Na pitanje o usporedbi moguće nadolazeće recesije s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, Ćorić je ocijenio da se ta godina, općenito na globalnoj razini, ne može više ponoviti
'NE MOŽE SE PONOVITI 2008.'
Ćorić: Rast ćemo više od 2 %, ne vidim da nam prijeti recesija
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je u utorak da Hrvatskoj ne prijeti recesija te da će hrvatsko gospodarstvo rasti značajno više od dva posto, a da se negativnom utjecaju usporavanja drugih ekonomija na hrvatski turizam može doskočiti podizanjem kvalitete u tom sektoru.
Ćorić je to kazao odgovarajući na pitanja novinara ispred zgrade Vlade uoči sastanka koalicijskih partnera, upitan za mišljenje o teorijama da bi 2020. moglo doći do recesije na globalnoj razini i treba li to Hrvatsku zabrinjavati.
Kako je kazao, iako naznake recesije u nekim zemljama postoje, prije svega u Njemačkoj i Italiji, vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo, i prema procjenama koje su revidirane zadnjih tjedana, rasti znatno više od dva posto, a kako se u Vladi nadaju da određeni investicijski ciklusi mogu taj rast dodatno pospješiti.
Europska komisija ovih je dana blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), pak, u ponedjeljak su objavili da temeljem CEIZ indeksa za prosinac 2018. koji iznosi -0,9 indeksnih bodova, očekuju da je godišnja stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni, a za cijelu prošlu godinu prognoziraju stopu rasta BDP-a od 2,6 posto.
"U tom kontekstu, ne vidim da Hrvatskoj prijeti recesija", ustvrdio je Ćorić uoči sastanka u Vladi s koalicijskim partnerima.
Napominje da će usporavanje ekonomske aktivnosti u nekim drugim zemljama utjecati na vrlo važan segment ekonomije, turizam, no neovisno o tome, siguran je da će se podizanjem kvalitete u turističkom sektoru "na neki način doskočiti tom problemu".
Na pitanje o usporedbi moguće nadolazeće recesije s globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, Ćorić je ocijenio da se ta godina, općenito na globalnoj razini, ne može više ponoviti, zbog toga što su svjetsko gospodarstvo i financijski sektor danas potpuno drugačiji, a "alarmi se pale na same prve naznake recesijskih kretanja, dok je 2008. to došlo jako iznenada".
Upitan pak o spominjanom potencijalnom iznosu od 10 milijardi kuna koji bi država trebala dati za sanaciju i restrukturiranje Uljanika, Ćorić je odgovorio da su to iznosi o kojima uopće ne treba razmišljati.
"Ja nisam involviran u rješenje tog problema, međutim to jednostavno nisu iznosi o kojima se smije razmišljati", ustvrdio je Ćorić, dodavši da je to njegov osobni stav.
Horvat: Sve relevantne institucije predviđaju Hrvatskoj gospodarski rast
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u utorak je izjavio da Europska komisija i sve relevantne institucije predviđaju za ovu godinu Hrvatskoj gospodarski rast između 2,7 i 2,9 posto te da nema naznaka da će se nešto drastično promijeniti u 2020.
Odgovarajući na upit novinara uoči sastanka koalicijskih partnera u Banskim dvorima kakva su njegova očekivanja vezana uz Hrvatsku i neka tumačenja da bi 2020. globalno gospodarstvo moglo upasti u recesiju, Horvat je podsjetio da Europska komisija i sve relevantne financijske institucije predviđaju razinu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu između 2,7 i 2,9 posto.
"Što bi se to 2019. moralo drastično promijeniti da 2020. bude puno, puno drugačija, u ovom trenutku naznaka nema, a nema naznaka ni u financijskom sektoru", izjavio je Horvat.
Europska komisija ovih je dana blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.
Svjetska banka procjenjuje da bi rast u 2019. mogao iznositi 2,8 posto, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od 2,6, a Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) od 2,5 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB), pak, u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 2,7 posto. Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva za 2,9 posto.
Horvat je dodao da Europska komisija u ovom trenutku priprema novi financijski okvir za EU za razdoblje od 2021. do 2027. i to se budno prati, jer će on biti očito puno drugačiji.
"Jedan dio kohezijske politike pretvorit će se u subvencioniranje novih tehnologija, inovacija i inovativnih eko sustava, tako da imamo dvije godine pripremiti se za novu filozofiju natječaja iz europskih fondova i za uvođenje novih tehnologija koje bismo jednog dana mogli pratiti takvim novcem. Ja sam siguran da kada investicije krenu u pet područja koje smo u ovom trenutku kao prioritete osmislili u sustavu eko inovacijskog vijeća, da ćemo otvaranjem drugačijih radnih mjesta i drugačijim investicijama dovesti Hrvatsku konačno u situaciju da joj gospodarski rast ne bude stagnacija na razini 2,5 ili 2,7 posto, već da kao i zemlje našeg okruženja iskoračimo barem prema gospodarskom rastu od 5 posto", istaknuo je Horvat.
Inina zgrada u Šubićevoj za hrvatski gospodarski hub
Odgovarajući na upit o mogućnosti da njegovo ministarstvo preseli u Ininu zgradu u Šubićevoj, Horvat je kazao da je u ovom trenutku jedna od mogućih lokacija središnjeg ureda Državnog inspektorata i stara Inina zgrada.
Kazao je da ta zgrada ima kapaciteta između 800 i 900 ljudi te da je ideja o tome da se ona stavi u funkciju iznijeta i pred premijera Andreja Plenkovića.
Naveo je da je ideja da se u toj zgradi stvori hrvatski gospodarski hub, da se u njega presele Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i Središnji ured i područni ured za grad Zagreb Državnog inspektorata, a jednim dijelom i Hitro.hr.
"Tako bi na jednom mjestu dobili kvalitetan servis za buduće poduzetnike, start-upove i postojeći poduzetnički sektor. Na jednom mjestu imali bi na raspolaganju nekoliko servisa i 12 ili 13 trenutnih lokacija koncentrirali bi u jednu zgradu. Želja nam je da Državni inspektorat useli u tu zgradu ili na neku drugu lokaciju s 1. travnja kada i stupa na snagu i zakon", rekao je Horvat te dodao kako je siguran da će se to i dogoditi.
Dodao je da bi se preseljenje Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i Ministarstva gospodarstva, ako do njega i dođe, bilo provedeno bi do kraja godine.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
