Demograf Akrap: Hrvatskoj je potrebna populacija politika neovisna o nositeljima vlasti

Akademik Anđelko Akrap rekao je u petak u Osijeku da Hrvatska treba oblikovati dugoročnu populacijsku politiku neovisno o nositeljima političke vlasti, što znači da mora oblikovati pronatalitetnu i imigracijsku politiku te politiku što ravnomjernijeg razmještaja stanovništva u prostoru.

Demograf Anđelko Akrap sudjelovao je na znanstvenom skupu koji su pod nazivom „Od Strossmayera do danas – demografska slika Hrvatske“ organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetnički rad iz Osijeka.

Tijekom predavanja „Hrvatska u demografskoj perspektivi“ Akrap je upozorio da se zbog dugogodišnjih nepovoljnih demografskih procesa može očekivati smanjeni priljev radne snage u Hrvatskoj, gospodarska struktura koja ne pogoduje budućem razvoju i mnoštvo sličnih problema.

NACRT DOKUMENTA Demografska strategija: Uvozit ćemo studente i znanstvenike

Istaknuo je da su to također problemi visokorazvijenih zemalja, no Hrvatska, dodao je, ima jednu specifičnu sliku - a to je jaka stoljetna emigracija.

Drži da se smanjenje broja stanovnika ne događa samo zbog manjeg broja živorođenih, nego i zbog iseljavanja, što znači „demografsko starenje odozdo“.

Akademik Akrap istaknuo je da demografija prati ukupni ekonomski razvoj, u što su utkani ljudski potencijali, ljudi koji će biti nositelji razvoja.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

VIDEO

Popis stanovništva | Video: KanalRi

U velikim gradovima to je zapošljavanje ljudi i stambena problematika te socijalna sigurnost ljudi koji se odlučuju na potomstvo, a za manje razvijene hrvatske krajeve potrebna je politika poreznog rasterećenja i privlačenje investicija s manjim poreznim opterećenjima, zaključio je Akrap.

ANALIZA BORISA PODOBNIKA Prognoze su da će 2100. godine u Hrvatskoj biti 2 milijuna ljudi. Može li se spriječiti katastrofa?

Voditeljica i upraviteljica Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku akademkinja Vlasta Piližota rekla je da je istočna Hrvatska u postotku izgubila najviše stanovnika, čak i iznad prosjeka u cijeloj državi. Izrazila je nadu da će preporuke s tog skupa poslužiti onima koji donose političke odluke da se poduzme više nego što se čini sada.