Ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset rafinerija, te oštetili glavne ruske luke na Baltičkom moru, Ust-Lugu i Primorsk, izjavili su ukrajinski vojni dužnosnici i izvori iz ruske industrije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da su napadi nanijeli značajnu štetu te je napade na rusku naftnu infrastrukturu nazvao “sankcijama koje djeluju najbrže
Kijev je pojačao napade na rusku energetsku infrastrukturu od kolovoza. Cilj je osakatiti ključan prihod u kasu u Kremlju kojom se financira sveobuhvatna invazija na Ukrajinu. Prihodi od nafte i plina činili su između trećine i polovice ukupnih prihoda ruskog saveznog proračuna tijekom proteklog desetljeća, što ovaj sektor čini najvažnijim izvorom financiranja ruske vlade
Ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset rafinerija, te oštetili glavne ruske luke na Baltičkom moru, Ust-Lugu i Primorsk, izjavili su ukrajinski vojni dužnosnici i izvori iz ruske industrije. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da su napadi nanijeli značajnu štetu te je napade na rusku naftnu infrastrukturu nazvao “sankcijama koje djeluju najbrže”.
Udari na energetska postrojenja dio su rata od samog početka. Iako je Putin prije govorio da će eksplozije na ruskom teritoriju biti prelazak crvene linije, nije došlo do nuklearne eskalacije, a ruske rafinerije isto kao i ukrajinske svako malo gore pod napadima projektila i dronova. Energetski konzultant i bivši ministar gospodarstva Davor Štern smatra da Ukrajinci mogu izazvati štetu, ali i upozorava na stubokom različitu arhitekturu ruskih i zapadnih energetskih postrojenja.
- Svaka eksplozija unutar nekog energetskog postrojenja stvara štetu. Međutim, Rusima ide na ruku da njihove rafinerije koje su davno građene i projektirane za potencijalni rat imaju procesna postrojenja na jako velikom prostoru. Jedna ruska rafinerija je kilometrima duga s razgranatim proizvodnim procesima, dok to na Zapadu nije slučaj. Da jedna bomba padne na rafineriju Schwechat kod bečkog aerodroma, pola bi je otišlo u zrak. I u Hrvatskoj su postrojenja manjih površina, a kod Rusa je to drukčije još od doba Staljina i rata s Fincima. Jedan direktan pogodak zapadnim postrojenjima može napraviti puno veću štetu nego ruskim - rekao je Štern.
Dodao je da i kada vidimo da ruska rafinerija gori to ne znači da je stala s radom, jedan dio je uništen, ali to se da premostiti.
- Oni vam to u relativnom kratkom vremenu mogu popraviti - dodao je stručnjak za energetiku. Objasnio je da Rusi za sada mogu živjeti s tim štetama.
- Najbolji dokaz da apsorbiraju udarce, je manjak reakcija iz Rusije na te udare. Onog trenutka kada će ukrajinski udari na postrojenja postati opasnost po proizvodnju i samo financiranje rata, moglo bi doći do eskalacije s njihove strane - rezonira naš sugovornik. Smatra da je ključ odgovora u tome koliko dugo će ti udari trajati.
Iz Ovalnog ureda se sve češće može čuti ideja uvođenja teških sankcija i Rusiji, ali i velikim uvoznicima njenih energenata Kini i Indiji.
- Mislim da su te sankcije ili barem takvog obujma nerealne. Baš da Trump može zabraniti Kini i Indiji, velikim, mnogoljudnim zemljama s velikom ekonomijom, to je nerealno. Uvijek će se naći način da nafta prođe. Ako govorimo o plinu tu je Europa podijeljena jer jug poput Španjolske dobiva plin iz Afrike, iz Libije. Tamo je kaos nakon pada Gadafija, ali očigledno da su se njihovi lokalni moćnici, warlordovi dogovorili. Zato Španjolce i Portugalce sankcije prema Rusiji uopće ne zanimaju - zaključio je Štern.
24sata © 2026
