Dosje Franak: Od fantastične prilike do uništenih života...

Fantastična vijest za sve nesretnike zadužene u 'švicarcima' došla je iz Vlade i napokon nakon godina očaja vidi se svijetlo na kraju tunela. 

Vlada, naime, ubrzano priprema prijedlog konverzije 'švicaraca' u eure uz otpis dijela glavnice kredita. Tako bi se potpuno izjednačio položaj građana koji imaju kredite u švicarskom franku i onih građana koji imaju stambene kredite u euru. Plan je da se konverzija omogući svim građanima zaduženim u švicarskom franku i to po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan podizanja kredita. I to svih kredita, ne samo stambenih.

Istodobno s tom konverzijom izračunao bi se i dio glavnice kredita koji bi se otpisao. Trošak takve konverzije i otpisa dijela glavnice u cijelosti bi išao na teret banaka, no Vlada bi im ublažila gubitke priznavanjem tog iznosa kao porezne olakšice.

Iz Udruge Franak kažu da je to definitivno rješenje kakvo dužnicima odgovara. Upravo to su i htjeli i još uvijek ne mogu vjerovati da se to događa.

Željko Lukunić/PIXSELL

- Da konačno otplaćujemo iznos koji smo i uzeli. Također, pokušat ćemo se dogovoriti s bankama, ukoliko ovo rješenje bude doista takvo, da ponude dužnicima i konverziju u kune ukoliko netko ne želi u eure. Još ne možemo vjerovati, svi smo pozitivni i nadamo se da će doista to tako i biti - rekla je Katarina Lucić iz Udruge Franak. 

Krediti u 'švicarcima' su se neprestano reklamirali

 A 'švicarac' je desetljećima bio stabilan, nije previše varirao, a valuta je uvijek slovila kao sigurna luka. "Jeftini" krediti su se pojavili 2004. godine. Kamate kredita vezanih za valutu CHF bile su 20 posto manje od onih vezanih za euro. U ponudi su ih imale sve najveće banke u Hrvatskoj. Godine 2007. postaju jako popularni jer je jedan švicarski franak 1. srpnja 2007. vrijedio nevjerojatnih 4,4 kune. Krediti su se neprestano reklamirali.

No, svjetska gospodarstva potresla je 2008. velika gospodarska kriza koja se nepovoljno odrazila i na razvoj hrvatske privrede. Svi se dobro sjećaju tadašnjeg premijera Ive Sanadera i njegove izjave - "U banani smo". 

Već sljedeće godine tadašnji guverner HNB Željko Rohatinski govori: "Na rizik smo upozoravali!".

Osim tečaja, rate dužnicima su rasle i zbog mijenjanja kamatnih stopa. Rohatinski tada tvrdi da oni tu ne mogu ništa, a da su o rizicima kredita u francima govorili 2006. i 2007. U srpnju 2009. švicarski franak vrijedi više od sedam kuna. Tada je već 125.000 ljudi diglo kredite. Najviše njih dugoročne - stambene.

Igor Kralj/PIXSELL

Očajni građani koji ne vide izlaza u kolovozu 2011. osnivaju udrugu Franak te tvrde da banke nisu ljude upozorile na moguće rizike. Rate su nekima porasle i 100 posto. Spremaju se na kolektivnu tužbu koja je podignuta 2012.

- 'Švicarac' nam je bio jedina opcija. Bankari su nas nagovarali da uzmemo povoljne kredite - tvrdili su dužnici dok banke govore da su se kamate dizale zbog troškova prema matičnim bankama.

U srpnju 2013. se događa presedan. Nepravomoćna odluka koja govori da su banke  povrijedile interese potrošača, radile su suprotno zakonu. Samovoljno su povećale kamate, nisu smjele ponuditi kredite s valutnom klauzulom.

Marko Lukunić/Pixsell

U srpnju 2014. Visoki trgovački sud potvrdio je dio presude koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope, a u siječnju ove godine franak je bio nikad viši u povijesti. Vlada se odlučuje na intervenciju. Naime, dok se čeka revizija Vrhovnog suda pravomoćne presude, dužnici podižu privatne tužbe i traže povrat sredstava. Tečaj franka je rekordan, krajem siječnja ove godine iznosio je 7,8 kuna.

U svibnju ove godine Vrhovni sud donosi presudu kojom je kamate u francima proglasio nezakonitima te se tako građanima dala mogućnost da preplaćene kamate vrate preko privatnih tužbi.

Franak ubojica: Ljudi masovno obolijevaju od malignih bolesti

Drama nesretnih građana trajala je tako godinama. Depresija, rak, anksioznost, misli o suicidu - sve su to posljedice koje je ostavila ova teška borba za normalan život.

Zbog kredita u švicarcima u Udrugu Franak posljednjih godina svakodnevno su stizali pozivi i pisma - dramatična, puna gorčine, tragičnih ljudskih sudbina. Govorili su o borbi, o strahu, o noćnim morama, gladnoj djeci, neizdrživoj patnji i bolesti. Borba za komad kruha, doslovno za preživljavanje na njima je ostavila jezovite zdravstvene posljedice, a u budućnosti će ih biti još i više.

Brankica Ivanković 

Alarmantne brojke je u svom istraživanju Toksični kreditni proizvod - utjecaj na zdravlje u RH objavila jedna od osnivačica te prvostupnica sestrinstva Brankica Ivanković (44), koja je noći provodila čitajući njihove životne priče.

 - Svaki osmi ispitanik (12,4%) u prošle dvije godine pomišljao je na samoubojstvo, a gotovo svaki 40. ispitanik (2,5 posto) obolio je od maligne bolesti unazad dvije godine otplate - tvrdi Brankica. 

A kako i ne bi. Iako je ispitana populacija većinom zaposlena, zbog otplate su morali promijeniti prehrambene, ali i sve ostale životne navike. Grijanje je za polovicu njih postalo luksuz.

Antidepresivi su dužnicima postali hrana

 - Visokih 43,8% kućanstava nije u mogućnosti priuštiti si adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.  Neki oblik gladovanja osjetilo je čak 25,1 posto ispitanika. Čak 44,84% ispitanika izgubilo je prijateljske veze zbog narušene financijske situacije, dok 68,6% ispitanika ima teškoće u obiteljskom funkcioniranju. Povećana je i upotreba lijekova protiv bolova za visokih 64,4%, ostalih lijekova za 51,7%, te antibiotika za 29,9%. Sedative je koristilo 42,2% ispitanika, a antidepresive je svaki treći ispitanik (33,1%) - tvrdi Brankica Ivanković.

Antidepresivi su tim jadnim ljudima postali jedina hrana. Kad smo prije pola godine pričali sa Ljubicom Badanjak iz Zagreba ona je bila na rubu očaja.

- Kad svojoj obitelji nemaš što dati za jesti svaki dan osim malo kruha i vode, osjećaš se nemoćno, bezizlazno, bojiš se za egzistenciju. Radila sam i po tri smjene kako bih zaradila samo za kredit - ispričala nam je  Ljubica koja je sada zbog svega u invalidskoj mirovini. 

Ingrid Tikulin (46) iz Zadra digla je kredit kako bi dovršila kuću, a kako joj je rata svakodnevno rasla 2009. su počeli i prvi bolovi. Od pustog stresa oboljela sam od autoimune bolesti. Danas je stopostotni invalid koji treba tuđu pomoć i njegu.

- Hranimo se u pučkoj kuhinji, djeca mi nose hranu iz Caritasa. Redovito odlazim psihijatru jer vjerujem da je moj kronični stres uzrokovan upravo ovim oscilacijama rata i nesigurnoj budućnosti. Svaki mjesec je borba...Toliko puta mi je došlo da umrem, da se svega riješim. Ne želim svojoj djeci ostaviti dugove. Proklinjem dan kad sam podigla kredit - kazala nam je Ingrid.

Od stresa dobio karcinom i umro

Fatimi Devčić iz Kraljevice također se čitav život okrenuo naopačke zbog vraćanja kredita kojeg su podigli 2004. godine.

Fatima Devčić

- Suprug Dragan, koji nikad u životu nije bio bolestan, zbog stresa obolio je 2010. Dijagnosticiran mu je karcinom gušterače i umro je devet mjeseci nakon dijagnoze - kazala nam je Fatima kojoj je zbog financijskih problema kći Morena morala je prekinuti studij te se zaposliti, kao i sin Mario, koji je otišao konobariti u Njemačku kako bi pomogao majci.