Donosimo popis morskih vrsta za čije vađenje možete platiti paprene kazne ili otići u zatvor

Dvoje turista odlazi s plaže, a u kutiji nose pet komada periski?! I to živih! Takva scene doživio je jedan Bračanin koji je ovog četvrtka turiste pokušao spriječiti u njihovom djelu. Iz PU splitsko-dalmatinske potvrdili su kako je PU Brač imala dojava o incidentu.

- Dojavljeno je kako u uvali Trstena muškarac i žena nose periske. Obišli smo područje, ali ih nismo pronašli. Provodi se krim istraživanje i izvidi su u tijeku - rekli su nam iz policije. 

Ugrožene vrste su, kako su nam ranije kazali iz ministarstva, u Hrvatskoj strogo zaštićene temljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, a među najugroženijim morskim vrstama u hrvatskom dijelu Jadrana su već spomenuta plemenita periska, posidonija i crveni koralj.

GDJE IM JE PAMET? FOTO Šokantan prizor na Braču, pogledajte što turisti nose u kutijama! Sad ih traži i policija

Od drugih vrsta koje je zabranjeno vaditi iz mora, a što građani često čine, ističu se puž bačvaš, morski konjić, prstac, prugasta mitra i tritonova truba, kazali su nam ranije iz ministarstva.

Prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) i Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem (NN 30/21) nije dopušteno sakupljanje svih vrsta trpova.

Periskama prijeti izumiranje

Periskama tako doista prijeti potpuno izumiranje, premda za to, ističu iz ustanove, nisu krivi samo kupači, premda su ih ronioci svojedobno dosta uništavali kao suvenire.

- Populacije plemenite periske su zahvaćene smrtonosnom zarazom koja je uzrokovala masovne pomore. Smrtnost je na mnogim lokacijama i 100%. Zbog drastičnog pada brojnosti populacije, plemenita periska je u razdoblju od samo godine dana dobila status kritično ugrožene vrste te je dovedena na sam rub izumiranja - rekli su nam iz ministarstva u srpnju 2022., dodajući kako se radi o najvećem školjkašu Mediterana koji je česta meta krivolova.

Ministarstvo apelira da građani putem njihove akcije "Jeste li ih vidjeli" dojave lokacije na kojima opaze žive jedinke plemenite periske, kako bi ih se moglo identificirati i pratiti stanje populacije. Lokacije možete prijaviti na mail vrste@mingor.hr ili putem online obrasca OVDJE.

U Jadranu ima 36 vrsta trpova, a najpoznatiji je crni obični trp (holothuria tubulosa) koji živi duž čitave obale.

Iz ministarstva objašnjavaju kako je uloga trpova u morskom ekosustavu izuzetno važna jer aktivno prerađuju sediment prozračivanjem, zbog čega osiguravaju bakterijsku ravnotežu i omogućuju povratak hrane u vodenom lancu. 

Najviše im smeta neočišćeno more, a izlov bi mogao dodatno poremetiti populacijsku ravnotežu s obzirom da odrasli trpovi nemaju prirodnog neprijatelja.

Morski konjić građanima najdraži kao suvenir

U Jadranu žive dvije vrste morskih konjića: morski konjić dugokljunić (hippocampus guttulatus) i morski konjić kratkokljunić (hippocampus hippocampus) koji su oboje strogo zaštićene vrste.

Radi se o tromoj ribi čije izduženo, bočno stisnuto tijelo s glavom polegnutom prema prsima i repom savijenim prema trbuhu podsjeća na šahovsku figuru. Ugroženi su ribolovom, onečišćenjem mora, nasipavanjem, uništavanjem algi i morskih cvjetnica, kao i nezakonitim sakupljanjem kao suvenir, navode iz ministarstva.

Prstac je delicija, zbog čega ga više ne smijete loviti

Duguljasti školjkaš koji voli živjeti na stjenovitoj obali može narasti i do 12 centimetara. Građani ga mogu prepoznati po vanjskoj žutosmeđoj ili tamno kestenjastoj boji, a prošaran je elipsastim krivuljama koje poput godova označavaju njegovu starost.đ

Može ga se spaziti među stijenama obraslim algama, ali i na dubinama do nekoliko desetaka metara. Od 1995. godine, kako kažu iz ministarstva, njegov je izlov zabranjen u Hrvatskoj što se očituje kao posljedica velike gastronomske vrijednosti.

Izlov prstaca tako dovodi do potpunog uništenja morskih staništa za čiju su obnovu ponekad potrebna i desetljeća.

Većinu ježinaca smijete vaditi, ali samo po 10 dnevno

Za vađenje ježinaca u komercijalne svrhe potrebno je ishoditi dozvolu nadležnih institucija, dok ih za osobne potrebe možete izvaditi do 10 na dan, kažu iz ministarstva.

Puž bačvaš česta je meta krivolova

Kućica jednog od najvećih jadranskih puževa velikog je bačvastog oblika, blijedo sivožućkaste do smeđe boje. 

Sam puž ima bijelo tijelo prekriveno pjegama crne boje, a vanjska usna kojom se kreće je vrlo valovita i široka, smeđe ili crne boje na rubovima. Takav atraktivan izgled privlači brojne krivolovce, pa je uvršten na popis strogo zaštićenih vrsta.

Tritonovu trubu građani često ulove slučajno

Tritonova truba (charonia spp.) uz bačvaša spada među jednog od najvećih jadranskih puževa, a sve vrste prepoznat ćete po izduženom vretenastom obliku kućice, uglavnom bezbojne, s krivudavim smeđecrvenim mrljama te spljoštenim ili blago ispupčenim izbočenjima.

Građani na njih mogu naletjeti na stjenovitoj površini, ali i na dubinama većim od 100 metara.

Crvenog koralja u plićacima više gotovo i nema

Crveni koralj strogo je zaštićen od 2013. godine, a vadi se ilegalno s obzirom na visoku komercijalnu vrijednost, navode iz ministarstva.

A kazne? Od 7.000 do 200.000 kuna, ali i zatvor

Iz Ministarstva su pojasnili kako vađenje morskih vrsta propisuje nekoliko zakona i pravilnika. Tako kažu:

Zakon o zaštiti prirode (članak 153.) zabranjuje namjerno hvatanje ili ubijanje strogo zaštićenih životinja iz prirode (nalaze se u Prilogu I. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama) (primjerice periska, prstac). Osim toga, za divlje vrste koje nisu strogo zaštićene, ali su pod povećanim pritiskom zbog uzimanja iz prirode u komercijalne svrhe (npr. morski ježinci), za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i /ili prodaje, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva. Ove divlje vrste, kao i mjere kojima se osigurava održivost njihova uzimanja iz prirode (kvote, razdoblja sakupljanja i sl.) popisane su Pravilnikom o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta. Sakupljanje trpova nije dopušteno.

Osim kazni za koje fizička osoba može platiti do 30.000 kuna, postoji i posebni propisi za naknadu štete:

Prekršajna kazna za kršenje ovih odredbi Zakona propisana je u članku 228. Zakona kao novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, odnosno 7.000 do 30.000 kuna za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, a 10.000 do 40.000 kuna za obrtnika i osobu koja obavlja samostalnu djelatnost ako je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti. Uz ovu prekršajnu kaznu, Pravilnikom o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama, propisuje se dodatna naknada štete po prirodu prouzročena nedopuštenim radnjama u odnosu na pojedine strogo zaštićene životinjske vrste. Primjerice, propisani iznos naknade za ubijanje pojedinog primjerka prstaca (Lithophaga lithophaga) je 50,00 kn. 

Uz novčane kazne, presudit vam može i Kazneni zakon zbog čega možete završiti u zatvoru:

Osim navedenih prekršajnih kazni, ubijanje ili uništenje jedinki strogo zaštićenih vrsta može imati i obilježje kaznenog djela ako je počinjeno prema znatnom broju jedinki ili je znatno utjecalo na očuvanje vrste. Kazneni zakon u članku 200. propisuje kaznu zatvora do tri godine za onoga tko protivno propisima usmrti, uništi, posjeduje, hvata ili uzima jedinku strogo zaštićene vrste životinja.