News

Komentari 27

Đikić: 'Rekao bih da je svjetlo na kraju tunela tu, ali nismo bili dovoljno brzi u cijepljenju'

Đikić: 'Rekao bih da je svjetlo na kraju tunela tu, ali nismo bili dovoljno brzi u cijepljenju'

U Hrvatskoj, radi različitih interesa gdje političari dominiraju u medijima, ozbiljna pojava kao što je veliki broj zaraženih koji će vam nakon dva tjedna donijeti veliki broj umrlih nije više glavna tema, rekao je

Znanstvenik Ivan Đikić dao je intervju novinarima Deutsche Wellea u Institutu za biokemiju Goetheova sveučilišta u Frankfurtu na Majni. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

- Rekao bih da je svjetlo tu. Ono što nam se zadnjih godina dogodilo je da nismo bili dovoljno brzi u cijepljenju, da nismo spriječili stvaranje novih varijanti virusa, pogotovo u sredinama koje imaju užasno velik broj neprocijepljenih ljudi - rekao je Đikić na pitanje o cjepivu i radi li se doista o 'svjetlu na kraju tunela'. 

- Kada dopustite virusu da se umnaža, da se mijenja, onda nam se događa ovo što nam se sad događa. Iako imamo odlična oružja, jako dobra cjepiva, oni nisu bili na vrijeme dani, i sada imamo problem otpornosti. Kod omikrona vidimo dvije važne stvari: brzo širenje, a drugo je dosta visoki postotak otpornosti na stvoreni imunitet - rekao je.

Suradnja s BioNTechom

Đikić je opisao kako surađuje s utemeljiteljima tvrtke BioNTech, koja je na tržište EU plasirala prvo cjepivo protiv koronavirusa. Vlasnici te tvrtke potječu iz Turske, a Đikić kaže kako je Njemačka u posljednjih nekoliko desetljeća postala zemlja koja širom otvorenih ruku dočekuje inozemne stručnjake i da se njihovo mišljenje cijeni. 

- U svim zemljama Balkana sam imao dobra iskustva. Hrvatska je moja domovina i normalno da je to primarno mjesto mog angažmana radi toga što imam potrebu za tim. I mogu vam reći da je odaziv građana ogroman. Samo danas sam dobio desetak e-mailova, ljudi pitaju trebaju li se cijepiti, što pomaže protiv omikrona.

Svi ti ljudi pokazuju zahvalnost, ali i potrebu mog angažmana. Mi kao znanstvenici moramo biti ispred našeg vremena. Mi ne smijemo gledati hoće li nas netko hvaliti ili kuditi. Mi imamo obvezu govoriti javno i neutralno o znanstvenim temama. Hvaliti, ali i upozoravati kad je to potrebno. I ja to neću prekinuti raditi - kaže.

Svjestan je da neki ljudi u vlasti ili znanstvenim vijećima imaju problema s njegovim kritikama i dodaje kako ti ljudi "nisu bitni". Bitno je, kaže Đikić, da građani shvate da je kvaliteta znanstvenika iznad "malih, sitnih interesa, bez obzira na to radilo se o političkim ili materijalnim".

- I zato u Hrvatskoj, radi različitih interesa, gdje političari dominiraju u medijima, ozbiljna pojava kao što je veliki broj zaraženih koji će vam nakon dva tjedna donijeti veliki broj umrlih nije više glavna tema. I nitko o tome ozbiljno ne razgovara. Zbog neuljuđenosti, nekulture, zbog vlastitih ego tripova i interesa, naši političari razgovaraju sami sa sobom.

Oni uopće nemaju jednu temu koja traje zadnjih mjesec dana. To su većinom uvrede, nadmudrivanja, netko je jači, netko je slabiji, pa onda imate kontranapade. I sve je to jako žalosno. Jako žalosno jer je potreba građana jedna ozbiljnija, kulturnija i odgovornija ne samo vlada nego cjelokupna politička krema -  kaže i dodaje:

- Ona manjina kojoj smeta kritika, bila na vlasti ili ne, mora naučiti da je demokracija bolja što je veća kritika - objašnjava.

Njegova kritika, opisuje, tijekom pandemije bila je kritika "dobrog, konstruktivnog, stručnog mišljenja" koje može pomoći onima koji donose odluke. 

- Normalno je da se neki naljute, ali samo ako misle na sebe. Ta ljudska sebičnost i autoritativnost ljudi koji su u vlasti u Srbiji, u Bosni i u Hrvatskoj nije jako različita, možda se razlikuju samo nijanse. Ali duboko unutra sve te zemlje imaju jednu potrebu da imaju vođu koji je nedodirljiv. I ta nedodirljivost je greška našeg sustava. 

I mi trebamo puno generacija da bismo se prebacili na skandinavski način razmišljanja, gdje je u biti normalno da mene kritiziraju moja djeca, da ja kritiziram mog direktora, a da direktor kritizira premijera. To su normalne stvari. Kad se to dogodi u zemljama regije, tada će i mladi tamo ostajati. Najveći razlog odlaska mladih, a to vidimo i ovdje u laboratoriju, je upravo ta dominantna shema gdje morate biti u sustavu, morate biti poslušni kako bi napredovali - zaključio je.

Najčitaniji članci