Dicmo pod opsadom poskoka: 'Dobili smo desetak dojava, one samo pokušavaju preživjeti'

Poplave koje je izazvala ponornica Suvoja u Dicmu i okolici, osim velike materijalne štete, izazvala je i novu glavobolju stanovnicima. Nije dovoljno što novonastalu štetu zbrajaju danima, nego su im se pojavili i novi problemi. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

VIDEO

Zmije | Video: KanalRi

Naime, iako su odavno niske temperature natjerale gmazove u hibernaciju, iz nje su izašle prve zmije koje su proplivale poplavljenim područjem i tako pokušale spasiti vlastiti život.

- Dobili smo desetak dojava s područja Dicma kako su ljudi vidjeli zmije. Mi smo jednu spasili iz vrtače, tu je bila obradiva njiva. Nismo znali je li bila żiva, pa smo bacali kamenje da izazovemo valove. Ona je ipak digla glavu i proplivala prema čvrstom terenu. Lagano se kretala. Pružio sam neku granu na dva metra i ona se omotala. Stavili smo je u staklenku, probili zrak i noć je provela u Općini, gdje je ipak toplije. Konzultirali smo veterinara i on je rekao da je vratimo na sigurno, pa smo to i učinili - prepričao je svoj susret s poluotrovnom crnokapicom Branko Zebić, zapovjednik DVD-a Sv. Jakov iz Dicma.

Voda probila beton

Poplavljeno područje mjeri su u desecima kilometara. Stanovnicima tog kraja iz podruma doslovno vrije voda koja je probila i armirani beton. Velika količina vode, osim obradivih površina i kuća, poplavila je i prirodna staništa gmazova, koji su u ovo doba zakopani duboko ispod zemlje.

Dnevne temperature se kreću oko nule, pa je zmijama nemoguće dulje preživjeti. Potražile su tako spas na čvrstom terenu, i to u Dicmu. Kraju gdje su stanovnici prijavili najviše susreta sa zmijama - među viđenima bilo je i poskoka. Koliko god susret bio neugodan, zmijama ne treba prilaziti, a nipošto ih ne treba dirati.

MORALI NAPUSTITI DOMOVE Prije godinu dana Kokorići su bili pod vodom: 'Sanjamo kišu, strah je da nas opet ne pogodi'

- Od podzemnih voda kraj kuće mi je nastalo jezero. Sve se to događalo oko podneva. Kad smo uranjali pumpu koju su donijeli vatrogasci, odnekud su se pojavile dvije zmije, jedna veća i jedna manja. Plivale su. Jednu su izvukli vatrogasci. Znamo da se ovdje zmije mogu pojaviti u veljači ako je toplo, ali nikad u prosincu, najkasnije ih vidimo u listopadu. Ove sad se sporo kreću i mislim da nisu opasne - opisao je Nikša Bešker (47), vojni umirovljenik.

Stručnjaci kažu da zmije, za razliku od primata, ne spavaju zimski san, nego hiberniraju. Gmaza u nevolji ne treba uznemiravati, jedino se mogu pozvati stručne službe da ih uklone. Nestručne osobe nemaju ni znanja ni opremu da bi se zmijama, pogotovo otrovnicama, kao što je poskok, prišlo na siguran način.

- Uvijek postoji mogućnost ugriza ako se ona dira. Pogrešno je misliti ako su usporene da nisu opasne. Nisu uspavane, samo usporene, svjesne su one svega i uvjeta koji su ih snašli i da su u opasnosti. Mokro im je i moraju plivati. Ipak, najbolje ju je ostaviti na miru. Zmije će se povući same - objasnio je kako se postupa sa zmijama Dušan Jelić, herpetolog, te dodaje:

- Ne treba se zavaravati, poskok je otrovnica. Ima u sebi otrova za cijeli život i nije istina da je zimi manje opasan.

Niske temperature mnogi gmazovi koje je voda istjerala neće preživjeti, primjerice kornjače i žabe, nisu se ni uspjele spasiti. Tek kad se voda povuče vidjet će se koliki su razmjeri štete, ona materijalna procijenjena je na više od milijun kuna. Ovaj kraj čeka i proglašenje elementarne nepogode.

- Imamo mi suživot s prirodom, a naravno da se ljudi boje. Ima ovdje vukova, čagljeva, lisica, zmije nisu ništa novo, ali jesu novost da ih viđamo sad i da ljudima nije ugodno ih vidjeti. Sve je to psihologija. Dobra vijest jest da se voda se ipak povukla 30 centimetara i nadam se da se ovo više neće ponoviti. Doista ni najstariji ne pamte da se ovako nešto dogodilo - objasnio je Petar Maretić, načelnik Općine Dicmo, koji je danima obilazio poplavljeno područje.

Strah za djecu

Biblijske prizore velike vode i plivajućih zmija zapamtit će i oni najmlađi. Naime, na putu do Osnovne škole “Ante Starčević” u samom centru mjesta uslikan je i poskok. Roditelji su u strahu za svoju djecu, koja tijekom susreta s poskokom mogu nastradati.

Tridesetak vatrogasaca odradilo je lavovski posao, no nakon zmija tek će se pojaviti - orlovi koji se hrane strvinama. Što nije uspjelo proplivati, pred vodom nije preživjelo. Tjednima će se još gledati posljedice poplave koja se ne pamti skoro cijelo stoljeće.

Vremenske prilike će biti malo bolje, kiše ne bi trebalo biti nekoliko dana. Razina vode se povlači pa tek stanovnicima predstoji krajnji oprez. Nikad se ne zna što se još skriva u vrtačama. Nasreću, osim bliskih susreta, nije prijavljen ni jedan ugriz. No opreza nikad dosta. Na području Hrvatske u posljednjih dvadeset godina evidentirano je manje od deset smrtnih slučaja uzrokovanih ugrizom zmije.