Država treba krizne menadžere koji će znati koordinirati volontere, popisati ljude i štetu te slati svu pomoć
SVATKO PO SVOM
Dok cijela Hrvatska volontira iz Vlade kažu: Žrtvujemo se i mi, dajemo 30 posto od svoje plaće
Prva linija obrane, odnosno pomoći ljudima, bila je lokalna civilna zaštita, koja se doslovno raspala. Imali su doslovno samo neke ljude u teoriji na papiru, vađene valjda po vojnim evidencijama, no na takvo što ne možete računati. Pa ljudi iz Petrinje su danima zvali po mjesnim odborima da ih natjeraju da izađu na teren i popisuju štetu.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI
Pokretanje videa...
01:22
Govori nam to dobro upućeni član Civilne zaštite koji je dane i noći proveo na terenu nakon potresa. Proziva lokalnu razinu koja zakonske okvire nije shvatila ozbiljno pa su se tim poslovima bavili ljudi koji su se inače po gradovima i općinama bavili kulturom ili humanitarnom pomoći. Sve je zakazalo.
- Vidio sam žene iz grada kako se trgaju od posla ne bi li skupile informacije kome treba mobilna kućica i neka pomoć. Dva su dana plakale od muke, a sad su stisnule zube i rade kao strojevi - kaže naš izvor.
Problema imaju i s pristupom ljudi pa kaže i da su pokušali, recimo u Glini ili nekom drugome mjestu, prije nekoliko mjeseci organizirati vježbu u slučaju potresa, ali bi ih sigurno istjerali jer su svi bili uvjereni da takav scenarij ondje nije realan. Za potrebe ovoga teksta razgovarali smo s vatrogascima, gorskim spašavateljima, volonterima, članovima Crvenog križa i alpinistima. Svatko ima svoju percepciju rada u potresom porušenoj Petrinji, Glini i okolici, no svi su složni oko toga da je koordinacija snaga morala biti puno bolja i jasnija, da je područje na kojem djeluju jako veliko pa se čine kao “kap u moru” te da ih usporavaju lažne vijesti i informacije.
- Policija i vojska trebali su evakuirati ljude iz porušenih kuća i ulica. To bi odmah olakšalo čišćenje. U početku su to i radili, a onda su odjednom u mjesta došli brojni volonteri kojima nitko nije znao upravljati i rasporediti ih. Nastala je gužva i bez rotirki vi niste mogli otići ikome pomoći - kaže nam član jedne spasilačke službe.
U organizaciji posla najboljima su se pokazali vojska, koja ima jasnu liniju zapovijedanja, i vatrogasci. Oni su bili podijeljeni po sektorima, jasno su znali tko ima koju ulicu pod ingerencijom i mogli su lakše raditi. Uz to, imali su šatore gdje su njihovi mogli odspavati i osigurane obroke. Pomoglo je tu i iskustvo zagrebačkog potresa pa su znali kako maknuti opasne dimnjake i dijelove krovova. No vatrogasna vozila, iako su moćna, nisu građevinski strojevi da mogu dizati terete od nekoliko tona. Tu su se, kažu nam, dobro organizirali iz DVD-ova Marija Magdalena i Jastrebarsko, koji su radili uz pomoć lokalnih građevinaca. Nabavili su dizalice i uigrani radili. Ono s čime su se susretali alpinisti je da su svi trebali pomoć sad i odmah. Mogli su postavljati cerade po krovovima, no ne stignu ljudima popravljati grede i sanirati kokošinjce. Tu je ujedno bio problem i s građevinskim materijalom koji je nabavljan na mahove i nije bilo kontrole pri dijeljenju.
- Sad imamo poseban šator gdje to skupljamo, krojimo i radimo. Bilo bi dobro da iza nas organizirano idu krovopokrivači i završavaju posao. Svima bi to olakšalo - kaže nam alpinist kojeg je potres od 6,2 po Richteru zatekao u centru Petrinje.
S druge strane, volonteri koji su se sami organizirali ostali su bez puno vremena, novca i goriva dok su dostavljali stvari po pisanju s društvenih mreža. Većina ljudi dobila je ranije pomoć, no puno je ostalo bez nje.
- Ljudi nemaju ni struje ni interneta, a tjeraju ih da im se jave, recimo, mailom. Zato treba sve dobro popisati. Vi nekih mjesta nemate ni na karti i jedino lokalci imaju pravi uvid u stanje - kažu nam volonteri. Da nedostaje koordinacije govori to da samo u Petrinji postoji nekoliko nepovezanih skladišta s robom i pomoći. Neki ne vjeruju Crvenom križu i Karitasu pa organiziraju svoje. Robne zalihe su razdijelile dio, no pravdaju se i drugim krizama. Tako ni sustav ne zna tko što zapravo ima i radi. Zasad prikupljaju novac, no podjela je i dalje nejasna.
Zanimalo nas je hoće li pogođenima potresom pomoći i članovi Vlade i odreći se svojih primanja. Premijer Andrej Plenković uplatio je još 31. prosinca cijelu svoju plaću za akciju Pomoć za obnovu nakon potresa, a svi članovi Vlade uplatit će također dio plaće, najmanje 30 posto, što bi bilo više od 190.000 kuna, kažu nam iz Vlade.
Dodaju kako će isto učiniti i HDZ-ovi saborski zastupnici i dužnosnici, a pozivaju i ostale dužnosnike da učine isto. Plenković, ujedno i predsjednik HDZ-a, još neki dan je rekao kako će njegova stranka uplatiti milijun kuna.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
