'Predsjednik Vrhovnog suda sa zadovoljstvom primjećuje da je najveći dio anketiranih sudaca dao odgovore na postavljena pitanja što je predsjedniku omogućilo dobar uvid u stanje stvari, priopćio je najviši sud
IZVANSUDSKE
Dobronić predlaže raspravu o reguliranju aktivnosti sudaca
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio je dopis državnim tijelima i zainteresiranoj javnosti u kojem ih poziva na okrugli stol na kojem bi se raspravljalo o reguliranju izvansudskih aktivnosti sudaca poput plaćenih predavanja ili sudjelovanja u arbitražama.
Dopis u kojem traži raspravu o mogućem usavršavanju propisa i sudačkog etičkog kodeksa Dobronić je uputio Udruzi hrvatskih sudaca, Državnom sudbenom vijeću, Ministarstvu pravosuđa i Saboru, ali i udrugama Centru za demokraciju i pravo te Hrvatskom novinarskom društvu.
Prije poziva na okrugli stol Dobronić je, kako je izvijestio Vrhovni sud, zaprimio odgovore najvećeg dijela anketiranih sudaca svih županijskih i visokih sudova o njihovim izvansudskim aktivnostima.
''Predsjednik Vrhovnog suda sa zadovoljstvom primjećuje da je najveći dio anketiranih sudaca dao odgovore na postavljena pitanja što je predsjedniku omogućilo dobar uvid u stanje stvari'', priopćio je najviši sud.
Dodaju da je Dobronić dobio i iscrpne podatke od predsjednika vrhovnih sudova europskih zemalja o zakonodavnom okviru kao i praksi postupanja sudaca u drugim državama kada su u pitanju izvansudske aktivnosti.
Dobronić je u svom dopisu naveo i analizirao dobivene podatke, a što će, kako ističu na Vrhovnom sudu, biti dobra polazna osnova za razgovor o navedenoj temi koja je od velikog značenja za percepciju javnosti o sudbenoj vlasti u RH.
U dopisu Dobronić, među ostalim, izražava nadu da će njegova inicijativa za održavanje okruglog stola biti prihvaćena "jer je u regulaciji ovih važnih pitanja koja izravno utječu na ugled sudbene vlasti Hrvatska vjerojatno unutar EU-a najlošija" i ima sustav koji je "vrlo općenit i u visokom stupnju podnormiran".
U upitniku koji je početkom veljače poslao svim županijskim i visokim sudovima Dobronić je tražio odgovore na devet pitanja kako bi se vidjelo ostvaruju li prihode od izvansudskih aktivnosti te, ukoliko ostvaruju, je li riječ o sudjelovanju u arbitražnim sudovima, savjetovanjima, edukacijama, predavanjima ili autorskim honorarima.
Pitao je i o podnošenju tužbi protiv medija, ali i zapošljavanju srodnika na sudovima što opisuje kao nedvojbeno osjetljivu temu, podsjećajući da sudstvo kao javna služba "pod jednakim uvjetima treba biti otvorena za sve, a ne samo za uži krug ljudi koji je već zauzeo bitne pozicije".
I dok je većina sudaca odgovorila na Dobronićev upitni, dio ih se javno usprotivio pa su, primjerice, svoje odgovore odbili poslati svi suci Visokog kaznenog suda.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
