DR Kongo potpisnik Haške konvencije koja, između ostaloga, regulira međudržavno posvajanje. No, to nije točno. Točno je da je Republika Kongo od 1. travnja 2020. Dio spomenute konvencije, ali da Demokratska Republika Kongo i dalje nije.
Istog dana Marija Barilić, ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku, komentirala je posvojenje djece iz Konga zbog čega je u prosincu u Zambiji zadržano osmero državljana Republike Hrvatske te otkrila kako se nitko od njih nije obratio nadležnom Ministarstvu rada, niti Centrima za socijalnu skrb. Također, nije bilo informacije o djeci koja su trebala biti posvojena.
- Ako naši potencijalni posvojitelji, odnosno osobe iz Republike Hrvatske žele posvojiti dijete iz trećih država, mi im kažemo ako nam se obrate, da trebaju imati mišljenje o podobnosti o posvojenju nadležnog centra za socijalnu skrb i tek nakon toga bi se trebali obratiti trećim državama. Također skrećemo pažnju da moraju biti oprezni i da je važno komunicirati s tijelima koja su baš nadležna za postupak posvojenja u trećim državama - objasnila je Barilić za HRT prošlog tjedna.
Novi 'update' oko situacije stigao nam je 5. siječnja.
"Optužnica protiv hrvatskih državljana još uvijek nije podignuta te je u tijeku istražni postupak u kojem se provjerava vjerodostojnost inozemnih dokumenata koji su korišteni u postupku posvojenja djece iz DR Konga. Posjet djeci nije moguć s obzirom na to da zambijske vlasti osporavaju zakonitost postupka posvojenja, a samim time i hrvatsko državljanstvo djece. Prema informacijama dobivenim od nadležnih zambijskih vlasti djeca su smještena u centar socijalne skrbi - komentirali su za Hinu iz MVEP-a razvoj situacije.
'Ti ljudi nisu krivi'
- Naša su očekivanja da te ljude puste i da se brane sa slobode. Ti ljudi nisu sigurno krivi, ali treba utvrditi tko je drugi kriv. Hrvatskim državljanima, koji su pritvoreni u Zambiji zbog sumnje na trgovinu ljudima, pružena je konzularna zaštita - rekao je Grlić Radman 5. siječnja.
Četiri hrvatska para koja su već mjesec dana u pritvoru nakon uhićenja u Zambiji zbog sumnje da su htjeli ilegalno krijumčariti djecu iz DR Konga sami su zatražili pristup Visokom sudu u Lusaki tražeći da sud procijeni zakonitost njihova uhićenja i pritvaranja - doznali smo 8. siječnja.
Mnoge je tih dana mučilo isto pitanje: Zašto hrvatsko veleposlanstvo sad ne može i do djece u Zambiji, koja imaju hrvatske dokumente? Pravni stručnjaci odgovorili su kako hrvatsko državljanstvo nije "sveto pismo". Zambija istražuje je li posvajanje bilo legalno, čime su onda pod upitnikom i isprave djece, dobivene na temelju dokumenata o posvajanju. U postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece, a u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem, općinskom sudu koji odlučuje u takvom postupku priznanja strane sudske odluke preporučuje se da provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata (strane sudske odluke) i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave RH.
Još jedno pitanje koje je zaintrigiralo javnost bilo je "Zašto su posvajanja odobrena na sudovima u Zlataru i Varaždinu, iako su posvojitelji iz Zagreba?"
Stručnjaci su nam odgovorili kako se stranka može obratiti bilo kojem sudu, neovisno o svom prebivalištu, a prema manjim su sudovima zagrebački posvojitelji išli vjerojatno jer su ti sudovi i manje zatrpani predmetima. Hrvatska će morati puno bolje definirati posvajanje iz država koje nisu potpisnice konvencije.
'Tražili da ih puste'
Tamo 10. siječnja stiglo je prvo ročište u gradu Ndola. Doznali su da ih se sumnjiči za trgovinu djecom, krivotvorenje dokumenata i korištenje krivotvorenih dokumenata. Odmah na početku je određena stanka da se optuženima pročita optužnica na engleskom jeziku kako bi je razumjeli, a ročište je nastavljeno nakon stanke. Nakon što im je pročitana optužnica kojom ih se optužuje za pokušaj trgovine ljudima, odnosno djecom, svi su rekli kako su razumjeli optužnicu i izjasnili se kako se ne osjećaju krivima.
Rasprava je odgođena, a novo ročište zakazano je za četvrtak. Pritvoreni Hrvati tražili su da se brane sa slobode uz jamčevinu, o čemu će odlučivati sud.
- Saznali smo da je ročište odgođeno za četvrtak. Počelo je s malim zakašnjenjem uz povremene stanke zbog tehničkih razloga. Svi optuženi trebali su sudjelovati u raspravi jezikom koji razumiju tako da je to rastegnulo raspravu. Pročitana im je optužnica, odgovorili su da se ne osjećaju krivima. Njihov branitelj je tražio njihovo puštanje uz jamčevinu, da se brane sa slobode tako da čekamo taj četvrtak koji će donijeti novosti - rekao je ministar Gordan Grlić Radman za N1 10. siječnja.
- Oni su optuženi za trgovanje djece u pokušaju što treba dokazati. Naš konzularni djelatnik stalno posjećuje hrvatske državljane i MVEP želi da ih zambijske vlasti tretiraju u pritvoru čovječno, da se postupa humano, da im se osiguraju i hrana i lijekovi i sve što je nužno, svi uvjeti koji su temeljem konvencija osigurani. Ali, mi ne možemo ulaziti u meritum - dodao je ministar.
Istog dana pojavile su se i prve fotografije uhićenih Hrvata.
- Najviše sam zabrinuta za djecu. Ona imaju hrvatske dokumente i vode se kao hrvatski državljani, a djeca su mala. Dolaze iz, pretpostavljam, okoline koja ih je dovela u ranjivu situaciju. Dolaze isto tako iz države u kojoj vladaju bolesti, sukobi i siromaštvo te koja nema visoke standarde brige za djecu. Isto tako, službeni jezik države iz koje dolaze je francuski, a sad su u državi u kojoj je službeni jezik engleski. Ne znači da sustav socijalne skrbi nije bolji u Zambiji nego u DR Kongo, ali sad su djeca u okolini gdje sve ono što im je bilo poznato više nije oko njih. Grozno mi je pomisliti na taj opći osjećaj straha i napuštenosti koju djeca prolaze u ovom trenutku - komentirala je u utorak za 24sata Diana Topčić-Rosenberg, osnivačica udruge Adopta, koja se bavi pitanjima posvajanja djece i međunarodnom konzultanticom za socijalne politike.
Prijeti im dugogodišnja zatvorska kazna
Zambijsko tužiteljstvo Hrvate tereti po članku 3, stavak 1 i 2 (trgovanje ljudima s kaznom od 23 do 35 godina), u vezi s člankom 12 za kazneno djelo trgovine ljudima (djecom) u pokušaju, za što je predviđena kazna od 10 do 20 godina. Hrvate zastupa odvjetnik dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba, koji je jučer tražio da ih se pusti da ostatak postupka provedu na slobodi uz plaćanje jamstva te da neće utjecati na svjedoke, ali tužitelj Francis Mulenga se tome usprotivio, tvrdeći da su stranci i da postoji opasnost od bijega. Nastavak suđenja i odluka o jamčevini trebalo bi biti sutra.
Doznali smo i kakvi su zambijski zatvori. Loši je preblaga riječ..
- Ne sjećam se kad sam zadnji put noć proveo ležeći. Znali smo sjediti zbijeni jedni do drugih na podu i tako cijelu noć. Jednostavno nije bilo mjesta, rekao je George Mwanza, bivši zatvorenik koji je proveo sedam godina u zatvoru Lusaka u Zambiji.
U prenapučenim ćelijama, bez mnogo zraka ili mjesta, pravom leglu za razvitak i razmnožavanje raznih bolesti, virusa i zaraza, zatvorenici borave od 16.30 pa sve do 6.30 sati. Zatvori diljem Zambij, mogu primiti do 8000 zatvorenika. Realne brojke s terena su zastrašujuće. U zatvorima toj zemlji trenutačno je gotovo tri puta više ljudi, od kojih većina ni ne služi kaznu nego čeka suđenje. Prenapučenost kao glavni problem u zambijskim zatvorima za sobom vuče i druge probleme, većinom zdravstvene prirode, kao što je, primjerice, pojava tuberkuloze.
Promjene zakona
Jučer se medijima ovom slučaju obratio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
- Republika Hrvatska je potpisnica Haške konvencije upravo želeći da čin posvojenja bude transparentan. Interes djeteta koje je bez odgovarajuće roditeljske skrbi treba biti zadržan u obiteljskom okruženju. Ako to nije moguće, onda se preporučuje svim državama potpisnicama konvencije, da dijete ostane u državi rođenja. Tek ako to nije moguće, moguće je razgovarati o međudržavnom posvojenju - rekao je Piletić.
- Mi možemo reći da naše Povjerenstvo za praćenje i analizu djece na smještaju ima rezultate. Mi smo 2022. godinu završili s povećanjem zasnovanih posvojenja 25 posto više u odnosu na rekordnu 2021. godinu. Danas znamo da je 190 zasnovanih posvojenja i nekakve teze da je u Hrvatskoj nemoguće posvojiti ili da taj postupak dugo traje, demantiraju brojke. U prošloj godini, u godini dana, zasnovano je 51 posto posvojenja - poručio je ministar.
- Mi smo u suradnji s ostalim resorima detektirali da u Hrvatskoj postoji još nekolicina parova koji su ishodili odluke o posvojenju iz Konga. Sve su ih kontaktirali zastupnici Centra za socijalnu skrb i naravno uputili ih da provjere legalnost svih tih odluka koje imaju o posvojenje iz DR Kongo - istaknuo je.
Na pitanje radi li se o greški hrvatskih institucija, Piletić je rekao da nije.
- Imali su na raspolaganju svu moguću pravnu pomoć. Svatko tko želi posvajati iz drugih zemalja u samom procesu upisa u Registar potencijalnih posvojitelja, uz sve ostale podatke, trebaju dati do znanja i da razmišljaju o međudržavnom posvojenju. Mi nemamo saznanja da je itko od ovih osmero državljana iskazao tu želju - rekao je.
- Hrvatska je demokratska zemlja, svi mi možemo putovati u bilo koji kutak svijeta, zbog toga upozoravamo da je interes djeteta primarna stvar i upravo zato smo potpisnica Haške konvencija koja kaže da je posljednja opcija međudržavno posvojenje. Hrvatska se vrlo jasno opredijelila - rekao je. .
Osam je parova iz Hrvatske koji su ishodovali sudsku odluku za posvojenjem djece iz Konga, a koji nisu otišli po djecu, istaknuo je ministar. Od 2012. je iz Konga posvojeno 131 dijete, a nijedna ta posvojiteljska obitelj, rekao je ministar, nisu bili pod nadzorom Centra za socijalnu skrb. Sad će se to u Zakonu promijeniti.
Hrvatski odvjetnik Antonio Volarević, koji je dobro upoznat s postupkom posvajanja djece iz afričkih zemalja, za 24sata je otkrio cijelu proceduru oko posvajanja djece iz DR Kongo. Troškovi se penju na preko desetak tisuća dolara, koji se uplaćuju kao donacije dok za uhićene hrvatske državljane navodi da su žrtvena janjad.
- U početnoj komunikaciji sa sirotištem, gdje komunicirate s voditeljem koji se zove Emmanuel Kabongo, dobijete osnovne upute o daljnjem postupanju. Najprije se od vas traži da u korist sirotišta uplatite određeni trošak u vidu donacije na ime otvaranja 'file-a', svojevrsnog dosjea potencijalno zainteresiranog posvojitelja. Radi se otprilike o 3000 dolara - kazao nam je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
