Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
32 komentara

'Cijene struje i plina neće rasti, a na naftu ne možemo utjecati'

Naveo je da je država posljednjih nekoliko mjeseci u fazi izrade energetske strategije, koja se nadovezuje na doneseni zakonodavni okvir, prije svega Zakon o tržištu plina...

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Cijene plina i električne energije ove će godine ostati stabilne, no na rastuću cijenu nafte država ne može utjecati, izjavio je u srijedu ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić u sklopu "Energetskog summita 2018. - hrvatski izazovi u energetskoj tranziciji".  

"Cijena nafte u posljednje vrijeme ide prema gore, no u tom je slučaju riječ o kretanjima na svjetskom tržištu koja se prelijevaju i na Hrvatsku. Obzirom da je riječ o liberaliziranom tržištu, tu država nije u mogućnosti utjecati na takva kretanja", rekao je Ćorić na summitu koji su organizirali Večernji list i Poslovni dnevnik.  

Naveo je da je država posljednjih nekoliko mjeseci u fazi izrade energetske strategije, koja se nadovezuje na doneseni zakonodavni okvir, prije svega Zakon o tržištu plina, a ove se godine očekuje i donošenje zakona  o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kao i o obnovljivim izvorima energije.

PRIJETE POSKUPLJENJA Gorivo može ići i do 15 kn? A jedini spas su niže trošarine...

"Mislimo da taj set dokumenata otvara perspektivu afirmaciji prije svega domaćih izvora proizvodnje električne energije, ali i drugih oblika energije kroz istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i smanjenje energetske ovisnosti Republike Hrvatske", kaže ministar. 

Naglasio je da je ovogodišnji cilj njegovog ministarstva da se odredi smjer kretanja energetike u sljedećih 15-ak godina, prije svega izradom energetske strategije Hrvatske. 

"U našoj energetskoj strategiji koju ćemo prema Hrvatskom Saboru poslati do kraja 2018. godine prije svega namjeravamo afirmirati ono što je iz naše perspektive najvažnije, a to je iskorištenje svih mogućih kapaciteta koje Hrvatska u ovom trenutku ima. Tu mislim na obnovljive izvore energije, kako iz sunca tako i iz vjetra, ali i bioplin odnosno biomasu. Isto tako, i hrvatski hidro potencijal  je izniman. Hrvatska je vodnim bogatstvom jedna od najbogatijih europskih zemalja. Taj hidro potencijal u posljednjih 20-ak godina nije bio iskorišten, i intencija je u narednom razdoblju raditi na tome", naglasio je Ćorić.

Po njemu, afirmacija domaće proizvodnje u ovom trenutku, kao i u proteklom razdoblju, nije bila omogućena vjerojatno i zbog toga što zakonodavni okvir nije bio najsretnije riješen.  Istaknuo je  da postoji potencijal da se domaća proizvodnja energenata poveća, odnosno da se smanji uvozna ovisnost zemlje.

"Nažalost, Hrvatska prije svega u kontekstu proizvodnje nafte odnosno plina nije u toj mogućnosti, barem u ovom trenutku ne razaznajemo sposobnost da strane izvore odnosno uvoz u potpunosti zamijenimo domaćom proizvodnjom. No, moramo stremiti da što je moguće više afirmiramo domaću proizvodnju", zaključio je ministar.

Na pitanje novinara pričaju li s budućim ministrom gospodarstva, Ćorić je rekao da pričaju s ministrom zaštite okoliša i energetike.

"Što se tiče pozicije ministra gospodarstva u Vladi RH, čuli ste jučer predsjednika Plenkovića da će tijekom sljedećeg tjedna predložiti osobu koja je kandidat za tu funkciju  i vjerujem da će sljedeći petak Sabor RH izglasati novog ministra. Moja ambicija je odrađivati posao koji trenutno radim na najkvalitetniji mogući način i nadam se da ću u tome imati potporu predsjednika Vlade", naglasio je. 

Predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Mirko Zelić isto tako tvrdi da je, obzirom na ovdašnje rezerve ugljikovodika i porast cijene nafte, nužno intenzivirati istraživanje ugljikovodika, posebice jer Hrvatska raspolaže s više od 20-ak perspektivnih istražnih prostora, najviše u panonskom bazenu. 

"To je jedini način da Hrvatska postigne što veću razinu energetske neovisnosti. Ako se to ne dogodi, hrvatski uvoz energenata mogao bi iznositi i 90 posto", smatra Zelić. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message