Dajte ljudima da beru: 'Afrička gljiva' kao demografski spas

Uberete li u šumi određenu količinu vrganja, šparoga ili kestena, bez mjesečne dozvole, pa naletite na inspekciju, platit ćete do 7000 kuna.

Toliku kaznu mnogi naši tajkuni nisu platili ni zbog malverzacija “vrijednih” doživotne robije. Ta nepravda tjera ljude na bijeg. Ivan Lovrinović i HSS predlažu Vladi da u novom Zakonu o šumama “dekriminalizira” sakupljanje šumskih plodova. Na ideju liberalizacije šumskih plodova Ivan Lovrinović došao je tijekom posjeta Kostajnici.

- Jučer mi se - napisao je 8. listopada na Facebooku - ljudi koji sakupljaju i peku kestene žale da moraju prije ulaska u šumu po kesten za tjedan platiti 150 kuna. Tako i za gljive i ostale plodove. Zamislite tu državu koja ljude u ovom kraju, koji je devastiran i demografski i gospodarski, na ovaj način osiromašuje. Umjesto da u ovakvim krajevima njima plaća 150 kuna da rade, da sakupljaju plodove i ostanu na svojim ognjištima, ona ih pritišće da odlaze. Bezumno! S druge strane, milijarde državi nisu problem - napisao je Lovrinović, a iz tog je ogorčenja i nastao spomenuti prijedlog.

- Smatramo da je nužno, u cilju demografske obnove i zadržavanja ljudi u njihovu životnom prostoru, ukinuti zabrane ubiranja šumskih plodova - piše u prijedlogu zakona.

Lovrinovićev prijedlog, koji podržava HSS, može zvučati marginalno ili smiješno, ali nije. Hrvatske šume od te mjere nemaju nikakve koristi, a građani imaju štetu, i ne samo to. Ostaje im okus gorčine u ustima. Hrvatske šume mogle bi osim ovog osnovati i radnu jedinicu za otkup i preradu ljekovitog bilja (tisuće tona propadaju svake sezone), gljiva ili kestena, pa potaknuti novu gospodarsku aktivnost na osiromašenim područjima. Trebalo bi stimulirati i uzgoj brzorastućeg drveta (topole, paulovnije), no upitno je hoće li biti ozakonjena i ova ideja, mala ali korisna i dobronamjerna, što u Hrvatskoj najčešće znači - lišena šanse.