‘Dodatna testiranja učenika neće popraviti naše školstvo’

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) najavio je da namjeravanju uvesti nacionalne testove znanja učenika. Učenici bi tri puta tijekom školovanja trebali imati državne ispite znanja koja su usvojili:  početak petog i osmog razreda osnovne škole te početkom trećeg razreda srednje škole. Testovi se trebaju uvesti od 2019. Provjeravala bi se čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost.

Financirat će se i EU fondovima

Prema neslužbenim najavama, projekt bi za četiri godine koštao oko 20 milijuna kuna, a financirali bi ga novcem iz fondova EU. Ravnatelje i nastavnike srednjih i osnovnih škola pitali smo što misle o uvođenju testiranja.

Lea Herceg, profesorica njemačkog jezika iz Splita, koja predaje u Osnovnoj školi Trilj, pohvalila je uvođene testova.
- Razgovarala sam s još tri učiteljice naše škole i svi smo mišljenja da uvođenje tih testova nije uopće loša ideja jer bi djeca i, naravno, roditelji onda postali svjesni svog znanja, odnosno znanja svoje djece i ne bi se učilo samo radi trenutačnih ocjena. Tako bi se pokazalo tko stvarno redovito uči, a tko se provlači - kaže nastavnica Erceg.

Slično mišljenje ima i njen kolega iz Karlovca. Ravnatelj Osnovne škole Braće Seljan Miroslav Šipek uvjeren je da bi uvođenjem nacionalnih testova znanja, koji se provode i u drugim članicama EU, unaprijedilo stanje u školstvu.
- Takvi testovi su za pohvalu, treba ići naprijed. Predstoje nam velike promjene u obrazovanju jer tempo rada i učenja idu strelovito prema naprijed. Sve što je i do sada napravljeno podržavam jer nam to daje ogledalo našeg rada, učenicima više znanja, a nastavnike potiču da uvide što su naučili učenike i na čemu trebaju poraditi da budu još bolji. Vremena su se promijenila, sve se strelovito promijenilo, od novih znanja i vještina za zaposlenja do samog umijeća života, potrebne su nam promjene. Moramo i možemo kvalitetnije raditi, a trebali bismo se ugledati u napredne zemlje i njih trebamo pratiti. No mi smo tromi, spori kao društvo, iako ne možemo biti nezadovoljni dosadašnjim radom, no to nije dovoljno za ovo moderno vrijeme i trebamo se ubrzati – rekao je Šipek.

Imaju li testovi smisla i svrhe?

Smisao i svrhu novih testova ne vidi Antun Ptičar, ravnatelj Osnovne škole Frana Krste Frankopana u Osijeku.
- U načelu jesam za vrednovanje znanja, ali je pitanje koliko u ovim okolnostima to ima smisla. Puno je toga što treba učiniti prije toga, a to je reforma školstva, jer već svi znamo da u našem obrazovanju i školstvu nešto ne štima. Učenici moraju usvojiti puno teorijskog znanja koje nauče napamet i to samo izrecitiraju, a ne stječu nikakvo praktično znanje pa se događa da su u školi odlični, a u životu i praksi se ne snađu. Ne vidim zapravo ni svrhu ocjenjivanja učenika u petom razredu, a potom na početku osmog.

Radije sam za neku vrstu male mature na kraju osmog razreda, što bi pokazalo konkretnu razinu znanja pojedinog učenika, a moglo bi biti i temelj upisa u srednju školu. I sasvim je jasno da bi to dodatno opteretilo nastavnike, no oni su se već naviknuli na razna opterećenja u poslu - kaže Ptičar.

Rangiranje škola i učenika

Goran Zavor, ravnatelj Gimnazije “Matija Mesić” u Slavonskom Brodu, upozorava da nacionalni testovi znanja nisu potrebni ako su sami sebi svrha, ako samo daju pokazatelje koliko učenici znaju, odnosno koliko ne znaju, kako su pojedine škole rangirane i slično.

- Ako neće imati pravu svrhu, onda ni učenicima ni nastavnicima, a ni roditeljima neće biti stalo da ih se provodi i vrednuje kako treba. Pitanje je koje će pokazatelje ti ispiti dati i kako će oni utjecati na poboljšanje obrazovnog sustava. Nastavnici najbolje znaju koja znanja i vještine imaju njihovi učenici, zatim sami učenici, a onda i roditelji. I prije tridesetak godina, kad sam bio osnovnoškolac, postojala su testiranja učenika, gdje su se istim testovima testirali nasumce odabrani učenici s različitim brojčanim ocjenama - rekao nam je Zavor.

‘Ovisnici o bodovima kod nas i dalje određuju budućnost obrazovanja’

Kod sličnih testiranja koja su se provodila prije trideset godina, upozorava Zavor, nije bilo povratnih informacija ni objašnjenja što je postignuto.

- Vanjsko vrednovanje je veliki organizacijski, materijalni i psihološki pothvat i zahtijeva jako puno priprema u sva tri smisla. Svi bi bili dodatno opterećeni: učenici, nastavnici, roditelji i sama škola.

Važnije su vještine

Veći cilj od podizanja razine znanja u školi trebalo bi biti podizanje kvalitete rada u školi, autonomije nastavnika u poučavanju i učenika u učenju, povjerenja u školu i ono što ona nudi, a čega sad nedostaje. Time bi i znanje učenika i njihove vještine bili veći. Ako nacionalni ispiti nemaju pravu svrhu, onda je pitanje kojim će učenicima i učiteljima biti stalo da ih kvalitetno provode - smatra ravnatelj Gimnazije “Matija Mesić” u Slavonskom Brodu.

Zadarski profesor Nikica Šimić objašnjava kako bi uloga testova trebala biti ta pokažu na novi pristup rješavanju zadataka, odnosno novi pristup učenju. Nažalost, sve se samo svodi na sakupljanje bodova.

- Ovisnici o bodovima kod nas su i dalje oni koji određuju našu školsku budućnost. Ova ideja samo je nastavak želje za prikupljanjem što više bodova na budućim PISA mjerenjima. I produkt je starog mentalnog sklopa u razumijevanju onoga što bi trebalo biti učenje. Dakle, mislim kako je ova ideja na razini potpunog nerazumijevanja ideje PISA mjerenja. Istina je da može polučiti kratkoročne (političke, štreberske) rezultate, ali ni slučajno neće unaprijediti naš školski sustav. Ima jedna narodna mudrost o tome: Vidjela žaba kako se konj potkiva... - kaže Nikica Šimić.

Prošla testiranja

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje provodio je eksperimentalne ispite znanja iz nekih predmeta proteklih godina u riječkoj Osnovnoj školi Trsat.

- Smatram da su nam ti ispiti potrebni, osobito ako će služiti kao temelj za promjene u obrazovnom sustavu. Državni ispiti neće sami po sebi poboljšati uspjeh učenika, za to su potrebni ozbiljni zahvati u našem školstvu, a rezultati ispita trebali bi biti pokazatelj i prednosti i nedostataka - smatra Sonja Damašek-Padjen, ravnateljica OŠ Trsat.