'Čvrsto smo vjerovali da će i taj dan doći, dan naše slobode' | 24sata
Obavijesti

News

Komentari 120

'Čvrsto smo vjerovali da će i taj dan doći, dan naše slobode'

'Čvrsto smo vjerovali da će i taj dan doći, dan naše slobode'
1

U Nemetinu u Slavoniji je na današnji dan prije 25 godina izvršena najveća razmjena ratnih zarobljenika u Domovinskom ratu. Toga dana iz srbijanskih logora na slobodu je pušteno 714 logoraša

VIDEO

Mnogi razmjenu u Nemetinu na današnji dan prije 25 godina nisu dočekali. Mnogi od zatočenih nisu preživjeli muke i patnje i nikada se nisu vratili svojim domovima. U srbijanskim logorima ubijeno je 300-ak ljudi. Neki su podlegli batinanjima i zlostavljanjima. Najmlađi zatočenik bilo je dijete od šest godina, najstarijem je bilo 90 godina.

U Nemetinu u Slavoniji prije točno 25 godina oslobođeno je 714 hrvatskih branitelja i civila koji su prošli neviđene torture, mučenja, ponižavanja, silovanja u srpskim logorima Stajićevo, Begejci, Niš... 

'Lezi na pod licem na dole!'

Vlado Ošust (61), branitelj s vukovarske Mitnice proveo je u zarobljeništvu devet mjeseci. Nakon pada Vukovara završio je u Sremskoj Mitrovici.

- Dana 19. studenog 1991.g. sa Ovčare, organizirano autobusima, uz pratnju vojnih transportera odvoze nas u Sremsku Mitrovicu. Cijelim putem, kroz naseljena mjesta, kolona autobusa obasipana zvižducima i pogrdnim riječima vojnika i civila protivničke strane. Dolaskom u Sremsku Mitrovicu svi prolazimo „špalir doček“ uz psovke i vrijeđanje. Grupa u kojoj sam se nalazio, oko 170 ljudi, trkom, glava dolje, ruke na leđa ulazi u jednu prostoriju uz zapovijed: „lezi na pod licem na dole“ - prisjeća se Ošust.

Od tada pa na dalje, ističe, dobivaju status pobunjenika, a gube status ratnih zarobljenika.
- Počinju pojedinačna ispitivanja s ciljem podizanja optužnica za oružanu pobunu i činjenje „ratnih zločina“. Svako vojno djelovanje hrvatskih vojnika i policajaca na protivničku živu silu i materijalno tehnička sredstva smatrana su kaznenim djelima ili čak zločinima. U postupcima ispitivanja korištene su različite metode fizičke i psihičke prisile - iznude. Odnos pojedinih čuvara prema zarobljenicima bio je nečovječan. Često su kršena temeljna prava zarobljenika. Dvoje zarobljenika umire od fizičkih ozljeda, a veliki broj ima trajne posljedice - ističe Ošust. 

Nepravomoćno osuđeni na 9 do 13 godina zatvora

Vlado je nakon dva mjeseca u Sremskoj Mitrovici prevezen  u Vojno istražni zatvor u Beograd. Protiv njega i petorice hrvatskih vojnika sa Mitnice podignuta je prva optužnica za oružanu pobunu, i donesena prvostupanjska presuda na vojnom sudu u Beogradu 17.travnja 1992.g. s kaznom zatočeništva u rasponu od 9 do 13 godina.

- Postupak na sudu je bio profesionalno vođen od strane sudskog vijeća, što se ne može reći za optužnicu sačinjenu od strane vojnog tužitelja koja je bila tendenciozna s ciljem nametanja neutemeljene krivnje. U sudskom postupku optuženici su osobno i putem odvjetnika mogli iznositi argumente za utvrđivanje istine o različitim događajima u ratnim djelovanjima.  Na vojnom sudu u Beogradu bilo je zatočeno više hrvatskih vojnika i policajaca, oko 123, protiv kojih su vođeni sudski postupci- ističe Ošust.

I pored teških uvjeta zatočeništva, lošeg fizičkog stanja, naglašava Ošust, moral kod većine zarobljenika bio je visok.  

- Čvrsto smo vjerovali da će doći naš dan izlaska iz zatočeništva - dodaje.

Batinanje i u autobusu

U Ženevi je 29. srpnja 1992. potpisan Sporazum o razmjeni zarobljenika između hrvatskog premijera Franje Gregurića i SRJ Milana Panića po načelu: Svi za sve.

- U ranim jutarnjim satima 14.kolovoza izvedeni smo iz vojnog zatvora u Beogradu na prostor gdje su nas čekali autobusi s vojnom pratnjom. Naš ulazak u autobuse obavljen je vrlo neprijateljski od strane stražara i uz nepotrebnu primjenu fizičke prisile. Smještaj u autobuse odvijao se na način da smo praktički sjedili jedan na drugom, a pola autobusa je bilo prazno. Za vrijeme vožnje do Nemetina svaki zarobljenik je dobio više udaraca palicom i/ili nogama od stražara - prisjeća se Vlado Ošust.

Dolaskom na crtu razdvajanja protivničkih strana kod Nemetina, čekanje trenutka razmjene postajalo je sve duže, priča nam naš sugovornik. Vozač autobusa govorio im je da možda i neće doći do razmjene.

U Osijeku ih dočekalo: Zovi, samo zovi!

-  Njegove riječi u autobusu nisu djelovale na zarobljenike. Odlučili su otići u slobodu makar nasilno napustili autobus i pretrčali crtu trazdvajanja. Ipak, postupak razmjene zarobljenika jedne i druge  strane je obavljen. Tako smo dočekali dan slobode vožnjom kroz Osijek, uz doček Osječana i pjesmu: Zovi samo zovi, a kasnije i odlazak prema različitim destinacijama kod svojih bližnjih - završava Ošust.

Najmlađi zatočenik imao je 6 godina

Ljudi koji su prošli strašne, neizlječive traume u srpskim kazamatima kažu da taj 14. kolovoz slave kao drugi rođendan. Nažalost, činjenica je da za mučenja i zlostavljanja u logorima još nitko nije odgovarao.

Kroz srbijanske logore prošlo je 30 tisuća hrvatskih branitelja i civila, a njih 300 ubijeno je ili je podleglo svakodnevnim batinanjima i zlostavljanjima. Kroz logore je prošlo 3.500 žena i djece. Najmlađi zatočenik bilo dijete od šest godina, dok je najstarijem bilo više od 90 godina

 

Obilježili razmjenu

U Hrvatskom domu u Vukovaru u ponedjeljak je obilježen Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata i 25 godina od posljednje velike razmjene hrvatskih logoraša iz srpskih koncentracijskih logora u Nemetinu 1992., a ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković rekao je da se trebaju obilježiti mjesta gdje su stradali logoraši, hrvatski branitelji i civili, gdje su mučeni i ubijani.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak, koja je i organizira današnje obilježavanje, rekao je na svečanoj akademiji u Vukovaru kako Hrvatska danas priznaje nešto više od 7.600 logoraša ali i da je to daleko manje od stvarnoga broja.

Prema našim evidencijama zatočeno je bilo oko 30.000 osoba. Međutim, status logoraša imaju samo oni koje su popisali predstavnici Međunarodnog Crvenoga križa i koji su bili zatočeni duže od 72 sata. Tako niti oni hrvatski branitelji i civili zatočeni i ubijeni na Ovčari nemaju status logoraša jer su bili manje od 72 sata zatočeni, pojasnio je Rehak.

 Rehak je podsjetio kako su hrvatski građani tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu bili zatočeni u 70-tak srpskih logora na okupiranim dijelovima Hrvatske i u Srbiji, dok komisije UN-a imaju popis više od 440 logora na prostoru bivše Jugoslavije.
 Unatoč odmaku od 25 godina bivši logoraši nisu uspjeli ostvariti niz svojih zahtjeva. Tako za sada nema nikakvih informacija o njihovim zahtjevima za isplatu odštete, a niti podnesene kaznene prijave niti tužbe protiv odgovornih ne daju rezultata, dodao je.

 „Sve je to mrtvo slovo na papiru. Hrvatske državne institucije nemaju interesa da nam pomognu, a mi to kao amateri ne možemo. Učinili smo što smo mogli i došli do zida. U isto vrijeme u Srbiji ne žele priznati da su odvodili hrvatske građane, zatvarali ih i batinali“, naglasio je Rehak.
 Svečanoj akademiji u Hrvatskom domu nazočio je i ratni zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković koji je rekao kako nije napravljeno dovoljno da bi se zadovoljila pravda.

  Dodao je kako "ratnički bubnjevi s druge strane Dunava i dalje bubnjaju bez obzira na ruku pomirenja koja im je pružena".
 „Trebamo obilježiti mjesta gdje su stradali hrvatski logoraši i gdje su ljudi mučeni i ubijani. To treba biti i jedan od preduvjeta pristupu Srbije Europskoj uniji“, rekao je Borković.
 Svečanoj akademiji nazočio je i predsjednik tadašnje hrvatske Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić koji je jedan od najzaslužnijih za razmjenu "svi za sve". Zbog toga mu je uručena Plaketa HDLSKL.
 U okviru programa nekadašnji logoraši posjetili su i mjesto razmjene kod Nemetina.

 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 120

VIDEO

’Svaki dan vozila je kraj očeva groba, nije znala da je tamo'
PRONAŠLI SVOJE NAJMILIJE

’Svaki dan vozila je kraj očeva groba, nije znala da je tamo'

U Šarviz doli su tijekom godina, otkrivene četiri grobnice s 42 identificirane žrtve. Među njima je i Marin Kujundžić iz Berka

Milijunski posao: EPPO podigao optužnice protiv trojca zbog mita za pročistač  u Varaždinu
PROJEKT OD 20 MILIJUNA EURA

Milijunski posao: EPPO podigao optužnice protiv trojca zbog mita za pročistač u Varaždinu

Optuženom trojcu prijeti do 10 godina zatvora navodi EPPO u priopćenju oko podizanja optužnice za mito u multimilijunskom poslu dogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Varaždinu
Španjolki (43) zbog prostitucije zabranili posjećivanje Varaždina
NAŠLI JOJ I TRAVU

Španjolki (43) zbog prostitucije zabranili posjećivanje Varaždina

Policijski su joj službenici uručili prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja te joj je izdana i naredba o određivanju mjere opreza - zabrane posjećivanja grada Varaždina.